Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Reč je o postrojenju snage oko 84 megavata, koje se nalazi u Lubminu kod Grajfsvalda, na mestu gde je gas iz Severnog toka 1 ulazio u nemačku gasnu mrežu. Elektrana je ranije služila za obezbeđivanje procesne toplote pri prijemu ruskog gasa, ali je posle obustave isporuka izgubila prvobitnu funkciju, navodi list Velt.
Poklon koji Ukrajina mora sama da odnese
Postrojenje će biti predato ukrajinskom energetskom operateru kao oblik humanitarne pomoći, objavio je Velt, pozivajući se na kompaniju Sefe Sekjuring enerdži for Jurop, bivšu ćerku-firmu Gasproma u Nemačkoj.
Međutim, predaja ne znači da Berlin ili Sefe preuzimaju troškove preseljenja. Ukrajinska strana moraće sama da organizuje demontažu, transport i kasnije uključivanje elektrane u domaću energetsku infrastrukturu. Upravo u tome je glavna „kvaka“ ovog aranžmana: Kijev dobija vredno postrojenje, ali ne i logistiku potrebnu da ga prebaci iz Nemačke.
Sefe je procenio da je predaja elektrane Ukrajini ekonomski razumnija od njenog rastavljanja, odlaganja ili otpisivanja. Kompanija tvrdi da takav potez ne bi doneo finansijski gubitak u odnosu na klasično uklanjanje postrojenja, dok bi Ukrajini mogao da pomogne u stabilizaciji energetskog sistema.
Od ruskog gasa do ukrajinske energetske pomoći
Elektrana u Lubminu bila je deo energetske infrastrukture povezane sa Severnim tokom 1, gasovodom kojim je ruski gas godinama stizao direktno u Nemačku preko Baltičkog mora.
Posle početka rata u Ukrajini i prekida energetskih veza Berlina i Moskve, Nemačka je nacionalizovala kompaniju Sefe, tada poznatu kao Gasprom Germanija, kako bi obezbedila kontrolu nad snabdevanjem gasom i smanjila rizike po sopstveni energetski sistem.
Rad postrojenja zaustavljen je 2023. godine, nakon što su isporuke ruskog gasa preko Severnog toka prestale, a za elektranu nije pronađen kupac. Zato se sada razmatra njena predaja Ukrajini, čija je energetska infrastruktura mesecima pod pritiskom raketnih i dronovskih napada.
Za Kijev bi ovakvo postrojenje moglo da bude korisno ukoliko bude uspešno prebačeno i ponovo stavljeno u funkciju, ali stvarni efekat zavisiće od brzine demontaže, troškova transporta i mogućnosti da se elektrana uklopi u ukrajinsku mrežu.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Na svetskom tržištu već sada ima manje nafte nego što je potrebno zbog krize oko Ormuskog moreuza, a novi udari na rusku naftnu infrastrukturu mogli bi dodatno da podignu cenu barela, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Posete predsednika ruskog parlamenta Vjačeslava Volodina i ministra odbrane Andreja Belousova Severnoj Koreji pokazale su da Moskva i Pjongjang ne ostaju samo na diplomatskim porukama, već ulaze u fazu dublje i konkretnije saradnje.
Ruski milijarderi nastavili su da uvećavaju bogatstvo i u trenutku kada domaća ekonomija pokazuje znake usporavanja, a objašnjenje za taj raskorak ne treba tražiti samo u Rusiji, već na globalnim finansijskim tržištima, ocenio je ekonomista Mihail Hazin.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Nemački istražitelji sumnjaju da iza pokušaja paljenja objekata u blizini odbrambenih kompanija Helsing i Rohde & Schwarz u Minhenu stoji mreža povezana sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, objavio je Fajnenšel algemajne cajtung.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom monstruoznih napada na kandidata za premijera Aleksandra Vučića i njegovu porodicu, koji dolaze direktno iz Hrvatske i regiona.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", tokom obilaska radova na putu Brestovac-Selište je govorio i aktuelnoj situaciji u vezi sa gradonačelnikom Beograda Aleksandrom Šapićem i njegovim sukobom s blokaderima.
Šumadija je kraj u kome šljiva nije samo voće. Ona je deo pejzaža, tradicije, domaćinstva i načina života koji se decenijama prenosi sa generacije na generaciju.
Maske sa blokaderske liste padaju brže nego ikada, a najnovija potvrda opasne prevare i tajkunsko-blokaderskih manipulacija stigla je sa mesta sa kog su se najmanje nadali!
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da nije napao odbornicu pokreta Kreni-Promeni Tatjanu Mićić i zatražio od nadležnih da se utvrdi istina o sinoćnjem incidentu navodeći da je spreman i da će uvek biti dostupan policiji i tužilaštvu da se utvrdi do kraja šta se desilo.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Muškarac M. Ć. (40), koji je juče ujutru teško ranjen hicem iz pištolja u kragujevačkom naselju Novi Bubanj, pogođen je u stomak i u ovim trenucima se nalazi u kritičnom stanju, dok se lekari u Jedinici intenzivnog lečenja UKC Kragujevac i dalje lavovski bore za njegov život.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Vasilije B. (47), koji je optužen za ubistvo Željka K. u selu Senaja kod Mladenovca 24. januara 2025. godine, jer ga je posle svađe na Tik Toku udario autom na ulici, negirao je juče u Višem sudu u Beogradu da je izvršio to krivično delo.
Nesnosan smrad koji se širio polupraznom ćelijom broj 119 na VII. odeljenu Remetinečkog zatvora, u kojoj su tog trenutka u ranim popodnevnim satima nakon ručka bila tri zatvorenika, dok su ostali bili u dvorišnom delu na svežem vazduhu, bio je povod da se dvojica cimera sukobe.
Superstar TV od 5. oktobra otvara novu jesenju programsku šemu, u kojoj publiku očekuju premijere domaćih serija različitih žanrova, ali i povratak jednog od najprepoznatljivijih hitova kanala – "Državnog službenika", sa četvrtom sezonom.
Rim je proglašen najboljom destinacijom za ljubitelje knjiga, zahvaljujući bogatoj ponudi koju čini čak 326 knjižara, 87 biblioteka i blizu 900 književnih tura.
Britanski regulator tržišta dozvolio je danas da deo tužbe potrošača protiv kompanija Epl i Amazon bude nastavljen zbog navodnog ograničavanja konkurencije pri prodaji Eplovih proizvoda na Amazonu u Velikoj Britaniji.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se sinoć na gradskom događaju gde ju je dovezao kolega iz žirija "Zvezde Granda", Aleksandar Milić Mili, a ovo nije prošlo nezapaženo.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.