Nemačka industrija sve više premešta proizvodnju u inostranstvo zbog previsokih cena energije, upozorio je poslanik Bundestaga iz Alternative za Nemačku Štefen Kotre.
- Nemačka je na silaznoj putanji razvoja. Energija je preskupa u zemlji, što dovodi do toga da energetski intenzivne industrije premeštaju proizvodnju u inostranstvo - rekao je Kotre.
Njegova izjava pogađa u samo srce nemačkog problema. Zemlja koja je decenijama živela od jake industrije, jeftinog gasa, izvoza i tehnološke prednosti sada se suočava sa sve skupljom proizvodnjom i gubitkom konkurentnosti.
Skupa energija udara u najvažnije grane
Najveći pritisak trpe fabrike kojima su struja i gas osnovni uslov opstanka: hemijska industrija, metalurgija, automobilski lanac, proizvodnja stakla, đubriva, papira i čelika.
To su grane koje ne mogu lako da nadoknade skupu energiju višom cenom proizvoda, jer se takmiče sa kompanijama iz zemalja gde su troškovi niži. Kada struja i gas postanu preskupi, računica je brutalna: proizvodnja se smanjuje, investicije se odlažu, a deo kapaciteta seli se tamo gde je jeftinije.
Kotre upozorava da Nemačka više nije mesto u koje kapital automatski dolazi zato što je ulaganje sigurno i isplativo. Naprotiv, prema njegovim rečima, zemlja već nekoliko godina zaredom beleži odliv kapitala.
Veštačka inteligencija traži energiju koju Nemačka nema
Kotre je posebno ukazao na problem veštačke inteligencije. Po njegovim rečima, Nemačka ne može u potpunosti da razvije sopstvenu AI industriju jer taj sektor traži ogromne količine energije po pristupačnim cenama.
Data centri, čipovi, serverska infrastruktura i sistemi za obradu velikih količina podataka troše mnogo struje. Ako energija nije jeftina i stabilna, tehnološki razvoj postaje skuplji, sporiji i manje privlačan za investitore.
- To znači da se Nemačka lišava budućih mogućnosti. A rezultati su već vidljivi. Koliko se sećam, svedoci smo odliva kapitala četvrtu ili petu godinu zaredom - upozorio je Kotre.
Drugim rečima, problem više nije samo u tradicionalnim fabrikama. Ako Nemačka ne može da obezbedi jeftinu energiju za novu industriju, rizikuje da zaostane i u sektorima koji će određivati globalnu ekonomiju u narednim decenijama.
Nekada magnet za kapital, sada zemlja iz koje se odlazi
Kotre je ocenio da je sadašnja situacija vanredna u poređenju sa prethodnim decenijama. Nemačka je dugo važila za zemlju u kojoj se kapital sliva zbog stabilnosti, jake infrastrukture, kvalifikovane radne snage i sigurnog industrijskog okruženja.
Taj model se sada lomi. Visoke cene energije, skupa zelena tranzicija, birokratija, slabiji izvoz i konkurencija iz Azije stvaraju pritisak koji nemačka privreda sve teže podnosi.
U takvim uslovima, kompanije više ne gledaju samo gde je tržište, već gde mogu da proizvode jeftinije. Ako je računica bolja u SAD, Aziji ili drugim delovima Evrope, proizvodnja se premešta, a Nemačka gubi ono na čemu je gradila svoju ekonomsku snagu.
Berlin pokušava da spase industriju subvencijama
Nemačka vlada već pokušava da ublaži udar kroz mere pomoći i planove za subvencionisanu cenu struje za industriju. Takvi potezi pokazuju da je problem postao prevelik da bi se rešio sam od sebe.
Međutim, subvencije ne rešavaju suštinsko pitanje: kako da Nemačka dugoročno obezbedi dovoljno jeftine i stabilne energije za industriju koja se takmiči na svetskom tržištu.
