Iran računa da će u aktuelnom sukobu nadživeti Sjedinjene Američke Države i Izrael ne kroz klasičnu vojnu pobedu, već pretvaranjem rata u dugotrajno nadmetanje u izdržljivosti.
Strategija Teherana zasniva se na kontinuiranom lansiranju dronova i raketa, pritisku na ključne energetske rute i destabilizaciji globalnih tržišta, kako bi Vašington bio primoran da prvi popusti.
Uprkos snažnim američko-izraelskim udarima i gubitku više visokih zvaničnika, Korupus čuvara islamske revolucije i dalje čvrsto kontroliše situaciju. Ta vojna struktura upravlja operacijama na terenu, sprovodi unapred pripremljene krizne planove i praktično određuje strategiju i ciljeve rata.
Borba za opstanak režima
Korupus čuvara islamske revolucije imao je ključnu ulogu i u postavljanju Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu Irana, nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen u prvim američko-izraelskim napadima.
- Za njih je ovo egzistencijalna borba, pravi totalni rat. Uvereni su da je njihov opstanak doveden u pitanje i spremni su da sve sruše ako bude potrebno - izjavio je Favaž Gerges sa Londonske škole ekonomije.
Stručnjak za iransku politiku Aleks Vatanaka, viši istraživač Instituta za Bliski istok, smatra da je Iran sada još opasniji.
- Oni su kao ranjena zver – povređeni, ali upravo zbog toga opasniji nego ikada - rekao je Vatanaka.
Ovakva logika totalnog rata stoji iza sve intenzivnijih iranskih napada širom Persijskog zaliva, gde su meta energetska čvorišta od Katara do Saudijske Arabije. Cilj je stvaranje snažnog ekonomskog pritiska na region, Evropu i Sjedinjene Američke Države, kako bi se testirala politička volja Vašingtona.
Foto: printscreen
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je republikanskim kongresmenima da će rat trajati sve dok Iran ne bude potpuno poražen, ali je dodao da očekuje da bi se to moglo dogoditi relativno brzo. Prema njegovim rečima, nakon završetka američke vojne operacije Teheran dugo neće imati oružje kojim bi mogao da ugrozi Sjedinjene Američke Države, Izrael ili njihove saveznike.
Rat iscrpljivanja kao glavna strategija
Iranski izvori tvrde da je aktuelna eskalacija planirana mnogo pre početka rata, koji traje već jedanaest dana. Prema njihovim navodima, iranski stratezi odavno su procenili da je sukob sa Vašingtonom i Tel Avivom neizbežan, zbog čega su razvili složenu strategiju koja se koordinira preko široke mreže vojnih struktura i savezničkih snaga Korupusa čuvara islamske revolucije.
Sada, kada Iran praktično nema mnogo toga da izgubi, ta strategija se sprovodi u praksi. Cilj je da se sukob pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja koji bi politički i ekonomski iscrpeo protivnike.
Posledice takve strategije već su vidljive i unutar same zemlje.
Izbor Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu, prema izvorima upućenim u političke prilike u Teheranu, pokazuje koliko je Korupus čuvara islamske revolucije postao ključni centar moći u državi. Iako vrhovni vođa formalno ostaje na čelu sistema, budućnost Islamske Republike sada u velikoj meri zavisi od sposobnosti ove vojne strukture da izdrži pritisak američko-izraelske kampanje.
Foto: EPA
Koliko dugo Iran može da izdrži
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko dugo Iran može da održava intenzivne raketne napade, koji predstavljaju osnovu njegove vojne strategije.
Prema rečima Mohanada Hadža Alija, analitičara Centra Karnegi za Bliski istok, upravo trajanje raketne kampanje moglo bi da odluči dalji tok sukoba.
Američki zvaničnici tvrde da je veliki deo iranskog arsenala već uništen, ali regionalni izvori procenjuju da Teheran možda i dalje raspolaže sa više od polovine svojih predratnih zaliha raketa.
Ako se ta procena pokaže tačnom, Iran bi mogao da nastavi sa napadima još nekoliko nedelja. Takav vremenski okvir mogao bi da bude presudan za Vašington, posebno zbog sve većeg ekonomskog pritiska u zemlji i na međunarodnom planu.
Uticaj Korupusa čuvara islamske revolucije ne ograničava se samo na front. Ta struktura sve snažnije utiče i na svakodnevni život u zemlji. Prema rečima jednog posmatrača situacije u Iranu, roba koja je ranije nedeljama čekala u lukama sada se carini odmah, dok se administrativne procedure završavaju naknadno.
Efekat suprotan očekivanjima
Zvaničnici takve poteze opisuju kao prelazak na ratnu ekonomiju, čiji je cilj da obezbedi stabilno funkcionisanje snabdevanja čak i pod pritiskom rata, dok istovremeno jača kontrolu Korupusa čuvara islamske revolucije nad državom.
Foto: EPA
Za sada nema znakova ozbiljne unutrašnje destabilizacije. Prema informacijama iz Irana, ne postoje masovni protesti, raskoli unutar političke elite niti ozbiljne pukotine u vladajućem sistemu.
Jedan izvor iz Teherana opisao je grad koji funkcioniše uprkos stalnim bombardovanjima.
