U jeku novog talasa nasilja na Bliskom istoku, pažnja javnosti ponovo se vratila na zaboravljena upozorenja samotnjaka iz iranske provincije Mazenderan, čije su se ranije izjave poslednjih dana ponovo našle u središtu interesovanja.
Reč je o Salmanu Salehigudarzi, čoveku koga pojedini opisuju kao proroka iz planina, a čije se stare tvrdnje danas ponovo tumače kroz prizmu rata, političkih lomova i sve dublje nestabilnosti u regionu.
Salehigudarza je godinama privlačio pažnju neobičnim tvrdnjama o tome da kroz kontakt sa dušama umrlih može da nasluti sudbinu država i pojedinaca. Njegove poruke dugo su delovale kao priče sa margine, ali su sa novim zaoštravanjem prilika na Bliskom istoku ponovo izvučene u prvi plan.
Još 2019. godine govorio je o dolazećim sukobima i velikim poremećajima, dok je već naredne godine pominjao buđenje vulkana, što su mnogi kasnije povezivali sa erupcijom Tala na Filipinima. Tada je tvrdio da ono što pogađa svet nije kazna odozgo, već posledica samih ljudskih postupaka.
Njegova osnovna poruka bila je jednostavna i mračna: čovečanstvo samo sebi stvara nesreću, a posledice takvog ponašanja sve će se jasnije videti kroz ratove, katastrofe i opšti haos.
Tramp, Rusija i upozorenja za Evropu
Posebnu pažnju izazvale su njegove ranije ocene o svetskim liderima. Donalda Trampa opisivao je kao čoveka jake ambicije, nepredvidivog karaktera i izrazite želje za širenjem uticaja, posebno u teritorijalnom smislu.
Takve tvrdnje dugo su zvučale kao široko postavljena politička procena, ali su dobile novu težinu 28. februara 2026. godine, kada je Tramp potvrdio učešće SAD u operaciji protiv Irana i taj potez predstavio kao preventivni udar sa ciljem uklanjanja pretnje po Ameriku i svet. Upravo taj trenutak mnogi su doživeli kao razlog da se Salehigudarzine stare reči ponovo čitaju sa mnogo više pažnje.
Kada je govorio o Rusiji, ton njegovih poruka bio je potpuno drugačiji. Tvrdio je da će toj zemlji prethoditi period velikih potresa i nestabilnosti, ali da će iz toga izaći jača nego ranije i vremenom zauzeti vodeće mesto u svetu.
U njegovim tumačenjima Rusija nije predstavljena samo kao vojna ili politička sila, već i kao država koja će, kako je govorio, doživeti duhovni uspon i steći poseban ugled među drugim narodima. Prema tim tvrdnjama, saradnja sa Moskvom u budućnosti biće stvar prestiža za mnoge zemlje.
Za Evropu, međutim, nije imao optimistične prognoze. Govorio je o novim migrantskim talasima, koje je povezivao sa politikom Sjedinjenih Američkih Država, ali i o slabosti evropskog političkog vođstva. U tom kontekstu pominjao je i Emanuela Makrona, za koga je tvrdio da odluke donosi pod uticajem emocija i ambicija koje ne donose stvarne rezultate.
Najmračnija upozorenja odnosila su se na Iran
Najozbiljnije poruke Salman Salehigudarza vezivao je upravo za Iran i širi bliskoistočni prostor. Upozoravao je na istovremene spoljne pritiske i unutrašnje potrese, uz tvrdnju da svet ulazi u period u kojem će posledice ljudske pohlepe, sujete i agresije postajati sve vidljivije.
Po njegovom viđenju, ljudi sve češće ulaze u sukobe zbog ličnih interesa, bez svesti o razmeri posledica koje takve odluke mogu da proizvedu. Zbog toga su njegove poruke često zvučale kao mračno upozorenje pred događaje koje više neće biti moguće lako zaustaviti.
Sedam godina kasnije, mnogi upravo u sadašnjim scenama sa terena vide razlog zbog kog se njegove izjave ponovo šire. Prema navodima iz teksta, Izrael i Sjedinjene Američke Države izveli su udare na Iran, pri čemu je poginulo više od 200 ljudi, uključujući i vrhovnog lidera Alija Hameneija.
