Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ministar odbrane Boris Pistorijus poručio je tokom posete delu Zaporoške oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga da se Nemačka mora pripremiti za novu bezbednosnu realnost. U intervjuu za Junajted24 rekao je da nemačko društvo decenijama nije živelo sa osećajem neposredne spoljne pretnje, ali da se ta era, prema njegovoj oceni, završila.
Pistorijus je naglasio da Nemci zbog sopstvene istorije oprezno gledaju na rat, vojsku i naoružavanje, ali je dodao da Berlin sada ima obavezu prema budućim generacijama i sopstvenoj bezbednosti.
Njegova poruka bila je jasna: Nemačka mora da prihvati da se „pretnja vratila“ posle više od 25 ili 30 godina.
Berlin ne šalje samo oružje, već menja sopstvenu vojsku
Međutim, iz Pistorijusovih izjava vidi se da se odnos Berlina i Kijeva više ne svodi samo na isporuke naoružanja. Nemačka sada pokušava da iz ukrajinskog iskustva izvuče konkretne lekcije za sopstvenu vojsku.
Poseban fokus stavljen je na dronove, dalekometne bespilotne sisteme, municiju i protivvazdušnu odbranu. Upravo ti segmenti postali su ključni na frontu u Ukrajini, gde se rat svakodnevno vodi kombinacijom izviđanja iz vazduha, masovnih dronskih udara, elektronskog ratovanja i brzog prilagođavanja taktike.
Pistorijus je otvoreno rekao da Nemačka želi da iskoristi ukrajinsko iskustvo kako bi ubrzala razvoj svoje vojne industrije i unapredila proizvodnju bespilotnih sistema. Drugim rečima, Berlin ne posmatra Ukrajinu samo kao saveznika kome pomaže, već i kao ratnu laboratoriju iz koje uči kako izgleda savremeni sukob protiv Rusije.
Dronovi i PVO postaju osnova novog partnerstva
Prema rečima nemačkog ministra odbrane, odnosi Berlina i Kijeva podignuti su na nivo strateškog partnerstva. U praksi, to znači dublju saradnju u proizvodnji, razvoju i nabavci vojne opreme, posebno u oblastima koje su se pokazale presudnim na frontu.
Nemačka želi bržu i efikasniju proizvodnju različitih tipova dronova, sistema za presretanje bespilotnih letelica i protivvazdušne odbrane. Ukrajina, s druge strane, nudi iskustvo iz rata u kojem se tehnologija menja gotovo iz meseca u mesec.
Ukrajinski ministar Mihail Fjodorov ocenio je da je Nemačka jedna od vodećih zemalja po obimu pomoći Kijevu. On je posebno istakao rast finansijske podrške, ulaganja u protivvazdušnu odbranu i isporuke dalekometne artiljerije.
Prema njegovim rečima, saradnja sada prelazi u novu fazu. Ne radi se više samo o tome da Berlin šalje oružje, već o zajedničkom razvoju odbrambenih kapaciteta, kupovini ukrajinskih dronova i stvaranju proizvodnih projekata u kojima obe strane imaju svoj interes.
Za Ukrajinu je to nastavak vojne podrške. Za Nemačku je to ubrzana obuka za rat kakav evropske armije dugo nisu morale da zamišljaju.
Nemačka se sprema za godine napetosti
Sve češće poruke iz Berlina pokazuju da Nemačka više ne računa na brzi povratak starog evropskog poretka. Retorika o odvraćanju Rusije, povećanje vojne potrošnje, širenje industrijske baze i sve bliži rad sa ukrajinskim sektorom odbrane postaju deo nove nemačke strategije.
Pistorijus ne govori samo o pomoći Kijevu. On govori o promeni mentaliteta u samoj Nemačkoj - zemlji koja je decenijama gradila politički identitet na oprezu prema vojnoj sili, a sada pokušava da se navikne na ulogu jedne od ključnih odbrambenih sila Evrope.
To je velika promena. Nemačka više ne želi da bude samo finansijer ukrajinskog otpora, već država koja iz tog rata izvlači tehnologiju, iskustvo i model za sopstvenu vojnu transformaciju.
U pozadini svega ostaje Rusija. Berlin je sve otvoreniji u proceni da sukob sa Moskvom neće nestati čak ni ako se rat u Ukrajini jednog dana zaustavi. Zbog toga nemačka politika sve više ide ka dugoročnom planiranju, novim fabrikama, novim sistemima i vojsci koja bi morala da bude spremna za mnogo opasniju Evropu nego onu u kojoj je Nemačka živela prethodne tri decenije.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinske vlasti počele su pripremu naselja u Volinjskoj oblasti za kružnu odbranu, u slučaju pogoršanja situacije na granici sa Belorusijom i mogućeg napada sa severa, saopštio je šef lokalne administracije Andrej Čeren.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Kiril Dmitrijev oštro je napao britanskog premijera Kira Starmera nakon što je London saopštio da su britanske snage presrele naftni tanker iz takozvane ruske „flote iz senke“ u Lamanšu.
