Kina u dubini svoje severozapadne pustinje gradi ogromnu mrežu vojnih objekata oko silosa za interkontinentalne rakete, a zapadni analitičari procenjuju da je cilj Pekinga da obezbedi sposobnost za odgovor čak i posle prvog nuklearnog udara.
Satelitski snimci koje je analizirao Rojters pokazuju lansirne platforme, bunkere, komunikacione čvorove, puteve, pomoćne baze i objekte raspoređene oko kineskih raketnih polja u Sinkjangu i Gansuu. Reč je o prostoru duboko u unutrašnjosti zemlje, daleko od obale i glavnih centara, gde Kina poslednjih godina ubrzano širi nuklearnu infrastrukturu.
Mreža oko nuklearnih silosa
Prema analizi Rojtersa, Kina gradi više od 80 lansirnih platformi i niz zaštićenih objekata koji mogu da podrže mobilne raketne sisteme, protivvazdušnu odbranu, elektronsko ratovanje i veze za komandovanje.
Posebnu pažnju privukla su najmanje dva velika objekta oktagonalnog oblika, za koje analitičari smatraju da mogu da služe kao baze za raketne jedinice i prateće sisteme. U blizini su i bunkeri, putevi, komunikaciona oprema i infrastruktura koja omogućava kretanje i skrivanje pokretnih lansera.
U vojnoj logici, to je ključna razlika. Nije dovoljno imati rakete. Potrebno je da one prežive prvi udar, da komanda ostane povezana sa jedinicama i da sistem može da uzvrati čak i ako deo baza bude uništen.
Poruka Vašingtonu: Kina želi siguran drugi udar
Analitičari koje citira Rojters ocenjuju da se nova infrastruktura najverovatnije gradi kako bi Kina ojačala takozvanu sposobnost drugog udara. To znači da bi Peking, i u slučaju da prvi bude napadnut, imao dovoljno očuvanih raketa, komandnih linija i baza da odgovori.
U praksi, takva mreža šalje poruku pre svega Sjedinjenim Američkim Državama. Kina želi da pokaže da nijedan preventivni napad ne bi mogao bez rizika da izbriše njene nuklearne snage.
Peking formalno i dalje tvrdi da se drži politike „bez prve upotrebe“ nuklearnog oružja. Ipak, brzina izgradnje, broj novih silosa i razvoj prateće infrastrukture sve više zabrinjavaju zapadne vojne krugove.
Pentagon je ranije procenjivao da Kina brzo uvećava svoj nuklearni arsenal, dok zapadni diplomati upozoravaju da Peking daje vrlo malo informacija o stvarnim planovima, dok istovremeno gradi kapacitete koji menjaju stratešku ravnotežu.
Pustinja kao tvrđava
Izbor pustinje nije slučajan. Ogroman, izolovan prostor olakšava izgradnju velikih vojnih kompleksa, širenje puteva, prikrivanje pojedinih aktivnosti i raspoređivanje lansera daleko od naseljenih zona.
Takav teren istovremeno otežava protivniku praćenje svake jedinice. Ako se silosi, mobilni lanseri, bunkeri i komunikacioni centri povežu u jednu mrežu, meta više nije jedan objekat, već čitav sistem razbacan na velikoj površini.
Rojters navodi da se upravo oko kineskih silosa pojavljuju novi objekti za koje se veruje da imaju ulogu u komandovanju, komunikaciji i zaštiti raketnih snaga.
Za vojsku koja želi da preživi prvi udar, komunikacija je jednako važna kao i sama raketa. Ako komanda ne može da izda naredbu, arsenal gubi smisao. Zato bunkeri, antene, optičke veze, radio-čvorovi i zaštićeni centri postaju deo iste nuklearne priče.
Tajvan, Amerika i nova trka u naoružanju
Kinesko širenje nuklearne infrastrukture dolazi u trenutku kada su odnosi Pekinga i Vašingtona sve zategnutiji, naročito oko Tajvana.
Američki planeri već dugo računaju na mogućnost krize u Tajvanskom moreuzu. Kina, sa druge strane, sve otvorenije gradi vojsku sposobnu da izdrži pritisak SAD i njihovih saveznika u zapadnom Pacifiku.
Zato nova mreža u pustinji nije samo pitanje nuklearnog odvraćanja. Ona je deo šire pripreme za svet u kojem se Kina više ne oslanja na mali arsenal dovoljan samo za simboličan odgovor, već na mnogo otporniji sistem koji može da preživi ozbiljan ratni scenario.
