Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ministar odbrane Boris Pistorijus poručio je tokom posete delu Zaporoške oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga da se Nemačka mora pripremiti za novu bezbednosnu realnost. U intervjuu za Junajted24 rekao je da nemačko društvo decenijama nije živelo sa osećajem neposredne spoljne pretnje, ali da se ta era, prema njegovoj oceni, završila.
Pistorijus je naglasio da Nemci zbog sopstvene istorije oprezno gledaju na rat, vojsku i naoružavanje, ali je dodao da Berlin sada ima obavezu prema budućim generacijama i sopstvenoj bezbednosti.
Njegova poruka bila je jasna: Nemačka mora da prihvati da se „pretnja vratila“ posle više od 25 ili 30 godina.
Berlin ne šalje samo oružje, već menja sopstvenu vojsku
Međutim, iz Pistorijusovih izjava vidi se da se odnos Berlina i Kijeva više ne svodi samo na isporuke naoružanja. Nemačka sada pokušava da iz ukrajinskog iskustva izvuče konkretne lekcije za sopstvenu vojsku.
Poseban fokus stavljen je na dronove, dalekometne bespilotne sisteme, municiju i protivvazdušnu odbranu. Upravo ti segmenti postali su ključni na frontu u Ukrajini, gde se rat svakodnevno vodi kombinacijom izviđanja iz vazduha, masovnih dronskih udara, elektronskog ratovanja i brzog prilagođavanja taktike.
Pistorijus je otvoreno rekao da Nemačka želi da iskoristi ukrajinsko iskustvo kako bi ubrzala razvoj svoje vojne industrije i unapredila proizvodnju bespilotnih sistema. Drugim rečima, Berlin ne posmatra Ukrajinu samo kao saveznika kome pomaže, već i kao ratnu laboratoriju iz koje uči kako izgleda savremeni sukob protiv Rusije.
Dronovi i PVO postaju osnova novog partnerstva
Prema rečima nemačkog ministra odbrane, odnosi Berlina i Kijeva podignuti su na nivo strateškog partnerstva. U praksi, to znači dublju saradnju u proizvodnji, razvoju i nabavci vojne opreme, posebno u oblastima koje su se pokazale presudnim na frontu.
Nemačka želi bržu i efikasniju proizvodnju različitih tipova dronova, sistema za presretanje bespilotnih letelica i protivvazdušne odbrane. Ukrajina, s druge strane, nudi iskustvo iz rata u kojem se tehnologija menja gotovo iz meseca u mesec.
Ukrajinski ministar Mihail Fjodorov ocenio je da je Nemačka jedna od vodećih zemalja po obimu pomoći Kijevu. On je posebno istakao rast finansijske podrške, ulaganja u protivvazdušnu odbranu i isporuke dalekometne artiljerije.
Prema njegovim rečima, saradnja sada prelazi u novu fazu. Ne radi se više samo o tome da Berlin šalje oružje, već o zajedničkom razvoju odbrambenih kapaciteta, kupovini ukrajinskih dronova i stvaranju proizvodnih projekata u kojima obe strane imaju svoj interes.
Za Ukrajinu je to nastavak vojne podrške. Za Nemačku je to ubrzana obuka za rat kakav evropske armije dugo nisu morale da zamišljaju.
Nemačka se sprema za godine napetosti
Sve češće poruke iz Berlina pokazuju da Nemačka više ne računa na brzi povratak starog evropskog poretka. Retorika o odvraćanju Rusije, povećanje vojne potrošnje, širenje industrijske baze i sve bliži rad sa ukrajinskim sektorom odbrane postaju deo nove nemačke strategije.
Pistorijus ne govori samo o pomoći Kijevu. On govori o promeni mentaliteta u samoj Nemačkoj - zemlji koja je decenijama gradila politički identitet na oprezu prema vojnoj sili, a sada pokušava da se navikne na ulogu jedne od ključnih odbrambenih sila Evrope.
To je velika promena. Nemačka više ne želi da bude samo finansijer ukrajinskog otpora, već država koja iz tog rata izvlači tehnologiju, iskustvo i model za sopstvenu vojnu transformaciju.
U pozadini svega ostaje Rusija. Berlin je sve otvoreniji u proceni da sukob sa Moskvom neće nestati čak ni ako se rat u Ukrajini jednog dana zaustavi. Zbog toga nemačka politika sve više ide ka dugoročnom planiranju, novim fabrikama, novim sistemima i vojsci koja bi morala da bude spremna za mnogo opasniju Evropu nego onu u kojoj je Nemačka živela prethodne tri decenije.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinske vlasti počele su pripremu naselja u Volinjskoj oblasti za kružnu odbranu, u slučaju pogoršanja situacije na granici sa Belorusijom i mogućeg napada sa severa, saopštio je šef lokalne administracije Andrej Čeren.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Teoretičar zavere Dejan Lučić izneo je seriju šokantnih laži u kojima na najprizemniji način vređa predsednika Aleksandra Vučića, njegovu porodicu, kao i predsednicu Skupštine Anu Brnabić, dok istovremeno pokušava da se opere od skandala i opravda svoju miljenicu sa blokaderske liste Jasminu Paunović!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je na jednom gazdinstvu na području opštine Raška, na kojem se nalazilo 67 ovaca i 60 jagnjadi, potvrđeno žarište boginja ovaca i koza.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Nepoznata osoba jutros oko 2.50 časova ispalila je pet hitaca iz pištolja u pravcu porodične kuće policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pre nego što posegnete za prošlogodišnjim losionom za sunčanje, dobro proverite njegov izgled, miris i rok trajanja, jer preparat koji je izgubio zaštitna svojstva više ne čuva kožu od opasnih UV zraka i može izazvati iritacije.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Naizgled bezazleno trčanje u krug za sopstvenim repom ponekad je način na koji pas pokazuje da ga nešto muči, od svraba i bola do stresa, dosade ili zdravstvenog problema koji ne može drugačije da izrazi.
Pevačica Nataša Bekvalac nedavno je izvadile silikone iz grudi iz zdravstvenih razloga, a evo koje još estradne umetnice su se vratile prirodnom izgledu.
Ilda Šaulić uveliko se priprema za veliki solistički koncert koji će 26. novembra održati u Sava centru, a u susret jednom od najvažnijih nastupa u svojoj karijeri nastavlja da obraduje publiku novim pesmama, baš kako je i obećala.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.