Iran računa da će u aktuelnom sukobu nadživeti Sjedinjene Američke Države i Izrael ne kroz klasičnu vojnu pobedu, već pretvaranjem rata u dugotrajno nadmetanje u izdržljivosti.
Strategija Teherana zasniva se na kontinuiranom lansiranju dronova i raketa, pritisku na ključne energetske rute i destabilizaciji globalnih tržišta, kako bi Vašington bio primoran da prvi popusti.
Uprkos snažnim američko-izraelskim udarima i gubitku više visokih zvaničnika, Korupus čuvara islamske revolucije i dalje čvrsto kontroliše situaciju. Ta vojna struktura upravlja operacijama na terenu, sprovodi unapred pripremljene krizne planove i praktično određuje strategiju i ciljeve rata.
Borba za opstanak režima
Korupus čuvara islamske revolucije imao je ključnu ulogu i u postavljanju Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu Irana, nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen u prvim američko-izraelskim napadima.
- Za njih je ovo egzistencijalna borba, pravi totalni rat. Uvereni su da je njihov opstanak doveden u pitanje i spremni su da sve sruše ako bude potrebno - izjavio je Favaž Gerges sa Londonske škole ekonomije.
Stručnjak za iransku politiku Aleks Vatanaka, viši istraživač Instituta za Bliski istok, smatra da je Iran sada još opasniji.
- Oni su kao ranjena zver – povređeni, ali upravo zbog toga opasniji nego ikada - rekao je Vatanaka.
Ovakva logika totalnog rata stoji iza sve intenzivnijih iranskih napada širom Persijskog zaliva, gde su meta energetska čvorišta od Katara do Saudijske Arabije. Cilj je stvaranje snažnog ekonomskog pritiska na region, Evropu i Sjedinjene Američke Države, kako bi se testirala politička volja Vašingtona.
Foto: printscreen
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je republikanskim kongresmenima da će rat trajati sve dok Iran ne bude potpuno poražen, ali je dodao da očekuje da bi se to moglo dogoditi relativno brzo. Prema njegovim rečima, nakon završetka američke vojne operacije Teheran dugo neće imati oružje kojim bi mogao da ugrozi Sjedinjene Američke Države, Izrael ili njihove saveznike.
Rat iscrpljivanja kao glavna strategija
Iranski izvori tvrde da je aktuelna eskalacija planirana mnogo pre početka rata, koji traje već jedanaest dana. Prema njihovim navodima, iranski stratezi odavno su procenili da je sukob sa Vašingtonom i Tel Avivom neizbežan, zbog čega su razvili složenu strategiju koja se koordinira preko široke mreže vojnih struktura i savezničkih snaga Korupusa čuvara islamske revolucije.
Sada, kada Iran praktično nema mnogo toga da izgubi, ta strategija se sprovodi u praksi. Cilj je da se sukob pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja koji bi politički i ekonomski iscrpeo protivnike.
Posledice takve strategije već su vidljive i unutar same zemlje.
Izbor Modžtabe Hameneija za vrhovnog vođu, prema izvorima upućenim u političke prilike u Teheranu, pokazuje koliko je Korupus čuvara islamske revolucije postao ključni centar moći u državi. Iako vrhovni vođa formalno ostaje na čelu sistema, budućnost Islamske Republike sada u velikoj meri zavisi od sposobnosti ove vojne strukture da izdrži pritisak američko-izraelske kampanje.
Foto: EPA
Koliko dugo Iran može da izdrži
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko dugo Iran može da održava intenzivne raketne napade, koji predstavljaju osnovu njegove vojne strategije.
Prema rečima Mohanada Hadža Alija, analitičara Centra Karnegi za Bliski istok, upravo trajanje raketne kampanje moglo bi da odluči dalji tok sukoba.
Američki zvaničnici tvrde da je veliki deo iranskog arsenala već uništen, ali regionalni izvori procenjuju da Teheran možda i dalje raspolaže sa više od polovine svojih predratnih zaliha raketa.
Ako se ta procena pokaže tačnom, Iran bi mogao da nastavi sa napadima još nekoliko nedelja. Takav vremenski okvir mogao bi da bude presudan za Vašington, posebno zbog sve većeg ekonomskog pritiska u zemlji i na međunarodnom planu.
Uticaj Korupusa čuvara islamske revolucije ne ograničava se samo na front. Ta struktura sve snažnije utiče i na svakodnevni život u zemlji. Prema rečima jednog posmatrača situacije u Iranu, roba koja je ranije nedeljama čekala u lukama sada se carini odmah, dok se administrativne procedure završavaju naknadno.
