Iran računa da će u aktuelnom sukobu nadživeti Sjedinjene Američke Države i Izrael ne kroz klasičnu vojnu pobedu, već pretvaranjem rata u dugotrajno nadmetanje u izdržljivosti.
Strategija Teherana zasniva se na kontinuiranom lansiranju dronova i raketa, pritisku na ključne energetske rute i destabilizaciji globalnih tržišta, kako bi Vašington bio primoran da prvi popusti.
Uprkos snažnim američko-izraelskim udarima i gubitku više visokih zvaničnika, Korupus čuvara islamske revolucije i dalje čvrsto kontroliše situaciju. Ta vojna struktura upravlja operacijama na terenu, sprovodi unapred pripremljene krizne planove i praktično određuje strategiju i ciljeve rata.
Borba za opstanak režima
Korupus čuvara islamske revolucije imao je ključnu ulogu i u postavljanju Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu Irana, nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen u prvim američko-izraelskim napadima.
- Za njih je ovo egzistencijalna borba, pravi totalni rat. Uvereni su da je njihov opstanak doveden u pitanje i spremni su da sve sruše ako bude potrebno - izjavio je Favaž Gerges sa Londonske škole ekonomije.
Stručnjak za iransku politiku Aleks Vatanaka, viši istraživač Instituta za Bliski istok, smatra da je Iran sada još opasniji.
- Oni su kao ranjena zver – povređeni, ali upravo zbog toga opasniji nego ikada - rekao je Vatanaka.
Ovakva logika totalnog rata stoji iza sve intenzivnijih iranskih napada širom Persijskog zaliva, gde su meta energetska čvorišta od Katara do Saudijske Arabije. Cilj je stvaranje snažnog ekonomskog pritiska na region, Evropu i Sjedinjene Američke Države, kako bi se testirala politička volja Vašingtona.
Foto: printscreen
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je republikanskim kongresmenima da će rat trajati sve dok Iran ne bude potpuno poražen, ali je dodao da očekuje da bi se to moglo dogoditi relativno brzo. Prema njegovim rečima, nakon završetka američke vojne operacije Teheran dugo neće imati oružje kojim bi mogao da ugrozi Sjedinjene Američke Države, Izrael ili njihove saveznike.
Rat iscrpljivanja kao glavna strategija
Iranski izvori tvrde da je aktuelna eskalacija planirana mnogo pre početka rata, koji traje već jedanaest dana. Prema njihovim navodima, iranski stratezi odavno su procenili da je sukob sa Vašingtonom i Tel Avivom neizbežan, zbog čega su razvili složenu strategiju koja se koordinira preko široke mreže vojnih struktura i savezničkih snaga Korupusa čuvara islamske revolucije.
Sada, kada Iran praktično nema mnogo toga da izgubi, ta strategija se sprovodi u praksi. Cilj je da se sukob pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja koji bi politički i ekonomski iscrpeo protivnike.
Posledice takve strategije već su vidljive i unutar same zemlje.
Izbor Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu, prema izvorima upućenim u političke prilike u Teheranu, pokazuje koliko je Korupus čuvara islamske revolucije postao ključni centar moći u državi. Iako vrhovni vođa formalno ostaje na čelu sistema, budućnost Islamske Republike sada u velikoj meri zavisi od sposobnosti ove vojne strukture da izdrži pritisak američko-izraelske kampanje.
Foto: EPA
Koliko dugo Iran može da izdrži
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko dugo Iran može da održava intenzivne raketne napade, koji predstavljaju osnovu njegove vojne strategije.
Prema rečima Mohanada Hadža Alija, analitičara Centra Karnegi za Bliski istok, upravo trajanje raketne kampanje moglo bi da odluči dalji tok sukoba.
Američki zvaničnici tvrde da je veliki deo iranskog arsenala već uništen, ali regionalni izvori procenjuju da Teheran možda i dalje raspolaže sa više od polovine svojih predratnih zaliha raketa.
