Iran računa da će u aktuelnom sukobu nadživeti Sjedinjene Američke Države i Izrael ne kroz klasičnu vojnu pobedu, već pretvaranjem rata u dugotrajno nadmetanje u izdržljivosti.
Strategija Teherana zasniva se na kontinuiranom lansiranju dronova i raketa, pritisku na ključne energetske rute i destabilizaciji globalnih tržišta, kako bi Vašington bio primoran da prvi popusti.
Uprkos snažnim američko-izraelskim udarima i gubitku više visokih zvaničnika, Korupus čuvara islamske revolucije i dalje čvrsto kontroliše situaciju. Ta vojna struktura upravlja operacijama na terenu, sprovodi unapred pripremljene krizne planove i praktično određuje strategiju i ciljeve rata.
Borba za opstanak režima
Korupus čuvara islamske revolucije imao je ključnu ulogu i u postavljanju Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu Irana, nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen u prvim američko-izraelskim napadima.
- Za njih je ovo egzistencijalna borba, pravi totalni rat. Uvereni su da je njihov opstanak doveden u pitanje i spremni su da sve sruše ako bude potrebno - izjavio je Favaž Gerges sa Londonske škole ekonomije.
Stručnjak za iransku politiku Aleks Vatanaka, viši istraživač Instituta za Bliski istok, smatra da je Iran sada još opasniji.
- Oni su kao ranjena zver – povređeni, ali upravo zbog toga opasniji nego ikada - rekao je Vatanaka.
Ovakva logika totalnog rata stoji iza sve intenzivnijih iranskih napada širom Persijskog zaliva, gde su meta energetska čvorišta od Katara do Saudijske Arabije. Cilj je stvaranje snažnog ekonomskog pritiska na region, Evropu i Sjedinjene Američke Države, kako bi se testirala politička volja Vašingtona.
Foto: printscreen
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je republikanskim kongresmenima da će rat trajati sve dok Iran ne bude potpuno poražen, ali je dodao da očekuje da bi se to moglo dogoditi relativno brzo. Prema njegovim rečima, nakon završetka američke vojne operacije Teheran dugo neće imati oružje kojim bi mogao da ugrozi Sjedinjene Američke Države, Izrael ili njihove saveznike.
Rat iscrpljivanja kao glavna strategija
Iranski izvori tvrde da je aktuelna eskalacija planirana mnogo pre početka rata, koji traje već jedanaest dana. Prema njihovim navodima, iranski stratezi odavno su procenili da je sukob sa Vašingtonom i Tel Avivom neizbežan, zbog čega su razvili složenu strategiju koja se koordinira preko široke mreže vojnih struktura i savezničkih snaga Korupusa čuvara islamske revolucije.
Sada, kada Iran praktično nema mnogo toga da izgubi, ta strategija se sprovodi u praksi. Cilj je da se sukob pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja koji bi politički i ekonomski iscrpeo protivnike.
Posledice takve strategije već su vidljive i unutar same zemlje.
Izbor Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu, prema izvorima upućenim u političke prilike u Teheranu, pokazuje koliko je Korupus čuvara islamske revolucije postao ključni centar moći u državi. Iako vrhovni vođa formalno ostaje na čelu sistema, budućnost Islamske Republike sada u velikoj meri zavisi od sposobnosti ove vojne strukture da izdrži pritisak američko-izraelske kampanje.
Foto: EPA
Koliko dugo Iran može da izdrži
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko dugo Iran može da održava intenzivne raketne napade, koji predstavljaju osnovu njegove vojne strategije.
Prema rečima Mohanada Hadža Alija, analitičara Centra Karnegi za Bliski istok, upravo trajanje raketne kampanje moglo bi da odluči dalji tok sukoba.
Američki zvaničnici tvrde da je veliki deo iranskog arsenala već uništen, ali regionalni izvori procenjuju da Teheran možda i dalje raspolaže sa više od polovine svojih predratnih zaliha raketa.
