Evropske vlade ubrzano se pripremaju za mogući sukob sa Rusijom, ali nova vojna simulacija pokazala je zabrinjavajuću realnost: Stari kontinent nije spreman za rat, a odbrambeni sistem mogao bi da kolabira mnogo brže nego što se ranije pretpostavljalo.
Kako piše Volstrit džornal, rizik od ruskog upada ili ograničene vojne operacije protiv država NATO-a i Evropske unije povećan je usled rastućih tenzija između Evrope i američkog predsednika Donalda Trampa, ali i zbog činjenice da je Rusija u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.
Scenario iz 2026: Pad Litvanije i kolebanje Nemačke
Posebnu pažnju izazvali su rezultati ratne igre koja je simulirala ruski upad u Litvaniju. Vežbu su u decembru organizovali nemački list Di Velt i Univerzitet Bundesvera „Helmut Šmit“, a u njoj je učestvovalo 16 bivših visokih zvaničnika NATO-a i bezbednosnih eksperata.
Scenario je bio postavljen u oktobar 2026. godine.
Prema simulaciji, Rusija koristi izgovor „humanitarne krize“ u Kalinjingradskoj oblasti i zauzima litvanski grad Marijampolje, ključnu tačku u takozvanom Suvalkskom koridoru koji povezuje Rusiju i Belorusiju.
Rusko predstavljanje invazije kao „humanitarne misije“ pokazalo se dovoljnim da Sjedinjene Američke Države odbiju da aktiviraju član 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani.
Foto: Shutterstock
Nemačka zauzima uzdržan, čekajući stav. Poljska mobiliše snage, ali ih ne uvodi na teritoriju Litvanije. Nemačka brigada koja je već bila raspoređena u Litvaniji ne uspeva da interveniše, jer Rusija pomoću dronova minira izlaze iz njihove baze.
Ishod je ocenjen kao šokantan: Rusija uspeva da uruši kredibilitet NATO-a i uspostavi dominaciju u Baltičkom regionu za svega nekoliko dana, koristeći početne snage od oko 15.000 vojnika.
- Odvraćanje ne zavisi samo od vojnih sposobnosti, već od toga u šta neprijatelj veruje – da li veruje u našu političku volju. Tokom simulacije bilo nam je jasno: Nemačka će oklevati. To je bilo dovoljno za pobedu - izjavio je Franc-Štefan Gadi, vojni analitičar koji je u vežbi imao ulogu načelnika Generalštaba Rusije.
Rusija se sprema brže nego što se očekivalo
Ministar odbrane Holandije Ruben Brekelmans upozorio je da Rusija već povećava strateške rezerve i širi vojno prisustvo duž granica NATO-a.
„Naša procena je da će Rusija biti u stanju da rasporedi velike vojne snage u roku od jedne godine“, rekao je Brekelmans.
Iako skeptici ukazuju na spor napredak ruskih snaga u Ukrajini i velike gubitke – prema pojedinim procenama veće od milion ljudi – stručnjaci upozoravaju da se slika može brzo promeniti. Čak i bez mirovnog sporazuma u Ukrajini, na kojem insistira administracija Donalda Trampa, Rusija bi mogla da oslobodi do 200.000 iskusnih vojnika jednostavnim prelaskom sa ofanzivnih operacija na držanje linije fronta. To je više nego što je Moskva koristila na početku operacije 2022. godine.
Psihološki rat i „siva zona“
Ratna simulacija pokazala je da je najveća slabost Zapada zapravo neodlučnost, a ne vojna tehnika. U scenariju je Rusija koristila hibridne metode i informativni narativ o „zaštiti stanovništva Kalinjingrada“, čime je zbunila saveznike u NATO-u.
Poljski bezbednosni analitičar Bartlomjej Kot, koji je u simulaciji igrao ulogu premijera Poljske, ukazao je na suštinski problem:
- Kada se suočimo sa eskalacijom sa ruske strane, u našem razmišljanju je već ugrađeno da smo mi ti koji treba da deeskaliramo situaciju.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Iako litvanski zvaničnici tvrde da bi njihova vojska odmah ušla u borbu čak i bez pomoći saveznika, kao i da bi Rusija u realnom sukobu rizikovala gubitak Kalinjingrada, strah od mogućeg američkog izolacionizma pod Trampom dodatno pojačava neizvesnost.
- Putin je oportunista. Ako vidi priliku, on će je ispitivati, testirati reakcije i, kada bude imao više kapaciteta, pokušati da proširi rezultate. To se može dogoditi već sada - upozorio je Niko Lange, bivši visoki zvaničnik nemačkog Ministarstva odbrane.
Zaključak: NATO može biti slomljen bez velikog rata
Zaključak simulacije je jasan: ako cilj Kremlja nije totalni rat, već demonstracija da član 5 NATO-a ne funkcioniše i razbijanje evropskog jedinstva, za to nisu potrebne ogromne vojne snage. Dovoljni su politička volja, pravi trenutak i kratko oklevanje Zapada.
Ukrajina, koju je Rusija spremna da vidi kao susednu državu, mora imati neutralan status i biti dobronamerna, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu Riku Sančezu za televiziju RT, povodom Dana diplomatskog radnika.