Ako se ta procena pokaže tačnom, Iran bi mogao da nastavi sa napadima još nekoliko nedelja. Takav vremenski okvir mogao bi da bude presudan za Vašington, posebno zbog sve većeg ekonomskog pritiska u zemlji i na međunarodnom planu.
Uticaj Korupusa čuvara islamske revolucije ne ograničava se samo na front. Ta struktura sve snažnije utiče i na svakodnevni život u zemlji. Prema rečima jednog posmatrača situacije u Iranu, roba koja je ranije nedeljama čekala u lukama sada se carini odmah, dok se administrativne procedure završavaju naknadno.
Efekat suprotan očekivanjima
Zvaničnici takve poteze opisuju kao prelazak na ratnu ekonomiju, čiji je cilj da obezbedi stabilno funkcionisanje snabdevanja čak i pod pritiskom rata, dok istovremeno jača kontrolu Korupusa čuvara islamske revolucije nad državom.
Foto: EPA
Za sada nema znakova ozbiljne unutrašnje destabilizacije. Prema informacijama iz Irana, ne postoje masovni protesti, raskoli unutar političke elite niti ozbiljne pukotine u vladajućem sistemu.
Jedan izvor iz Teherana opisao je grad koji funkcioniše uprkos stalnim bombardovanjima.
- Prozori se tresu i danju i noću, ali život ide dalje - rekao je on.
Prodavnice i banke rade, roba je dostupna, a većina stanovnika nije napustila prestonicu.
Prema njegovim rečima, napadi bi mogli da proizvedu suprotan efekat od onoga koji su očekivali Vašington i Izrael. Iako je nezadovoljstvo vlastima u Iranu postojalo godinama, sada se među stanovništvom širi talas nacionalnog jedinstva.
- Ljudi nisu spremni da dopuste raspad Irana - rekao je izvor.
Ko će prvi popustiti
Za stratege sa obe strane sukob se sve više svodi na pitanje izdržljivosti: može li Iran nastaviti sa raketnim napadima i mogu li Sjedinjene Američke Države i Izrael da podnesu ekonomske, vojne i političke troškove njihove odbrane.
Foto: EPA
- Ključno pitanje ovog rata jeste ko će prvi popustiti – Donald Tramp ili iransko rukovodstvo - ocenio je Gerges.
Podizanjem cena energenata i širenjem ekonomskog pritiska na zapadne države, Teheran se nada da će primorati Vašington na povlačenje.
Preživljavanje kao politička pobeda
Prvi efekti već se osećaju na globalnom tržištu. Cene nafte rastu, troškovi gasa se povećavaju, dok u Vašingtonu raste politički pritisak jer se ekonomske posledice poklapaju sa predstojećim novembarskim izborima.
Prema proceni analitičara, Donald Tramp bi pod takvim okolnostima mogao da pokuša da izađe iz sukoba proglašavanjem pobede, ističući kao uspehe likvidaciju vrhovnog vođe Irana, uništenje nuklearnih i raketnih programa i razaranje ključne vojne infrastrukture.
Za Iran bi, međutim, sama činjenica da je preživeo sukob sa jednom od najmoćnijih vojnih sila na svetu mogla da bude predstavljena kao pobeda.
Čak i ako veliki deo njegove strateške infrastrukture bude uništen, iransko rukovodstvo može proglasiti trijumf jer je država opstala.
Ishod rata mogao bi da bude oslabljen, ali i dalje veoma opasan Iran – možda čak i nepredvidljiviji nego pre početka ovog sukoba.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Saudijska Arabija prvi put je javno priznala direktno učešće u borbenim operacijama na strani Sjedinjenih Američkih Država protiv snaga povezanih sa Iranom.
Sve intenzivniji iranski napadi guraju Jordan u prvi plan sukoba na Bliskom istoku. Kraljevina je postala meta Teherana zbog američkog vojnog prisustva i pomoći Izraelu u obaranju iranskih raketa, dok vlasti u Amanu pokušavaju da spreče da zemlja bude direktno uvučena u rat, piše Dojče vele.
