Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ministar odbrane Boris Pistorijus poručio je tokom posete delu Zaporoške oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga da se Nemačka mora pripremiti za novu bezbednosnu realnost. U intervjuu za Junajted24 rekao je da nemačko društvo decenijama nije živelo sa osećajem neposredne spoljne pretnje, ali da se ta era, prema njegovoj oceni, završila.
Pistorijus je naglasio da Nemci zbog sopstvene istorije oprezno gledaju na rat, vojsku i naoružavanje, ali je dodao da Berlin sada ima obavezu prema budućim generacijama i sopstvenoj bezbednosti.
Njegova poruka bila je jasna: Nemačka mora da prihvati da se „pretnja vratila“ posle više od 25 ili 30 godina.
Berlin ne šalje samo oružje, već menja sopstvenu vojsku
Međutim, iz Pistorijusovih izjava vidi se da se odnos Berlina i Kijeva više ne svodi samo na isporuke naoružanja. Nemačka sada pokušava da iz ukrajinskog iskustva izvuče konkretne lekcije za sopstvenu vojsku.
Poseban fokus stavljen je na dronove, dalekometne bespilotne sisteme, municiju i protivvazdušnu odbranu. Upravo ti segmenti postali su ključni na frontu u Ukrajini, gde se rat svakodnevno vodi kombinacijom izviđanja iz vazduha, masovnih dronskih udara, elektronskog ratovanja i brzog prilagođavanja taktike.
Pistorijus je otvoreno rekao da Nemačka želi da iskoristi ukrajinsko iskustvo kako bi ubrzala razvoj svoje vojne industrije i unapredila proizvodnju bespilotnih sistema. Drugim rečima, Berlin ne posmatra Ukrajinu samo kao saveznika kome pomaže, već i kao ratnu laboratoriju iz koje uči kako izgleda savremeni sukob protiv Rusije.
Dronovi i PVO postaju osnova novog partnerstva
Prema rečima nemačkog ministra odbrane, odnosi Berlina i Kijeva podignuti su na nivo strateškog partnerstva. U praksi, to znači dublju saradnju u proizvodnji, razvoju i nabavci vojne opreme, posebno u oblastima koje su se pokazale presudnim na frontu.
Nemačka želi bržu i efikasniju proizvodnju različitih tipova dronova, sistema za presretanje bespilotnih letelica i protivvazdušne odbrane. Ukrajina, s druge strane, nudi iskustvo iz rata u kojem se tehnologija menja gotovo iz meseca u mesec.
Ukrajinski ministar Mihail Fjodorov ocenio je da je Nemačka jedna od vodećih zemalja po obimu pomoći Kijevu. On je posebno istakao rast finansijske podrške, ulaganja u protivvazdušnu odbranu i isporuke dalekometne artiljerije.
Prema njegovim rečima, saradnja sada prelazi u novu fazu. Ne radi se više samo o tome da Berlin šalje oružje, već o zajedničkom razvoju odbrambenih kapaciteta, kupovini ukrajinskih dronova i stvaranju proizvodnih projekata u kojima obe strane imaju svoj interes.
Za Ukrajinu je to nastavak vojne podrške. Za Nemačku je to ubrzana obuka za rat kakav evropske armije dugo nisu morale da zamišljaju.
Nemačka se sprema za godine napetosti
Sve češće poruke iz Berlina pokazuju da Nemačka više ne računa na brzi povratak starog evropskog poretka. Retorika o odvraćanju Rusije, povećanje vojne potrošnje, širenje industrijske baze i sve bliži rad sa ukrajinskim sektorom odbrane postaju deo nove nemačke strategije.
Pistorijus ne govori samo o pomoći Kijevu. On govori o promeni mentaliteta u samoj Nemačkoj - zemlji koja je decenijama gradila politički identitet na oprezu prema vojnoj sili, a sada pokušava da se navikne na ulogu jedne od ključnih odbrambenih sila Evrope.
To je velika promena. Nemačka više ne želi da bude samo finansijer ukrajinskog otpora, već država koja iz tog rata izvlači tehnologiju, iskustvo i model za sopstvenu vojnu transformaciju.