Kremlj je poručio da nema nameru da troši vreme na komentarisanje neproverenih tvrdnji koje se pojavljuju u zapadnim medijima i izjava poljskog premijera Donalda Tuska, prema kojima je pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin navodno bio povezan sa ruskim obaveštajnim službama.
Diplomatski savetnik predsednika Francuske Emanuel Bon boravio je u Moskvi, gde je održao sastanke sa ruskim zvaničnicima, prenela je agencija Rojters.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je došlo do isključenja Starlink terminala koje su koristile ruske snage, nakon masovnog prekida satelitske komunikacije duž linije fronta, što je na kraju dovelo i do isključenja ukrajinskih sistema.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško izjavio je da se zemlje NATO i Evropske unije, prema proceni Moskve, zaista pripremaju za vojni sukob sa Rusijom „negde na prelazu u 2030. godinu“, a kao glavni cilj Zapada označio je pokušaj da se Rusiji nanese strateški poraz.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Švedski Odbor za odbranu upozorio je u novom izveštaju da bi vojni sukob Rusije i NATO-a mogao da počne „relativno uskoro“, ukoliko Moskva proceni da su politički uslovi za takav potez povoljni.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina, koju je Rusija spremna da vidi kao susednu državu, mora imati neutralan status i biti dobronamerna, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu Riku Sančezu za televiziju RT, povodom Dana diplomatskog radnika.
Društvene mreže gore nakon što je Informer juče ujutru prvi objavio informaciju da je blokaderka iz Novog Pazara Nadžija Mavrić pokušala da izvrši samoubistvo, a ljudi ne prestaju da komentarišu kako je ona "direktna žrtva blokaderskog ludila i ideologije "pumpanja", koju šire tajkunski hejterski mediji".
Nakon što je potpredsednik socijalista Branko Ružić javno saopštio da neće prisustvovati skupu, usledio je žestok odgovor predsednika ministra za javna ulaganja, Darka Glišića.
Biljana Lukić, osvedočena antisrpkinja sa dna kace, autošovinistkinja visoko kotirana u blokaderskog pokretu, otvoreno je pokazala koliko prezire Srbiju i srpsku trobojku.
Lider Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić gostovao je na tajkunskoj N1 kod Danice Vučenić i tom prilikom govorio o izlasku na izbore i formiranju proveropskih opozicionih stranka koje planiraju da zajedno učestvuju na izborima, sa kojima NPS nije usaglašen.
Priču o takozvanom "Sarajevo safariju" potpuno demantuje i Edin Subašić, bivši obaveštajac Armije BiH, koji je javno potvrdio da Aleksandar Vučić nema nikakve veze sa ovim navodnim događajima.
Srbija je danas pod narandžastim meteoalarmom zbog grmljavine, grada i olujnog vetra, ali RHMZ najavljuje da nas od četvrtka čeka vedro i vrelo vreme do kraja juna.
Zbog širenja vibriona, bakterije poznate kao "bakterija koja jede meso", zatvoreno je nekoliko plaža u Španiji, a stručnjaci upozoravaju da bi njen uticaj uskoro mogao da se oseti i u drugim delovima Mediterana.
U beogradskom naselju Begaljica, u opštini Grocka, juče u popodnevnim satima dogodila se teška porodična nesreća. Dete (1) palo je sa traktora, nakon čega je vozilo prešlo preko njega. Dečak je zadobio teške telesne povrede i lekari se trenutno bore za njegov život.
Slovenački sveštenik Robert Emeršič preminuo je od posledica uboda ose, tokom svete mise u Planici. objavila je na Fejsbuku parohija sv. Jožefa Delavca (sv. Josifa Radnika) iz slovenačkog mesta Rače. Naveli su da je sveštenika osa ubola tokom svete mise u Planici.
Kruševljanin Janko B. (32) koji je 11. februara ove godine brutalno ubio svoju majku Biljanu B. (59) izbeći će robiju jer je psihijatrijsko veštačenje pokazalo da je zločin počinio u neuračunljivom stanju.
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je danas sa zamenikom igumana manastira Studenica tri ugovora vrednosti 11.700.000 dinara, koliko je ove godine kroz Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju obezbeđeno za ovaj spomenik kulture.
Dešava vam se da omiljeni parfem osetite samo kratko nakon nanošenja, pa već posle nekoliko sati posežete za bočicom? U mnogim slučajevima razlog nije sam parfem, već način na koji ga koristite.
Upala slepog creva može da postane ozbiljan problem za vrlo kratko vreme, pa čak i da dovede do njegovog pucanja u roku od dva dana. Hirurg doktor Dejvid Blis objašnjava kako prepoznati simptome, kada je neophodno potražiti pomoć i koje su mogućnosti lečenja.
Tokom vrelih letnjih dana najviše prijaju lagani deserti bez pečenja, a limun tiramisu se izdvaja kao osvežavajuća verzija popularnog italijanskog klasika.
Voditeljka Jovana Jeremić odgovorila je na pretnje partnera Mine Kostić, Maneta Ćuruvije Kaspera, u kojima je rekao kako će je tužiti zbog mišljenja iznesenog o vezi sa pevačicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.