To ne znači da se Kina sprema da sutra pokrene nuklearni rat. Ali znači da se sprema za mogućnost da bude uvučena u sukob sa najvećom vojnom silom sveta i da u tom sukobu ne ostane bez opcije za odgovor.
Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi da preuzme inicijativu u Evropi i otvori direktan razgovor sa Moskvom o završetku rata u Ukrajini, rekao mu je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u telefonskom razgovoru čije je detalje sada javno izneo.
Sjedinjene Američke Države osudile su incident u rumunskom gradu Galacu, gde je dron pao na stambenu zgradu, izazvao eksploziju i požar, a dve osobe su povređene.
Kina se postepeno sprema da svoju zavisnost od ruske nafte svede na minimum, jer u Pekingu sve jasnije razumeju da uvoz energenata znači i prihvatanje tuđih pravila igre, ocenio je ruski sinolog Nikolaj Vavilov.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi da preuzme inicijativu u Evropi i otvori direktan razgovor sa Moskvom o završetku rata u Ukrajini, rekao mu je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u telefonskom razgovoru čije je detalje sada javno izneo.
Kako saznaje Informer.rs, bivši načelnik PU za grad Beograd Veselin Milić dobija pretnje u pritvorskoj jedinici gde se nalazi zbog istrage o teškom ubistvu Aleksandra Nešovića, a zbog neprijavljivanja krivičnog dela.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Blokader koji je pre dva dana snimljen kako vandalizuje javne površine u blizini zgrade Informera sada je ponovo uhvaćen u uništavanju onoga što pripada gradu Beogradu.
Neviđeni skandal odigrao se u Sevojnu gde je blokaderski nastavnik fizike, Marko Strika, zaposlen u Osnovnoj školi "Aleksa Dejović", na najsramniji način iskoristio svoje maloletne učenike i to na njihovoj proslavi male mature.
Nedaleko od Kruševca i na oko 200 kilometara od Beograda, nalazi se manastir Đunis. Ovaj manastir, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, tokom više od jednog veka privlači vernike koji ovde dolaze radi molitve, duhovnog mira i nade.
Od ranog jutra živa u termometru obara rekorde, pa je tako u pojedinim gradovima već u 7 časova dostigla 25. podelak, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ).
Listajući po baštama kafana, klupama po parkovima i na radnim mestima, prvo izdanje Večernjih Novosti tog toplog ali oblačnog junskog dana, radnom narodu Jugoslavije pogled bi u samom zaglavlju novine najpre privukle reklame za domaće cigarete "Morava", i to čak dve verzije, one "Morave" koju je proizvodila fabrika duvana u Nišu, i one druge koju su proizvodili od makednoskog duvana u fabrici u Skoplju.
Muškarac O.D. je 30. i 31. marta prošle godine, u stanu koji je iznajmio u Istočnom Sarajevu, zaključao maloletnicu i držao je zaključanu ,a onda joj je oduzeo mobilni telefon, koji je kasnije pronađen kod njega.
U jednom staračkom domu u beogradskoj opštini Rakovica u sredu se odigrala prava drama nakon koje je uhapšena žena koja je sa nožem upala u objekat i napala dve radnice.
U Beogradu je došlo do nesreće u kojoj je muškarac B.N. (53) zadobio teške telesne povrede, nakon što je u pijanom stanju pao sa terase stana na drugom spratu.
U pojačanoj kontroli vozača za prva četiri dana međunarodne ROADPOL akcije, saobraćajna policija u Šapcu je iz saobraćaja isključila 35 pijanih vozača i 9 koji su upravljali vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
"Milo i Mrva su bombaši, hapsi to odmah", jedna je od poruka koju je Radoje Zvicer poslednjih dana 2020. godine, preko nekada zaštićene Skaj aplikacije, poslao optuženom policajcu Petru Lazoviću.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Novi viralni trend na TikToku pokazuje kako uz nekoliko trikova šminkanja možete stvoriti iluziju većeg volumena usana, bez filera, igala i odlaska kod stručnjaka.
Milioni korisnika u Indiji ostali su bez pristupa popularnoj aplikaciji Telegram za razmenu poruka nakon što su vlasti donele vanrednu odluku o njenom privremenom blokiranju.
Kao bomba je odjeknula vest da je Kristijan Golubović priveden zbog pretnji Kristini Spalević, a sinoć je naša ekipa pratila svaki njegov korak i uhvatila ga u kafani!
Ko u ovoj priči govori istinu, ko pravi dramu, utvrdiće nadležne institucije., a evo šta su sve naveli Kristina Spalević i Kristijan Golubović kao razlog drame i prijave policiji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.