U pozadini svega ostaje Rusija. Berlin je sve otvoreniji u proceni da sukob sa Moskvom neće nestati čak ni ako se rat u Ukrajini jednog dana zaustavi. Zbog toga nemačka politika sve više ide ka dugoročnom planiranju, novim fabrikama, novim sistemima i vojsci koja bi morala da bude spremna za mnogo opasniju Evropu nego onu u kojoj je Nemačka živela prethodne tri decenije.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinske vlasti počele su pripremu naselja u Volinjskoj oblasti za kružnu odbranu, u slučaju pogoršanja situacije na granici sa Belorusijom i mogućeg napada sa severa, saopštio je šef lokalne administracije Andrej Čeren.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska širi mostobran u Sumskoj oblasti kako bi postepeno opkolila, a zatim pokušala da zauzme regionalni centar Sumi, tvrdi britanski analitičar Aleksander Merkuris.
Ruska specijalizovana jedinica „Rubikon“, koja prema procenama broji između 5.000 i 8.000 ljudi, dobija sve širu ulogu na frontu, a nova taktika više nije usmerena samo na obaranje ukrajinskih dronova, već prvenstveno na pronalaženje i uništavanje ljudi koji njima upravljaju.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u velikom intervju za Srpski dnevik na Informer TV-u izneo je spektakularan plan koji će potpuno transformisati političku scenu i državnu upravu u Srbiji.
Da se izbori održavaju u nedelju, Srpska napredna stranka (SNS) osvojila bi čak 47,2 odsto glasova, što znači da je na samoj ivici samostalnog osvajanja apsolutne većine, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus".
Blokaderske političke ustaše u Srbiji ne kriju svoju histeriju zbog državnog dočeka tela generala Ratka Mladića i najave da će biti sahranjen uz sve vojne počasti!
Ostrašćena blokaderska novinarka Jovana Gligorijević doživela je potpuno pomračenje uma i pred kamerama sama sahranila opozicione bajke. Priznala je da je pokret pukao, da ih narod neće, a njihove naduvane laži o "prisluškivanju" i "špijuniranju" su se raspale!
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da tzv. "studenti u blokadi" svojom izjavom da su već pobedili i da im ostaje jedino da na izborni dan odbrane pobedu, pokazuje da na izbore ne izlaze da bi se demokratski borili i istakla da građani ne treba da se plaše izbornog dana zato što će zahvaljujući jakim institucijama Srbije biti sačuvana volja građana.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za "Srpski dnevnik" na Informer TV da bi aerodrom u Nišu ove godine mogao da obori rekord po broju putnika, uprkos očekivanom odlasku avio-kompanije Wizz Air.
"Tojota Jaris" već godinama važi za jedan od automobila koji se kupuju kada su prioritet pouzdanost, mala potrošnja i jeftino održavanje, a činjenica da se danas može pronaći za oko 4.000 evra čini ga i te kako privlačnim izborom za one koji traže pouzdan polovnjak bez velikog ulaganja.
Aldina Lakota je osuđena presudom Višeg suda u Novom Pazaru po drugi put na doživotnu kaznu zatvora zbog teškog ubistva svekrve kod Sjenice. Kako je utvrđeno, Aldina je žrtvi zadala preko 120 uboda nožem. Ova presuda je nepravosnažna, a Aldina je prva žena u Srbiji koja je osuđena na najveću kaznu.
Jedan službenik Odeljenja bezbednosti Herceg Novi uhapšen je zbog sumnje da je dostavljao fotografije odbeglom Milošu Medenici, nezvanično saznaje Portal RTCG od izvora iz Uprave policije. U toku je akcija u kojoj se traga za više osoba.
Šestogodišnji dečak iz Gornjeg Vakufa poginuo je u naselju Dražev Dolac, na području opštine Gornji Vakuf, u prevrtanju kvada, potvrdio je za "Avaz" portparol policije MUP-a Srednjobosanskog kantona Muamer Karadža.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Trend "feromonsko-maksirajućih" (pheromone-maxxing) aktivnosti se proširio na TikToku, u kojem tinejdžeri i mlađi muškarci izbegavaju tuširanje i dezodorans pre izlaska kako bi navodno bili privlačniji.
Prerađene mesne prerađevine, ultra-prerađena hrana, alkohol i višak šećera spadaju među namirnice koje bi trebalo ograničiti jer povežava rizik od demencije.
Na društvenim mrežama pokrenula se polemika nakon što su korisnici primetili neverovatnu sličnost između scena iz novog videa Arijane Grande i spektakularnog nastupa Jelene Karleuše.
Voditeljka Aleksandra Jeftanović podelila je sa pratiocima na Instagramu anegdotu da nakon što je ćerku Anu odvela na pregled pri napuštanju ordinacije nije platila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.