- Prozori se tresu i danju i noću, ali život ide dalje - rekao je on.
Prodavnice i banke rade, roba je dostupna, a većina stanovnika nije napustila prestonicu.
Prema njegovim rečima, napadi bi mogli da proizvedu suprotan efekat od onoga koji su očekivali Vašington i Izrael. Iako je nezadovoljstvo vlastima u Iranu postojalo godinama, sada se među stanovništvom širi talas nacionalnog jedinstva.
- Ljudi nisu spremni da dopuste raspad Irana - rekao je izvor.
Ko će prvi popustiti
Za stratege sa obe strane sukob se sve više svodi na pitanje izdržljivosti: može li Iran nastaviti sa raketnim napadima i mogu li Sjedinjene Američke Države i Izrael da podnesu ekonomske, vojne i političke troškove njihove odbrane.
Foto: EPA
- Ključno pitanje ovog rata jeste ko će prvi popustiti – Donald Tramp ili iransko rukovodstvo - ocenio je Gerges.
Podizanjem cena energenata i širenjem ekonomskog pritiska na zapadne države, Teheran se nada da će primorati Vašington na povlačenje.
Preživljavanje kao politička pobeda
Prvi efekti već se osećaju na globalnom tržištu. Cene nafte rastu, troškovi gasa se povećavaju, dok u Vašingtonu raste politički pritisak jer se ekonomske posledice poklapaju sa predstojećim novembarskim izborima.
Prema proceni analitičara, Donald Tramp bi pod takvim okolnostima mogao da pokuša da izađe iz sukoba proglašavanjem pobede, ističući kao uspehe likvidaciju vrhovnog vođe Irana, uništenje nuklearnih i raketnih programa i razaranje ključne vojne infrastrukture.
Za Iran bi, međutim, sama činjenica da je preživeo sukob sa jednom od najmoćnijih vojnih sila na svetu mogla da bude predstavljena kao pobeda.
Čak i ako veliki deo njegove strateške infrastrukture bude uništen, iransko rukovodstvo može proglasiti trijumf jer je država opstala.
Ishod rata mogao bi da bude oslabljen, ali i dalje veoma opasan Iran – možda čak i nepredvidljiviji nego pre početka ovog sukoba.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Iran je razvio nove vojne tehnologije i spremio „iznenađenja“ koja još nisu pokazana protivniku, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga general Abolfazl Šekarči, uz upozorenje da će svaki novi napad na zemlju biti dočekan naprednijim raketama, dronovima i drugim sistemima.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Aljbin Kurti preko svog sluge Nenada Rašića svakog dana pruža podršku studentima-blokaderima, a sada je ponovo direktno pozvao da se glasa za tzv. "Studentsku listu".
Na gradskom trgu u Ubu danas je, u periodu od 16 do 20 časova, uspešno održan skup u okviru razgovora sa građanima, koji organizuje lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali posetio je danas domaćinstvo i vinograd predsednice Srpske stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski u Kaluđerici, nakon čega su zajedno sa građanima tog beogradskog naselja razgovarali o budućim infrastrukturnim projektima.
Lider SNS Miloš Vučević osudio je napad blokadera na voditeljku Informera Tanju Zdravković i Ninu Kuburović, kandidatkinju na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Exatlon 2 dobio je novu takmičarku Crvenog tima Millu Ivanovski koja je veoma aktivna na društvenim mrežama gde se može videti da je prava lepotica u sjajnoj formi.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić- Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas na predizbornom skupu u Valjevu da će ukoliko dobije poverenje građana u rekontrukciju valjevske bolnice biti uloženo 35 miliona evra i da će se nastaviti sa ulaganjem u putnu infrastrukturu još više.
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je će zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica doći do izmena režima rada gradskog prevoza na Zvezdari, i to od sutra do 20. oktobra.
Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su u Doboju u Bosni i Hercegovini V. B., državljanina Crne Gore. Proverama je utvrđeno da je za njim Nemačka raspisala međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu.
Večeras se u mestu Lovreć u Splitsko - dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je lakše povređena.
U Tuzli u Bosni i Hercegovini je 3. oktobra u ulici Maršala Tita prijavljen slučaj pokušaja samoubistva, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ako volite domaće piroške, ali vam se ne čeka da kvasac odradi svoj posao, postoji mnogo brža varijanta. U ovom receptu kvasac nije potreban, jer se testo pravi uz pomoć kefira i malo sode bikarbone.
Korisnici besplatne i osnovne verzije Geminija uskoro će biti ograničeni na jednostavniji model, dok će napredni modeli biti dostupni samo uz skuplje pretplate.
Pevačica Jelena Kostov iskritikovala je ljude koji konstantno kukaju kako nemaju vremena za određene stvari, pa je otkrila da ne voli da izlazi i da je njen muž srećan zbog toga.
Pevačica Slađana Dragaš Alegro, pojavila se na rođendanu frizera Cece Ražnatović, Stevana Radivojevića, u ležernom izdanju, pa je spomenula svoju mezimicu Milu.
Bivši rijaliti učesnik Predrad Peca Lazić iznenadio je svoje pratioce kada je na društvenim mrežama pokazao devojku i podelio njihovu zajedničku fotografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.