Izrael je spreman da nastavi vojnu operaciju protiv Irana, jer u Jerusalimu sve jače raste nezadovoljstvo zbog odluke američkog predsednika Donalda Trampa da Teheranu ostavi još prostora za diplomatski dogovor,.
To je objavio Si-En-En, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima dve strane.
Za izraelsko rukovodstvo, svako odlaganje nosi rizik. Procena u Jerusalimu je da Iran ne sme da dobije dovoljno vremena da obnovi deo odbrambenih kapaciteta, premesti osetljivu infrastrukturu ili prilagodi taktiku posle američko-izraelskih udara.
Zbog toga Netanjahu, prema izvorima koje prenose američki mediji, insistira da se pritisak na Iran nastavi bez duže pauze. U njegovom tumačenju, pregovori bez vojne pretnje samo bi dali Teheranu dodatni prostor za manevrisanje.
Tramp, međutim, pokušava da zadrži otvoren diplomatski kanal. Njegova administracija javno ostavlja mogućnost novog aranžmana sa Iranom, ali istovremeno ne odustaje od poruke da vojna opcija ostaje na stolu ukoliko Teheran ne pristane na uslove koji bi zadovoljili Vašington i njegove saveznike.
Tu se sada jasno vidi razlika između Vašingtona i Jerusalima. Tramp želi da proveri može li se kriza zaustaviti pregovorima, dok Netanjahu smatra da se Iran zaustavlja samo nastavkom udara i stalnim pritiskom.
Prema navodima Volstrit džornala, razgovor Trampa i Netanjahua o Iranu bio je napet upravo zato što izraelski premijer ne veruje da se Teheranu može prepustiti vreme bez dodatne vojne cene.
Amerika ponela najveći teret odbrane Izraela
Dok se iza zatvorenih vrata vodi rasprava o nastavku operacije, u američkom vojnom vrhu sve više se govori o drugom problemu: potrošnji protivraketnih zaliha.
Vašington post navodi da su Sjedinjene Američke Države tokom odbrane Izraela od iranskih napada ispalile više od 200 presretačkih raketa sistema THAAD. Prema istim procenama, to je gotovo polovina ukupnih američkih zaliha te vrste municije.
Američke snage su, pored toga, upotrebile i više od 100 mornaričkih presretača iz sistema Standard Missile. Izrael je, prema podacima na koje se poziva list, iskoristio manje od 200 sopstvenih visokopreciznih presretača.
Ti brojevi su u Vašingtonu otvorili neprijatno pitanje: koliko je zaista Amerika platila odbranu Izraela, ne samo politički i diplomatski, već i konkretnim vojnim kapacitetima koji se teško i sporo nadoknađuju.
Pentagonske procene pokazuju da je američka vojska u ovom sukobu preuzela najveći deo protivraketne zaštite Izraela. To izaziva nelagodu u delu bezbednosnog aparata, jer se zalihe skupih presretača ne mogu brzo obnoviti, a Vašington istovremeno mora da računa i na moguće krize u Aziji, pre svega oko Japana, Južne Koreje i Kine.
Za Trampovu administraciju to postaje ozbiljna računica. Ako rat sa Iranom uđe u novu fazu, Amerika bi mogla da potroši još jedan veliki deo teško zamenljive municije, dok bi u samom Vašingtonu raslo pitanje zašto američki vojni arsenali nose toliki deo tereta izraelske bezbednosti.
Izrael, međutim, na istu situaciju gleda iz sasvim drugog ugla. Za Netanjahua je najvažnije da Iran ne dobije vreme da se oporavi. Zato se diplomatska pauza u Jerusalimu ne vidi kao šansa za smirivanje, već kao opasan predah koji bi Teheran mogao da pretvori u prednost.
Sukob oko tempa operacije zato više nije samo pitanje taktike. On pokazuje i dublju razliku između američkog i izraelskog pristupa: Vašington pokušava da kontroliše eskalaciju, dok Izrael traži brži, tvrđi i odlučniji odgovor.
Tramp za sada pokušava da drži oba puta otvorena. Želi da ostavi prostor za pregovore, ali i da Iranu jasno stavi do znanja da nastavak vojne akcije nije isključen. Netanjahu, s druge strane, ne krije da ne želi dugo čekanje.