Efekat suprotan očekivanjima
Zvaničnici takve poteze opisuju kao prelazak na ratnu ekonomiju, čiji je cilj da obezbedi stabilno funkcionisanje snabdevanja čak i pod pritiskom rata, dok istovremeno jača kontrolu Korupusa čuvara islamske revolucije nad državom.
Foto: EPA
Za sada nema znakova ozbiljne unutrašnje destabilizacije. Prema informacijama iz Irana, ne postoje masovni protesti, raskoli unutar političke elite niti ozbiljne pukotine u vladajućem sistemu.
Jedan izvor iz Teherana opisao je grad koji funkcioniše uprkos stalnim bombardovanjima.
- Prozori se tresu i danju i noću, ali život ide dalje - rekao je on.
Prodavnice i banke rade, roba je dostupna, a većina stanovnika nije napustila prestonicu.
Prema njegovim rečima, napadi bi mogli da proizvedu suprotan efekat od onoga koji su očekivali Vašington i Izrael. Iako je nezadovoljstvo vlastima u Iranu postojalo godinama, sada se među stanovništvom širi talas nacionalnog jedinstva.
- Ljudi nisu spremni da dopuste raspad Irana - rekao je izvor.
Ko će prvi popustiti
Za stratege sa obe strane sukob se sve više svodi na pitanje izdržljivosti: može li Iran nastaviti sa raketnim napadima i mogu li Sjedinjene Američke Države i Izrael da podnesu ekonomske, vojne i političke troškove njihove odbrane.
Foto: EPA
- Ključno pitanje ovog rata jeste ko će prvi popustiti – Donald Tramp ili iransko rukovodstvo - ocenio je Gerges.
Podizanjem cena energenata i širenjem ekonomskog pritiska na zapadne države, Teheran se nada da će primorati Vašington na povlačenje.
Preživljavanje kao politička pobeda
Prvi efekti već se osećaju na globalnom tržištu. Cene nafte rastu, troškovi gasa se povećavaju, dok u Vašingtonu raste politički pritisak jer se ekonomske posledice poklapaju sa predstojećim novembarskim izborima.
Prema proceni analitičara, Donald Tramp bi pod takvim okolnostima mogao da pokuša da izađe iz sukoba proglašavanjem pobede, ističući kao uspehe likvidaciju vrhovnog vođe Irana, uništenje nuklearnih i raketnih programa i razaranje ključne vojne infrastrukture.
Za Iran bi, međutim, sama činjenica da je preživeo sukob sa jednom od najmoćnijih vojnih sila na svetu mogla da bude predstavljena kao pobeda.
Čak i ako veliki deo njegove strateške infrastrukture bude uništen, iransko rukovodstvo može proglasiti trijumf jer je država opstala.
Ishod rata mogao bi da bude oslabljen, ali i dalje veoma opasan Iran – možda čak i nepredvidljiviji nego pre početka ovog sukoba.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Sjedinjene Američke Države izvele su udare na iranske vojne ciljeve posle napada dronom na teretni brod u Ormuskom moreuzu, a Iran je zatim saopštio da su pomorske snage Korpusa čuvara islamske revolucije pogodile položaje američke vojske u regionu.
Sjedinjene Američke Države i Iran večeras su elektronski potpisali Memorandum o razumevanju za okončanje rata i on je stupio na snagu, objavio je novinar američkog portala Aksios Barak Ravid na platformi X, pozivajući se na dva visoka američka zvaničnika.
Izrael ne prihvata američko-iranski sporazum ako on ne predviđa potpuno uništenje Hezbolaha i neće povući svoje snage sa zauzetih teritorija, poručio je izraelski ministar nacionalne bezbednosti Itamar Ben-Gvir.
Sjedinjene Američke Države i Iran usaglasili su finalnu verziju teksta mirovnog sporazuma, a sada se radi na poslednjim koracima za njegovo zaključenje, objavio je pakistanski premijer Šebaz Šarif na društvenoj mreži Iks.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu fazu: SAD su gađale ciljeve na jugu Irana, a Teheran odgovorio napadima na američke baze u regionu. Sve najnovije vesti pratite uživo na informer.rs!
Krhotine iranske balističke rakete pale su na američku bazu Ali el Salem u Kuvajtu, oštetile dva drona MQ-9 „Riper“ i lakše povredile nekoliko Amerikanaca, dok Vašington pokušava da održi krhki prekid vatre sa Teheranom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.