Nakon toga je, kako se navodi, usledio brz odgovor Teherana kroz raketne napade na Izrael, američke baze i ciljeve povezane sa državama Persijskog zaliva. Time je kriza dodatno produbljena, a region uvučen u novu, još opasniju spiralu nasilja.
Upravo zbog takvog razvoja događaja, stare reči čoveka iz planina danas se ponovo analiziraju i dele širom javnog prostora. Za jedne su to slučajna poklapanja, za druge upozorenja koja su isuviše precizna da bi bila tek puka slučajnost.
Ono što ovu priču i dalje održava u centru pažnje nije samo pitanje da li je starac iz Mazenderana zaista nešto predvideo, već mnogo dublja dilema: ako su najveće katastrofe posledica ljudskih odluka, koliko još vremena postoji da se tok događaja promeni pre nego što cena postane nepovratna.
Eventualna američka invazija na iransko ostrvo Harg ne bi bila ni brza ni jednostavna operacija, pošto je Iran godinama jačao odbranu tog strateški ključnog naftnog čvorišta.
Na internetu kruži snimak drona koji kamerom prolazi kroz podzemni tunel ispunjen velikim brojem ogromnih raketa, lansera i jurišnih bespilotnih letelica.
Majkrosoft, Epl, Gugl i Nvidija našli su se pod pretnjom nakon što je Korpus garde islamske revolucije najavio da će Iran od 1. aprila početi da gađa objekte 18 kompanija povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama,
Počele su da se pojavljuju umrlice pripadnika OSU za koje se tvrdi da su stradali u iranskom napadu, a među njima je i stariji poručnik Oniščuk, prema navodima iz objavljenih informacija.
Rat na Bliskom istoku, 74. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Krhotine iranske balističke rakete pale su na američku bazu Ali el Salem u Kuvajtu, oštetile dva drona MQ-9 „Riper“ i lakše povredile nekoliko Amerikanaca, dok Vašington pokušava da održi krhki prekid vatre sa Teheranom.
Iran je oštro odgovorio na najnovije američke udare na jugu zemlje i poručio da Vašington ne može istovremeno da vodi pregovore u Kataru i izvodi vojne akcije u zoni Ormuskog moreuza.
Izrael se približava kraju svog postojanja, dok će uticaj Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku nastaviti da slabi, poručio je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei u novom obraćanju.
Rat na Bliskom istoku pretvorio je aluminijum u jednu od najosetljivijih tačaka svetske ekonomije, jer udari na zalivska postrojenja i kriza oko Ormuskog moreuza prete da zaustave proizvodnju metala bez kojeg nema solarnih panela, dalekovoda, električnih automobila, aviona, ambalaže i rashladnih sistema.
Iran je pokrenuo odgovor na američke udare na jugu zemlje, a rakete su, prema navodima iranskih izvora, lansirane ka američkim vojnim brodovima u zoni Ormuskog moreuza.
Američka vojska uništila je dva iranska čamca koja su, prema navodima Foks njuza, pokušala da postave mine u Ormuskom moreuzu, dok je dodatni udar izveden na iranski protivvazdušni sistem nakon što je otvorio vatru na američku avijaciju.
Sjedinjene Američke Države očekuju da bi već u narednim satima mogao da bude napravljen važan pomak u rešavanju krize oko Ormuskog moreuza, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio tokom posete Indiji.
Američki predsednik Donald Tramp sve više vodi pregovore sa Iranom bez pune uključenosti Izraela, dok Benjamina Netanjahua tretira pre kao vojnog saveznika nego kao ravnopravnog učesnika u dogovoru sa Teheranom, objavio je Njujork tajms.
Vrhovni vođa Irana ajatolah Modžtaba Hamnei saopštio je povodom druge godišnjice pogibije bivšeg predsednika Ebrahima Raisija da Iran pruža "jedinstven istorijski otpor" protiv, kako je naveo, "dve globalne terorističke armije" - Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Eventualna američka invazija na iransko ostrvo Harg ne bi bila ni brza ni jednostavna operacija, pošto je Iran godinama jačao odbranu tog strateški ključnog naftnog čvorišta.
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas da se francuska mornarica ukrcala na još jedan tanker za prevoz nafte pod međunarodnim sankcijama, "Tagor", koji je isplovio iz Rusije.
Prethodnih dana ispred Palate Albanija organizovan je opozicioni performans pod izgovorom brige za ugrožene ptice - bele čiope. Blokaderi su, šatro zabrinuti za zaštitu životinja, ovu situaciju iskoristili za političku promociju i prikupljanje jeftinih političkih poena.