Ako se taj problem ne reši, subvencije mogu samo privremeno da odlože odluke kompanija o selidbi proizvodnje. Za firme koje troše ogromne količine energije, svaka godina neizvesnosti znači manju spremnost da ulažu u nove pogone u Nemačkoj.
Opasnost od deindustrijalizacije
Upozorenje Štefena Kotreа uklapa se u širu raspravu o deindustrijalizaciji Nemačke. Posle gubitka jeftinog ruskog gasa, nemačka privreda ušla je u period mnogo skuplje energije i slabijeg rasta.
Industrijska proizvodnja u energetski intenzivnim granama ostaje pod pritiskom, a sve više kompanija razmatra smanjenje kapaciteta ili selidbu dela proizvodnje van zemlje.
Za Nemačku, to nije samo ekonomsko pitanje. To je pitanje celog modela na kojem je počivala njena politička i privredna moć u Evropi.
Ako fabrike odlaze, odlaze i radna mesta, investicije, znanje, dobavljači i budući razvoj. A kada jednom industrijski lanac počne da se seli, teško ga je vratiti.
Nemačka gubi prednost koju je decenijama imala
Nemačka je decenijama bila evropska industrijska mašina. Njena prednost bila je u spoju jeftine energije, jakih fabrika, izvoza, discipline i stabilnog poslovnog okruženja.
Danas se ta prednost topi. Energija je skupa, kapital oprezan, a konkurenti agresivniji. Kotre zato upozorava da Nemačka sama sebi zatvara vrata budućnosti ako ne vrati industriji uslove za rad.
Njegova poruka je jasna: zemlja koja ne može da obezbedi jeftinu energiju ne može da zadrži ni staru industriju, ni novu ekonomiju zasnovanu na veštačkoj inteligenciji.
Nemačka se zato nalazi pred izborom koji će odrediti njenu budućnost: ili će vratiti industriji konkurentne uslove, ili će sve veći deo proizvodnje, kapitala i tehnološkog razvoja nastaviti da odlazi tamo gde je poslovanje jeftinije.
Na ruskom poligonu Kapustin Jar u toku su pripreme koje bi mogle da prethode novom lansiranju raketnog sistema „Orešnik”, objavio je ukrajinski monitoring kanal „eRadar”.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovan napad na ruske gradove krstarećim raketama i bespilotnim letelicama, a Čeboksari su, prema navodima iz ukrajinskih izvora, gađani raketama FP-5 „Flamingo”.
Ruske snage šire zonu kontrole u Konstantinovki, dok se borbe za ovaj važan grad u Donjeckoj oblasti nastavljaju pod sve jačim pritiskom na položaje Oružanih snaga Ukrajine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na ruskom poligonu Kapustin Jar u toku su pripreme koje bi mogle da prethode novom lansiranju raketnog sistema „Orešnik”, objavio je ukrajinski monitoring kanal „eRadar”.
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
U srpskom parlamentu dogodio se novi skandal tokom kojeg su, kako je navela lider Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski u objavi na svom Instagram nalogu, pojedini poslanici i predstavnici Studentske liste aplaudirali i upućivali čestitke povodom, kako je rečeno, "Dana Sandžaka".
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Prema narodnom predanju, molitva Svetom Arhangelu Mihailu izgovara se u ponoć, uoči praznika posvećenog njemu – Aranđelovdana. Veruje se da ovaj svetac te noći silazi u podzemni svet kako bi, posredstvom naših molitava, izbavljao duše upokojenih.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Pevačica Nada Obrić otkrila je gde će biti sahranjena nakon smrti, ali i da je odlučila da počiva u istoj grobnici sa bivšim suprugom, iako su se razveli pre 18 godina.
Pevač Zdravko Čolić, iako je rođen u Sarajevu i mnogi ga smatraju Bosancem, zapravo vodi poreklo iz Hercegovine, budući da su mu i otac i majka poreklom iz ove regije.
Pevačica Sanja Vučić našalila se sa koleginicom Darom Bubamarom tako što joj je otpevala njenu pesmu "Izađi sam", predstavljajući je kao svoju novu numeru koju planira da objavi.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.