Iran računa da će u aktuelnom sukobu nadživeti Sjedinjene Američke Države i Izrael ne kroz klasičnu vojnu pobedu, već pretvaranjem rata u dugotrajno nadmetanje u izdržljivosti.
Strategija Teherana zasniva se na kontinuiranom lansiranju dronova i raketa, pritisku na ključne energetske rute i destabilizaciji globalnih tržišta, kako bi Vašington bio primoran da prvi popusti.
Uprkos snažnim američko-izraelskim udarima i gubitku više visokih zvaničnika, Korupus čuvara islamske revolucije i dalje čvrsto kontroliše situaciju. Ta vojna struktura upravlja operacijama na terenu, sprovodi unapred pripremljene krizne planove i praktično određuje strategiju i ciljeve rata.
Borba za opstanak režima
Korupus čuvara islamske revolucije imao je ključnu ulogu i u postavljanju Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu Irana, nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen u prvim američko-izraelskim napadima.
- Za njih je ovo egzistencijalna borba, pravi totalni rat. Uvereni su da je njihov opstanak doveden u pitanje i spremni su da sve sruše ako bude potrebno - izjavio je Favaž Gerges sa Londonske škole ekonomije.
Stručnjak za iransku politiku Aleks Vatanaka, viši istraživač Instituta za Bliski istok, smatra da je Iran sada još opasniji.
- Oni su kao ranjena zver – povređeni, ali upravo zbog toga opasniji nego ikada - rekao je Vatanaka.
Ovakva logika totalnog rata stoji iza sve intenzivnijih iranskih napada širom Persijskog zaliva, gde su meta energetska čvorišta od Katara do Saudijske Arabije. Cilj je stvaranje snažnog ekonomskog pritiska na region, Evropu i Sjedinjene Američke Države, kako bi se testirala politička volja Vašingtona.
Foto: printscreen
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je republikanskim kongresmenima da će rat trajati sve dok Iran ne bude potpuno poražen, ali je dodao da očekuje da bi se to moglo dogoditi relativno brzo. Prema njegovim rečima, nakon završetka američke vojne operacije Teheran dugo neće imati oružje kojim bi mogao da ugrozi Sjedinjene Američke Države, Izrael ili njihove saveznike.
Rat iscrpljivanja kao glavna strategija
Iranski izvori tvrde da je aktuelna eskalacija planirana mnogo pre početka rata, koji traje već jedanaest dana. Prema njihovim navodima, iranski stratezi odavno su procenili da je sukob sa Vašingtonom i Tel Avivom neizbežan, zbog čega su razvili složenu strategiju koja se koordinira preko široke mreže vojnih struktura i savezničkih snaga Korupusa čuvara islamske revolucije.
Sada, kada Iran praktično nema mnogo toga da izgubi, ta strategija se sprovodi u praksi. Cilj je da se sukob pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja koji bi politički i ekonomski iscrpeo protivnike.
Posledice takve strategije već su vidljive i unutar same zemlje.
Izbor Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu, prema izvorima upućenim u političke prilike u Teheranu, pokazuje koliko je Korupus čuvara islamske revolucije postao ključni centar moći u državi. Iako vrhovni vođa formalno ostaje na čelu sistema, budućnost Islamske Republike sada u velikoj meri zavisi od sposobnosti ove vojne strukture da izdrži pritisak američko-izraelske kampanje.
Foto: EPA
Koliko dugo Iran može da izdrži
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko dugo Iran može da održava intenzivne raketne napade, koji predstavljaju osnovu njegove vojne strategije.
Prema rečima Mohanada Hadža Alija, analitičara Centra Karnegi za Bliski istok, upravo trajanje raketne kampanje moglo bi da odluči dalji tok sukoba.
Američki zvaničnici tvrde da je veliki deo iranskog arsenala već uništen, ali regionalni izvori procenjuju da Teheran možda i dalje raspolaže sa više od polovine svojih predratnih zaliha raketa.
Ako se ta procena pokaže tačnom, Iran bi mogao da nastavi sa napadima još nekoliko nedelja. Takav vremenski okvir mogao bi da bude presudan za Vašington, posebno zbog sve većeg ekonomskog pritiska u zemlji i na međunarodnom planu.
Uticaj Korupusa čuvara islamske revolucije ne ograničava se samo na front. Ta struktura sve snažnije utiče i na svakodnevni život u zemlji. Prema rečima jednog posmatrača situacije u Iranu, roba koja je ranije nedeljama čekala u lukama sada se carini odmah, dok se administrativne procedure završavaju naknadno.