Ako pregovori ponovo zapnu, vojna opcija mogla bi brzo da se vrati u prvi plan. Razlika je u tome što bi Amerika ovog puta ušla u nastavak krize sa već ozbiljno načetim zalihama presretača, dok bi Izrael ušao sa jasnom porukom da pauza ne sme da traje dugo.
Diplomatski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bio bi onemogućen ukoliko bi Teheran uveo sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Iranski vrhovni lider ajatolah Modžtaba Hamnei naredio je danas da obogaćeni uranijum koji je blizu nivoa nukelarnog naoružanja, mora da ostane u Iranu.
Države koje računaju na finansijsku pomoć Evropske unije mogle bi da ostanu bez tog novca ukoliko otvoreno pokazuju naklonost prema Rusiji ili Iranu, poručila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, piše Juraktiv.
Iran je počeo ubrzano da raščišćava ulaze u svoje podzemne raketne baze, uključujući veliki kompleks Abjek u provinciji Kazvin, što pokazuje da Teheran pokušava da obnovi kapacitete za nastavak rata sa američkom koalicijom i Izraelom.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da prošle godine nije tražio nikakvo odobrenje od predsednika SAD Donalda Trampa pre nego što je pokrenuo vazdušne udare na Iran.
Izrael je podelio obaveštajne podatke sa SAD o navodnoj novoj iranskoj zaveri za atentat na američkog predsednika Donalda Trampa, izveštava Volstrit žurnal.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Diplomatski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bio bi onemogućen ukoliko bi Teheran uveo sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Dok se u Briselu vode ozbiljni razgovori o budućnosti proširenja EU i ulozi Srbije u regionu, deo hrvatskih medija reaguje kao da je učinjena velika nepravda – ne prema Srbiji, već prema njihovim očekivanjima da Beograd treba držati dalje od EU, pišu mediji.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov objavio je na društvenoj mreži Iks komentar koji se sastoji od samo jedne kratke rečenice, a koji govori više od hiljadu reči.
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Srbije, Dubravka Đedović Handanović, raskrinkala je novu laž perjanice tajkuna Dragana Đilasa, Marinike Tepić.
Narodni poslanici Aleksandar Čotrić i Aleksandar Jugović oglasili su se danas povodom najnovijih monstruoznih pretnji upućenih predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U delu opštine Nova Varoš proglašena je vanredna situacija zbog velikih posledica vremenskih nepogoda koje su od nedelje ostavile traga na poljoprivrednim usevima i putevima.
Kazne za turiste u Italiji idu i do 500 evra ukoliko se van plaže kreću u bikiniju ili bez majice, a nova pravila uveo je i gradić Varena na jezeru Komo.
Prava drama odigrala se u noći između ponedeljka i utorka na obilaznici oko Soluna, kada je vozač pod dejstvom alkohola ušao u suprotnom smeru na put i izazvao saobraćajnu nesreću.
Tragedije se ne dešavaju samo u saobraćaju ili zločinima. Ponekad se kriju u poslovima koje ljudi svakodnevno obavljaju, verujući da im ne preti nikakva opasnost. Ipak, dovoljan je jedan pogrešan korak ili trenutak nepažnje da običan rad preraste u borbu za život ili smrtonosni ishod.
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Karolina Moreno (27) se prisetila trenutka kada je rodila svog najmlađeg sina, jer tokom dela porođaja nije bila pri svesti. Svoje iskustvo podelila je u viralnom videu na TikToku.
Organizacija Vets Nov upozorila je na veliki porast slučajeva toplotnog udara kod pasa tokom ovog leta i apelovala na vlasnike da pre svake šetnje urade jednostavan test koji može zaštititi njihove ljubimce.
WhatsApp će od 30. novembra 2026. godine na Ajfon uređajima zahtevati najmanje verziju iOS 15.5. Ova promena je potvrđena u zvaničnoj dokumentaciji kompanije Meta, ali većina korisnika neće morati da brine da će njihov Ajfon odjednom izgubiti pristup aplikaciji.
U centru pažnje su se našli Aneli Hamić i kontroverzni biznismen Dejan Popović Tigar, koji je bio sa mnogim starletama iz Srbije, a Informer je došao u posed ekskluzivne fotografije sa sinoćne zabave!
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Vanja Jovanović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.