Ako se ta procena pokaže tačnom, Iran bi mogao da nastavi sa napadima još nekoliko nedelja. Takav vremenski okvir mogao bi da bude presudan za Vašington, posebno zbog sve većeg ekonomskog pritiska u zemlji i na međunarodnom planu.
Uticaj Korupusa čuvara islamske revolucije ne ograničava se samo na front. Ta struktura sve snažnije utiče i na svakodnevni život u zemlji. Prema rečima jednog posmatrača situacije u Iranu, roba koja je ranije nedeljama čekala u lukama sada se carini odmah, dok se administrativne procedure završavaju naknadno.
Efekat suprotan očekivanjima
Zvaničnici takve poteze opisuju kao prelazak na ratnu ekonomiju, čiji je cilj da obezbedi stabilno funkcionisanje snabdevanja čak i pod pritiskom rata, dok istovremeno jača kontrolu Korupusa čuvara islamske revolucije nad državom.
Foto: EPA
Za sada nema znakova ozbiljne unutrašnje destabilizacije. Prema informacijama iz Irana, ne postoje masovni protesti, raskoli unutar političke elite niti ozbiljne pukotine u vladajućem sistemu.
Jedan izvor iz Teherana opisao je grad koji funkcioniše uprkos stalnim bombardovanjima.
- Prozori se tresu i danju i noću, ali život ide dalje - rekao je on.
Prodavnice i banke rade, roba je dostupna, a većina stanovnika nije napustila prestonicu.
Prema njegovim rečima, napadi bi mogli da proizvedu suprotan efekat od onoga koji su očekivali Vašington i Izrael. Iako je nezadovoljstvo vlastima u Iranu postojalo godinama, sada se među stanovništvom širi talas nacionalnog jedinstva.
- Ljudi nisu spremni da dopuste raspad Irana - rekao je izvor.
Ko će prvi popustiti
Za stratege sa obe strane sukob se sve više svodi na pitanje izdržljivosti: može li Iran nastaviti sa raketnim napadima i mogu li Sjedinjene Američke Države i Izrael da podnesu ekonomske, vojne i političke troškove njihove odbrane.
Foto: EPA
- Ključno pitanje ovog rata jeste ko će prvi popustiti – Donald Tramp ili iransko rukovodstvo - ocenio je Gerges.
Podizanjem cena energenata i širenjem ekonomskog pritiska na zapadne države, Teheran se nada da će primorati Vašington na povlačenje.
Preživljavanje kao politička pobeda
Prvi efekti već se osećaju na globalnom tržištu. Cene nafte rastu, troškovi gasa se povećavaju, dok u Vašingtonu raste politički pritisak jer se ekonomske posledice poklapaju sa predstojećim novembarskim izborima.
Prema proceni analitičara, Donald Tramp bi pod takvim okolnostima mogao da pokuša da izađe iz sukoba proglašavanjem pobede, ističući kao uspehe likvidaciju vrhovnog vođe Irana, uništenje nuklearnih i raketnih programa i razaranje ključne vojne infrastrukture.
Za Iran bi, međutim, sama činjenica da je preživeo sukob sa jednom od najmoćnijih vojnih sila na svetu mogla da bude predstavljena kao pobeda.
Čak i ako veliki deo njegove strateške infrastrukture bude uništen, iransko rukovodstvo može proglasiti trijumf jer je država opstala.
Ishod rata mogao bi da bude oslabljen, ali i dalje veoma opasan Iran – možda čak i nepredvidljiviji nego pre početka ovog sukoba.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Šiitske oružane grupe u Iraku zapretile su da će se direktno uključiti u rat protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukoliko Vašington nastavi da širi vojne operacije protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju naglo proširenje vojne operacije protiv Irana, dok Pentagon već prebacuje dodatne borbene avione na Bliski istok, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Cena nafte naglo je porasla nakon nove razmene udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok se sukob oko kontrole Ormuskog moreuza dodatno zaoštrava.
Iran i Sjedinjene Američke Države ponovo su razmenili snažne udare širom regiona, dok se primirje ubrzano raspada zbog spora oko kontrole Ormuskog moreuza. Američke snage gađale su desetine ciljeva u Iranu, a Teheran uzvratio napadima na baze SAD u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Sjedinjene Američke Države pokrenule su novi veliki talas udara na Iran, koji je počeo napadima na južnu obalu, a zatim se proširio duboko kroz provinciju Huzestan.
Iran i Sjedinjene Američke Države razmenili su novi talas udara širom Bliskog istoka, dok su rakete i dronovi pogodili vojne ciljeve, a protivvazdušna odbrana aktivirana u više država Zaliva. Sve najnovije vesti pratite uživo na informer.rs!
Iran je potpuno zatvorio Ormuski moreuz do daljeg i poručio da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolaz dok Sjedinjene Američke Države ne obustave vojno mešanje u regionu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić brutalno je na društvenoj mreži Iks raskrinkala i matirala Radomira Lazovića i njegove anarho-komuniste iz Zeleno-levog fronta .
Filolog Irina Kojčić objavila je novu kolumnu o blokaderima i načinu na koji su oni u poslednje vreme počeli da koriste određene reči i izraze, istakavši kako ništa od toga nije slučajno i da njihov jezik sve otkriva.
Braneći svoju decu od perverznjaka, jedan od zabrinutih roditelja podneo je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu (VJZ) u Nišu, protiv Dušana Blagojevića, profesora srpskog jezika i književnosti Gimnazije "Stojan Ljubić" u Lebanu.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U popularnoj Vajber grupi "Grčka info" osvanula je fotografija koja je nasmejala brojne korisnike. Ispred jednog ugostiteljskog objekta u Paraliji postavljena je tabla sa duhovitom porukom namenjenom upravo srpskim turistima.
Popularna influenserka Elena, čiji je sadržaj namenjen putovanju i istraživanju Srbije i Balkana, obišla je Valjevo i potrošila samo 3.454 dinara za jedan dan izleta.
Dečji bazen na Tašmajdanu privremeno je zatvoren nakon higijenske nezgode sa jednim od najmlađih posetilaca. Prema preporuci lekara, najsigurniji način da se ovakvi incidenti spreče jeste da mališani do tri godine obavezno nose pelene tokom boravka u vodi.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
U slovenačkom mestu Vuhred dogodio se stravičan zločin kada je Amir Uzunović, poreklom iz Kaknja, nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu Uzunović u stambenoj zgradi u kojoj su živeli sa maloletnim sinom.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Holi Džejn Džonston je privukla pažnju javnosti tvrdnjom da sebe smatra "razaračicom brakova", ali ističe da zbog svojih postupaka ne oseća krivicu. Kako kaže, intimni odnosi sa oženjenim muškarcima deo su njenog posla i ne vidi sebe kao osobu odgovornu za njihove odluke.
Jutjuberka Marandija Rajt podelila je jednostavan savet za čuvanje krompira, tvrdeći da uz ovaj trik može ostati svež čak i do godinu dana. Za to nisu potrebna skupa sredstva niti posebna oprema, već samo pravilan način skladištenja.
Na Android 16 uređajima otkriven je ozbiljan bezbednosni propust koji može ugroziti privatnost korisnika. Zbog načina na koji funkcioniše Gugl Gemini, napadač ili neovlašćena osoba može poslati SMS i WhatsApp poruke čak i kada je telefon zaključan, bez potrebe za unosom PIN koda.
Ćerke muzičke zvezde Jelene Karleuše - Atina i Nika donedavno su bile na odmoru u Turskoj sa ocem Duškom Tošićem, a njihova starija naslednica sada je podelila niz fotografija sa letovanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.