Efekat suprotan očekivanjima
Zvaničnici takve poteze opisuju kao prelazak na ratnu ekonomiju, čiji je cilj da obezbedi stabilno funkcionisanje snabdevanja čak i pod pritiskom rata, dok istovremeno jača kontrolu Korupusa čuvara islamske revolucije nad državom.
Foto: EPA
Za sada nema znakova ozbiljne unutrašnje destabilizacije. Prema informacijama iz Irana, ne postoje masovni protesti, raskoli unutar političke elite niti ozbiljne pukotine u vladajućem sistemu.
Jedan izvor iz Teherana opisao je grad koji funkcioniše uprkos stalnim bombardovanjima.
- Prozori se tresu i danju i noću, ali život ide dalje - rekao je on.
Prodavnice i banke rade, roba je dostupna, a većina stanovnika nije napustila prestonicu.
Prema njegovim rečima, napadi bi mogli da proizvedu suprotan efekat od onoga koji su očekivali Vašington i Izrael. Iako je nezadovoljstvo vlastima u Iranu postojalo godinama, sada se među stanovništvom širi talas nacionalnog jedinstva.
- Ljudi nisu spremni da dopuste raspad Irana - rekao je izvor.
Ko će prvi popustiti
Za stratege sa obe strane sukob se sve više svodi na pitanje izdržljivosti: može li Iran nastaviti sa raketnim napadima i mogu li Sjedinjene Američke Države i Izrael da podnesu ekonomske, vojne i političke troškove njihove odbrane.
Foto: EPA
- Ključno pitanje ovog rata jeste ko će prvi popustiti – Donald Tramp ili iransko rukovodstvo - ocenio je Gerges.
Podizanjem cena energenata i širenjem ekonomskog pritiska na zapadne države, Teheran se nada da će primorati Vašington na povlačenje.
Preživljavanje kao politička pobeda
Prvi efekti već se osećaju na globalnom tržištu. Cene nafte rastu, troškovi gasa se povećavaju, dok u Vašingtonu raste politički pritisak jer se ekonomske posledice poklapaju sa predstojećim novembarskim izborima.
Prema proceni analitičara, Donald Tramp bi pod takvim okolnostima mogao da pokuša da izađe iz sukoba proglašavanjem pobede, ističući kao uspehe likvidaciju vrhovnog vođe Irana, uništenje nuklearnih i raketnih programa i razaranje ključne vojne infrastrukture.
Za Iran bi, međutim, sama činjenica da je preživeo sukob sa jednom od najmoćnijih vojnih sila na svetu mogla da bude predstavljena kao pobeda.
Čak i ako veliki deo njegove strateške infrastrukture bude uništen, iransko rukovodstvo može proglasiti trijumf jer je država opstala.
Ishod rata mogao bi da bude oslabljen, ali i dalje veoma opasan Iran – možda čak i nepredvidljiviji nego pre početka ovog sukoba.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Šiitske oružane grupe u Iraku zapretile su da će se direktno uključiti u rat protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukoliko Vašington nastavi da širi vojne operacije protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju naglo proširenje vojne operacije protiv Irana, dok Pentagon već prebacuje dodatne borbene avione na Bliski istok, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Cena nafte naglo je porasla nakon nove razmene udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok se sukob oko kontrole Ormuskog moreuza dodatno zaoštrava.
Iran i Sjedinjene Američke Države ponovo su razmenili snažne udare širom regiona, dok se primirje ubrzano raspada zbog spora oko kontrole Ormuskog moreuza. Američke snage gađale su desetine ciljeva u Iranu, a Teheran uzvratio napadima na baze SAD u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Sjedinjene Američke Države pokrenule su novi veliki talas udara na Iran, koji je počeo napadima na južnu obalu, a zatim se proširio duboko kroz provinciju Huzestan.
Iran i Sjedinjene Američke Države razmenili su novi talas udara širom Bliskog istoka, dok su rakete i dronovi pogodili vojne ciljeve, a protivvazdušna odbrana aktivirana u više država Zaliva. Sve najnovije vesti pratite uživo na informer.rs!
Iran je potpuno zatvorio Ormuski moreuz do daljeg i poručio da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolaz dok Sjedinjene Američke Države ne obustave vojno mešanje u regionu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
U Pančevu su pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije na motociklima presretačima zaustavili dvadesetdevetogodišnjeg vozača BMW motocikla koji nije koristio zaštitnu kacigu.
U Srbiji se tokom prethodnog dana dogodilo 118 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno 57 osoba, dok je protekli vikend obeležio tragičan bilans - život je izgubilo devet učesnika u saobraćaju.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.