Blokaderi sa Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Novom Sadu održali su sastanak 5. maja na kom su diskutovali o njihovom sukobu sa njihovim "saborcima" sa Medicinskog fakulteta iz tog grada, a koji se dogodio na poslednjem Senatu blokadera Univerziteta u Novom Sadu.
Miloš Vučević, lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja osudio je izjavu blokaderske profosorke Marije Vasić, da je celivanje Pojasa Presvete Bogorodice fetišam, ističući da je to najgora zloupotreba profesorkog položaja.
Deo kompleksa Gornjeg grada Beogradske tvrđave od 3. juna uvodi režim noćnog zatvaranja, sa ciljem unapređenja bezbednosti posetilaca, očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa i zaštite jednog od najznačajnijih simbola Beograda.
U sredu, 3. juna od 04.30 časova na sportskom aerodromu Lisičji Jarak počinju pripreme i pokušaj postavljanja Ginisovog svetskog rekorda u broju izvedenih tandem padobranskih skokova u jednom danu.
Kako danas ostati relevantan u svetu u kojem pažnja traje svega nekoliko sekundi? Kome publika treba da veruje kada sadržaj nastaje podjednako iz ruku influensera, korisnika i veštačke inteligencije? Da li brendovi treba da imaju stav, kako izgleda odgovornost u influencer marketingu i na koji način će AI promeniti media mix budućnosti? Upravo ova pitanja biće u fokusu ovogodišnje Digital Day konferencije, koja se održava 4. i 5. juna u Hangaru u Luci Beograd pod sloganom "All That Matters".
Misterija krokodila koji su nekada naseljavali Sejšele konačno je rešena zahvaljujući savremenim genetskim analizama. Naučnici su utvrdili da ovi gmizavci nisu predstavljali posebnu vrstu, već izolovanu populaciju estuarskog krokodila, najvećeg živog krokodila na svetu.
Crnogorski državljanin Mili Bajramović, koji je godinama bio u bekstvu i dovodi se u vezu sa više ubistava i organizovanim kriminalom u Evropi, uhapšen je nedavno u italijanskom Riminiju, a Austrija je zvanično predala zahtev za njegovo izručenje.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se kasno sinoć na auto-putu Beograd-Ostružnica kada se nepoznati vozač vozeći automobil u kontrasmeru zakucao u drugo putničko vozilo.
Od danas do 7. juna 2026. godine, u 34 evropske države članice Evropske mreže saobraćajnih policija (ROADPOL) biće sprovedena akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja koje čine vozači dvotočkaša - motocikala i mopeda, bicikala i lakih električnih vozila.
Marša Lukas, slavna filmska montažerka i dobitnica Oskara za kultni film "Ratovi zvezda", preminula je u sredu u Rančo Miražu u Kaliforniji u 80. godini života.
Narodno pozorište Timočke krajine "Zoran Radmilović" iz Zaječara ostvarilo je veliki međunarodni uspeh osvajanjem Gran prija za najbolju predstavu na 30. Festivalu ruske klasike, koji je danas završen u gradu Lobnja, nadomak Moskve, za predstavu "Čehovljeva soba – sezona prva" u režiji Nikole Zavišića.
Bred Pit se suočava sa tužbom koju su protiv njega podneli proizvođači jedne luksuzne kreme za penis, i to zbog navodne prevelike sličnosti u nazivima njihovih kozmetičkih linija.
Rumer Vilis, ćerka glumačkih legendi Brusa Vilisa i Demi Mur, optužila je bivšeg partnera Dereka Ričarda Tomasa da ju je psihički zlostavljao sve zbog borbe oko starateljstva nad detetom.
Alis Vaskes (46) tvrdi da je najseksi baka na svetu. Do 40. godine potrošila je oko 60.000 evra na plastične operacije. Na Instagramu redovno deli izazovne fotografije svog tela.
Pevač i bivši rijaliti učesnik Boža Džons otkrio je da se čuo sa Minom Kostić, pre nego što je pevačica završila u psihijatrijskoj ustanovi "Laza Lazarević".
Iako je pred kamerama Mina Kostić uvek nosila veliki osmeh, u njenom životu su se mesecima unazad nizali ozbiljni problemi, kao i drama sa bivšim mužem.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar