Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Ministar odbrane Boris Pistorijus poručio je tokom posete delu Zaporoške oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga da se Nemačka mora pripremiti za novu bezbednosnu realnost. U intervjuu za Junajted24 rekao je da nemačko društvo decenijama nije živelo sa osećajem neposredne spoljne pretnje, ali da se ta era, prema njegovoj oceni, završila.
Pistorijus je naglasio da Nemci zbog sopstvene istorije oprezno gledaju na rat, vojsku i naoružavanje, ali je dodao da Berlin sada ima obavezu prema budućim generacijama i sopstvenoj bezbednosti.
Njegova poruka bila je jasna: Nemačka mora da prihvati da se „pretnja vratila“ posle više od 25 ili 30 godina.
Berlin ne šalje samo oružje, već menja sopstvenu vojsku
Međutim, iz Pistorijusovih izjava vidi se da se odnos Berlina i Kijeva više ne svodi samo na isporuke naoružanja. Nemačka sada pokušava da iz ukrajinskog iskustva izvuče konkretne lekcije za sopstvenu vojsku.
Poseban fokus stavljen je na dronove, dalekometne bespilotne sisteme, municiju i protivvazdušnu odbranu. Upravo ti segmenti postali su ključni na frontu u Ukrajini, gde se rat svakodnevno vodi kombinacijom izviđanja iz vazduha, masovnih dronskih udara, elektronskog ratovanja i brzog prilagođavanja taktike.
Pistorijus je otvoreno rekao da Nemačka želi da iskoristi ukrajinsko iskustvo kako bi ubrzala razvoj svoje vojne industrije i unapredila proizvodnju bespilotnih sistema. Drugim rečima, Berlin ne posmatra Ukrajinu samo kao saveznika kome pomaže, već i kao ratnu laboratoriju iz koje uči kako izgleda savremeni sukob protiv Rusije.
Dronovi i PVO postaju osnova novog partnerstva
Prema rečima nemačkog ministra odbrane, odnosi Berlina i Kijeva podignuti su na nivo strateškog partnerstva. U praksi, to znači dublju saradnju u proizvodnji, razvoju i nabavci vojne opreme, posebno u oblastima koje su se pokazale presudnim na frontu.
Nemačka želi bržu i efikasniju proizvodnju različitih tipova dronova, sistema za presretanje bespilotnih letelica i protivvazdušne odbrane. Ukrajina, s druge strane, nudi iskustvo iz rata u kojem se tehnologija menja gotovo iz meseca u mesec.
Ukrajinski ministar Mihail Fjodorov ocenio je da je Nemačka jedna od vodećih zemalja po obimu pomoći Kijevu. On je posebno istakao rast finansijske podrške, ulaganja u protivvazdušnu odbranu i isporuke dalekometne artiljerije.
Prema njegovim rečima, saradnja sada prelazi u novu fazu. Ne radi se više samo o tome da Berlin šalje oružje, već o zajedničkom razvoju odbrambenih kapaciteta, kupovini ukrajinskih dronova i stvaranju proizvodnih projekata u kojima obe strane imaju svoj interes.
Za Ukrajinu je to nastavak vojne podrške. Za Nemačku je to ubrzana obuka za rat kakav evropske armije dugo nisu morale da zamišljaju.
Nemačka se sprema za godine napetosti
Sve češće poruke iz Berlina pokazuju da Nemačka više ne računa na brzi povratak starog evropskog poretka. Retorika o odvraćanju Rusije, povećanje vojne potrošnje, širenje industrijske baze i sve bliži rad sa ukrajinskim sektorom odbrane postaju deo nove nemačke strategije.
Pistorijus ne govori samo o pomoći Kijevu. On govori o promeni mentaliteta u samoj Nemačkoj - zemlji koja je decenijama gradila politički identitet na oprezu prema vojnoj sili, a sada pokušava da se navikne na ulogu jedne od ključnih odbrambenih sila Evrope.
To je velika promena. Nemačka više ne želi da bude samo finansijer ukrajinskog otpora, već država koja iz tog rata izvlači tehnologiju, iskustvo i model za sopstvenu vojnu transformaciju.
U pozadini svega ostaje Rusija. Berlin je sve otvoreniji u proceni da sukob sa Moskvom neće nestati čak ni ako se rat u Ukrajini jednog dana zaustavi. Zbog toga nemačka politika sve više ide ka dugoročnom planiranju, novim fabrikama, novim sistemima i vojsci koja bi morala da bude spremna za mnogo opasniju Evropu nego onu u kojoj je Nemačka živela prethodne tri decenije.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinske vlasti počele su pripremu naselja u Volinjskoj oblasti za kružnu odbranu, u slučaju pogoršanja situacije na granici sa Belorusijom i mogućeg napada sa severa, saopštio je šef lokalne administracije Andrej Čeren.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je danas osudila, kako je navela, skandalozan, primitivan i mizogin tvit predsednika stranke "Srbija centar - SRCE" Zdravka Ponoša, kojim je, dodaju iz ANS, brutalno uvredio novinarke i sve žene.
Draža Petrović, glavni urednik propagandnog tajkunskog tabloida Danas sramno je ismejao humanu odluku države da drastično smanji cene lekova za astmatičare, a u naletu očaja brutalno je ponizio blokaderski skup u Kraljevu.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas u Pirotu Regionalni centar za upravljanje otpadom i navela da ovaj okrug prednjači u upravljanju otpadom po najvišim evropskim standardima.
Ana Brnabić je jednim potezom ućutkala opoziciju na čelu sa Draganom Đilasom i pokazala kako je na sekundama zarađivao „puta 20 i nešto“ čim je došao na vlast!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Poslednjih dana temperature su pale na podnošljivih 26 do 30 stepeni, ali stručnjaci upozoravaju da ni u kom slučaju ne ostavljate decu u vozilu, jer i na takvim temperaturama unutrašnjost vozila nakon sat vremena dostiže paklenih 50 stepeni Celzijusa.
Odluka kralja Aleksandra I Karađorđevića da u proleće 1934. godine do temelja sruši srednjovekovnu tvrđavu Žrnov na Avali i danas predstavlja jednu od najvećih i najkontroverznijih tajni moderne srpske istorije.
Škoda razmatra uvođenje svog indijskog "crossovera kylaq" na evropsko tržište po ceni koja bi bila daleko ispod svega što se danas kupuje, zbog čega preti da ozbljno napravi pometnju na tržištu.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Požar na planini Rujište nadomak Mostara zahvatio je minirani teren, odjekuju detonacije i vatru je nemoguće gasiti, saopštio je zamenik komandira Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar.
Stojanka Stojanović (70), poznatija kao baka Coka, 02. septembra 2018. godine, ubila je građevinskog investitora Zorana Trifunovića (59) u Vučićevom prolazu na Zvezdari, stotinak metara od kuće u kojoj je živela sa sinom Markom u ulici Olge Ivanović 2.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Fotografija unutrašnjosti "Bele kuće", koja se proširila društvenim mrežama, izazvala je lavinu komentara i nevericu među gledaocima rijalitija "Elita 9".
Učesnici "Elite 9" Asmin Durdžić i Stanija Dobrojević su jutros flertovali u rijalitiju, a sada se oglasila njegova majka Melvida koja misli da emocije još uvek postoje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.