Jaroslavska oblast našla se pod masovnim napadom ukrajinskih dronova, a posle dejstva ruske PVO zapalila su se skladišta goriva na industrijskim objektima, saopštio je gubernator regiona Mihail Jevrajev.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona, a najteže posledice prijavljene su u Orjolu, gde je bespilotna letelica pogodila stambenu višespratnicu, kao i u Novomoskovsku, gde su ostaci oborenih dronova pali na teritoriju industrijskog preduzeća.
Rusija je poručila da njeni odbrambeni sistemi i taktičko nuklearno oružje raspoređeni u Belorusiji predstavljaju protivtežu Ukrajini i NATO snagama u susednim zemljama, čime je Moskva još jednom jasno stavila do znanja da zapadni pravac smatra jednom od najosetljivijih tačaka svoje bezbednosti.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Operacija ruskih snaga za preuzimanje Konstantinovke ušla je, prema navodima ruskih vojnih izvora, u završnu fazu, nakon što su pripadnici 103. gardijskog motostreljačkog puka podigli ruske zastave u Krasnooktjabarskom rejonu grada.
Kiril Dmitrijev oštro je napao britanskog premijera Kira Starmera nakon što je London saopštio da su britanske snage presrele naftni tanker iz takozvane ruske „flote iz senke“ u Lamanšu.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore predstavlja vrhunac licemerja i uvreda na račun Srbije.
Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljka, za koju u određenim krugovima govore da je "američki čovek" te priče podgrejala je nakon susreta sa nekadašnjim ambasadorom SAD u Beogradu - Kristoferom Hilom, kome je nonšalantno počela da se žali na srpske novinare.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije saopštilo je danas da je primilo je k znanju saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, navodeći da takvo saopštenje predstavlja potvrdu hibridne prirode delovanja prema političkom životu Srbije.
Fotografija rektora Vladana Đokića iz Hilandara proširila se društvenim mrežama brzinom svetlosti, a trenutak u kom je na fotografiji uslikan zgranuo je mnoge.
Miroslav Grdinić iz Beograda je odlučio da čuvenom "zastavom 101" iz rodnog grada krene u Španiju, kako bi u saradnji sa prijateljem iz detinjstva Jovanom Miloševićem prikupio novac za lečenje Viktora Miletića (15), koji boluje od malignog tumora sa metastazama, čije je lečenje moguće u Americi.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije izdao je hitno upozorenje za grmljavinske oluje i nevreme na području cele zemlje. Prema radarskim snimcima, nepogode će se zadržati do ponoći.
Šta se dogodi kada se linija između sveta živih i sveta mrtvih potpuno izbriše u umu pojedinca? Od Rusije gde su dečiji leševi postajali lutke, preko američkih farmi na kojima su ljudski ostaci pretvarani u nameštaj, pa sve do stanova u Beogradu gde se spavalo tik uz mumificirana tela najbližih.
Tokom iznošenja završnih reči na suđenju roditeljima dečaka-ubice iz "Ribnikara", a u nabrajanju dokaza koje je priložilo Tužilaštvo, kao i advokati porodica oštećnih, rečeno je da se primetilo da sa Kostom nešto nije u redu i to zbog njegovog ponašanja na ekskurziji.
Tokom popodnevnih časova su pripadnici Žandarmerije pronašli tela G.O. (47) i S.I. (49) iz Novog Orahova kod Bačke Topole, koji su u subotu kasno popodne ispali iz čamca na Tisi kod Sente.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Prema astrološkim tumačenjima, za Bikove, Vage i Jarčeve od 25. juna počinje duži period stabilizacije i povoljnijih finansijskih okolnosti koji bi mogao trajati nekoliko godina.
Melanija Tramp danas je poznata širom sveta kao supruga Donalda Trampa i prva dama Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, pre nego što je dospela u centar političke pažnje, gradila je karijeru u svetu mode i manekenstva.
Ključ savršene teksture ledenih kocki krije se u dva sastojka. Umesto klasičnog brašna za krem koristi se nišesta, koja filu daje glatkoću i svilenkastu strukturu, dok dodatak slatke pavlake obezbeđuje punoću ukusa i vazdušastu kremastost.
Avio-kompanije su poslednjih godina uvele nova, stroža pravila o fotografisanju i snimanju tokom leta kako bi zaštitile privatnost putnika i posade i sprečile neprimereno deljenje sadržaja u avionu.
Sa dolaskom toplijih dana i obuće koja otkriva stopala, mnogi počinju da obraćaju više pažnje na izgled peta. Suva, zadebljala i ispucala koža može biti neprijatna, ali uz nekoliko jednostavnih metoda nega stopala može postati mnogo lakša.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.