Bugarski parlament odobrio je raspoređivanje do osam američkih aviona-tankera KC-135 u vojnoj bazi Bezmer, uprkos upozorenju Irana da bi ustupanje bugarske teritorije za operacije protiv Teherana učinilo Sofiju saučesnikom u američkim vojnim akcijama.
Šiitske oružane grupe u Iraku zapretile su da će se direktno uključiti u rat protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukoliko Vašington nastavi da širi vojne operacije protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju naglo proširenje vojne operacije protiv Irana, dok Pentagon već prebacuje dodatne borbene avione na Bliski istok, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Cena nafte naglo je porasla nakon nove razmene udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok se sukob oko kontrole Ormuskog moreuza dodatno zaoštrava.
Iran i Sjedinjene Američke Države ponovo su razmenili snažne udare širom regiona, dok se primirje ubrzano raspada zbog spora oko kontrole Ormuskog moreuza. Američke snage gađale su desetine ciljeva u Iranu, a Teheran uzvratio napadima na baze SAD u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Novi dokaz da blokaderski novinari ne spavaju, ne jedu i ne žive bez Aleksandra Vučića osvanuo je na društvenoj mreži Iks kada je novinarka Jovana Gligorijević šokirala javnost bolesnom opsednutošću predsednikom Srbije, analizirajući do najsitnijih detalja – verovali ili ne – kako Vučić sipa testo za palačinke.
Tema predstojećeg skupa na Žitnom trgu su "vladavina prava i uloga mladih", ali spisak govornika izazvao je potpuni šok, nevericu i zgražavanje građana Sremske Mitrovice.
Unutrašnji rat i raspad u opozicionim redovima ne prestaju. Zeleno-levi front (ZLF) potresa ozbiljan raskol zbog odluke da se pruži podrška takozvanoj "studentskoj listi", a na površinu su isplivale žestoke nesuglasice i međusobno optuživanje za izdaju i prodaju glasova.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS), Milenko Jovanov, žestoko je reagovao na sraman progon Dejana Ljevnaića u Crnoj Gori i poručio da Srbija mora da odgovori oštro i primeni reciprocitet!
Preduzeće Trepča jug, kojim upravljaju privremene prištinske institucije, zatražilo je od korisnika da oslobode više objekata u Zvečanu, tvrdeći da su ti objekti u vlasništvu Trepče.
Situacija sa požarom u Deliblatskoj peščari znatno je stabilnija i pod kontrolom, a broj aktivnih žarišta je drastično smanjen u odnosu na prethodne kritične dane, kažu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i meštani koji zajedno sa njima od početka avgusta danonoćno gase vatrenu stihiju koja guta okolna sela i šume.
Brojke koje su objavili Hrvati potvrđuju činjenice koje iznosimo u poslednjim mesecima. Turistička sezona im je zvanično pukla, a turisti glavom bez obzira beže od ustaša!
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će se na sutrašnjoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije analizirati aktuelna situacija izazvana nepovoljnim vremenskim uslovima i eventualne nove mere u saniranju posledica.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Živorada Č. (35) zbog sumnje da je sa Vorihom I. (31) vrbovao maloletnicu i primoravao je na prostituciju.
Britanski seksolozi sproveli su veliko istraživanje među Evropljanima različitog uzrasta i pola o seksualnim navikama, a posebno su izdvojili odgovore na pitanje koliko su često imali seksualne odnose u poslednja tri meseca.
Stjuardesa Šeri Piters, koja iza sebe ima čak 27 godina iskustva u avio-industriji, otkrila je nekoliko korisnih trikova koji putnicima mogu pomoći da se lakše naspavaju tokom dugih letova i izbegnu iscrpljenost nakon sletanja. Kako objašnjava, izbor sedišta može imati veliku ulogu, a uz nekoliko jednostavnih saveta putovanje može biti znatno prijatnije.
Mnoge žene depiliraju ili briju intimnu regiju, međutim, britanska doktorka Eva Meleg upozorava da to može dovesti do raznih problema sa kožom intimne zone, piše "San".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.