Brzina, putanja i specifičnosti "Orešnika" čine ga izuzetno teškom metom za presretanje sa postojećom tehnologijom kojom raspolaže Kijev.
Eksperti naglašavaju da Rusija, uprkos kritikama sa Zapada, nastavlja sa strateškim ispitivanjima ovog sistema u realnim borbenim uslovima.
Ograničeni kapaciteti i planovi proizvodnje
Ipak, analitičari ističu da se u ovoj fazi još uvek ne može govoriti o masovnoj, serijskoj proizvodnji u punom smislu te reči.
Do oktobra 2025. godine proizvedena su svega tri primerka ove rakete. Od tog broja, jedna je već iskorišćena za udar na Dnjepar, dok je druga uništena tokom ranijih testiranja.
Ruska vojna industrija planira proizvodnju svega šest jedinica ovog sistema za 2026. godinu.
Trenutni gornji limit ruskog vojno-industrijskog kompleksa procenjuje se na najviše 25 raketa godišnje, i to pod uslovom da svi lanci snabdevanja i proizvodne trake rade punim kapacitetom.
Politički pritisak i zastrašivanje saveznika
Pored vojnog aspekta, Difens ekspres navodi da upotreba i demonstracija moći "Orešnika" ima i snažnu geopolitičku ulogu.
"Ovo naoružanje se trenutno koristi kao instrument za politički pritisak na evropske partnere Ukrajine i demonstraciju sile, kako bi se zapadni saveznici odvratili od aktivnijeg mešanja u sukob i slanja naprednijeg dalekometnog oružja Kijevu", navodi se.
Uprkos malom broju operativnih raketa u ovom trenutku, sama činjenica da proizvodnja raste i da zapadni sistemi nemaju efikasan odgovor na njih, izaziva ozbiljnu zabrinutost u vojnim krugovima u Kijevu i Briselu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se na udaru dela evropske javnosti nakon što je oštro osudila masovni noćni napad ruskih snaga na ciljeve u Ukrajini.
Nakon masovnog napada na vojne ciljeve u Kijevu, na ukrajinskim medijima i društvenim mrežama pojavili su se prvi snimci i fotografije uništene zgrade Komande Kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine.
Ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije raspravljaće sledeće nedelje o uvođenju novih mera pritiska na Rusiju, potvrdila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije potvrdilo je da su u seriji snažnih vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast uspešno neutralisani ključni vojni ciljevi u Ukrajini.
Masovni ruski udar na Kijev bio je odgovor na napad ukrajinskih snaga na internat u Starobeljsku, u kojem su stradala deca, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zatražio je od SAD i Evrope hitne odluke posle masovnog ruskog udara na Kijev i Kijevsku oblast, tvrdeći da je Rusija u napadu na Belu Crkvu upotrebila najnoviji hipersonični kompleks „Orešnik“.
Rusija je potvrdila da je u masovnom napadu na ciljeve u Ukrajini korišćena balistička raketa „Orešnik“, čime su okončane spekulacije koje su tokom noći pratile snimke udara i izveštaje ukrajinskih monitoring kanala.
Rat u Ukrajini mora da se zaustavi i sada je neophodno učiniti sve da se prekine spirala udara, ruševina i novih žrtava, poručio je poslanik Vrhovne rade Aleksej Gončarenko posle noćnog masovnog napada na Kijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se na udaru dela evropske javnosti nakon što je oštro osudila masovni noćni napad ruskih snaga na ciljeve u Ukrajini.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je jutros u Peking, a na aerodromu ga je dočekala ministarka nauke i tehnologije NR Kine Jin Heđun. On je nakon toga obišao Kineski zid i obratio se najpre kineskim, a zatim i srpskim medijima.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je tokom incidenata nakon skupa u subotu, 23. maja, u Beogradu povređeno 17 policijskih službenika, kao i da je 47 lica dovedeno u prostorije MUP-a, od čega je jedno lice imalo diplomatsku ličnu kartu.
To što je srpski predsednik prepoznat u Kini i što mu je među ljudima dat nadimak, mnogi ne vide samo kao kuriozitet, već kao još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva Srbije i Kine. Odnosa koji odavno prevazilazi diplomatiju i ulazi u prostor ličnog, gotovo narodnog povezivanja. A kod Kineza ništa nije slučajno i sve ima snažnu simboliku.
Javnost u Srbiji šokirana je detaljima o delovanju Miloša Kovačevića iz Novog Sada, koji stoji iza ekstremističke stranice „Slobodna Vojvodina“, a koji je javno pozivao na bombaške napade dronovima-kamikazama na ključne institucije i svetinje u zemlji.
Šest mladića koji su iz Crne Gore došli u manastir Svetih Arhangela kod Prizrena na Kosovu i Metohiji povodom tradicionalne Dečije smotre folklora privedeni su nakon što su razvili zastavu Srbije. Nakon izrečenih kazni, pušteni su na slobodu.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić, gostujući u emisiji "Info jutro" na TV Informer, istakao je da Srbija nastavlja da širi izvozna tržišta za domaće poljoprivredne proizvode, kao i da država ostaje posvećena kontinuiranom dijalogu sa poljoprivrednicima i rešavanju izazova sa kojima se suočavaju.
Nasilnička vožnja spada u najteže oblike kršenja saobraćajnih pravila i obuhvata ponašanja koja direktno ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju, govori za Informer.rs predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović.
Policija je tokom opsežne pretrage terena u močvarnom području kod Tutina pronašla pištolj za koji se sumnja da je korišćen u krvavom sukobu zbog spora oko međe, u kojem je teško povređen muškarac Z.A.
Dečja internet zvezda i kreator popularnog edukativnog programa Danijel Kolman, poznat kao Danny Go saopštio je da je njegov sin Azjak preminuo u 14. godini.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Demi Mur ponovo je uspela da bude u centru pažnje na zatvaranju festivala. Glamuroznu zelenu haljinu ukrašenu draguljima upotpunila je neobičnim, predimenzioniranim šalom koji je izgledom podsećao na vreću za spavanje.
Pevač Bane Mojićević godinama je ćutao o odnosu koleginice Slavice Ćukteraš i Žike Jakšića, a tek kasnije je otkrio da je učestvovao u prikrivanju njihove romanse od očiju javnosti.
Jelena bin Drai, Mis Jugoslavije 1998. godine, otkrila je da, uprkos uvreženom mišljenju, nije promenila veru nakon udaje za milijardera Saida bin Draia.
Tekstopisac Ljiljana Jevremović prisetila se agonije kroz koju je prolazila sa pevačem Draganom Kojićem Kebom, sa kojim ima ćerku Inu, ali i pritisaka i pretnji koje je dobijala od njegove supruge Olje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar