Pentagon je objavio treću grupu deklasifikovanih dokumenata o NLO, a među njima se našao i informativni izveštaj CIA iz januara 1956. godine, u kojem se opisuje navodno kretanje neidentifikovanih objekata između Moskve i Budimpešte.
Dokument ne donosi konačan dokaz da se takav događaj zaista desio, ali je zanimljiv upravo zato što pokazuje šta je američka obaveštajna služba beležila u jeku Hladnog rata, u vreme kada su svaka neobična pojava na nebu, svaki izveštaj iz Istočne Evrope i svaka glasina iz sovjetskog prostora mogli da dobiju obaveštajnu težinu.
Pismo iz Budimpešte pokrenulo slučaj
Izveštaj CIA zasnovan je na svedočenju američkog državljanina mađarskog porekla. On je u novembru 1955. godine primio pismo od svoje nećake, koja je živela u Budimpešti.
Prema njenim navodima, takozvani „leteći tanjiri“ tokom nekoliko nedelja izazivali su veliku napetost među stanovnicima mađarske prestonice.
U pismu se tvrdilo da su neidentifikovani objekti dostizali brzinu od čak 12.000 kilometara na čas. Uz izveštaj CIA bila je priložena i skica koja prikazuje pretpostavljenu putanju njihovog kretanja.
Prema toj skici i opisu, grupa objekata kretala se u strogoj formaciji, pravolinijski, između Budimpešte i Moskve.
Tvrdnje dramatične, dokaza malo
Upravo tu počinje najvažniji problem ovog slučaja. Za navodne letove neidentifikovanih objekata ne postoje drugi zvanični dokumenti niti nezavisne potvrde koje bi potkrepile tvrdnje iz pisma.
Zbog toga ovaj događaj i danas ostaje u sivoj zoni: dovoljno neobičan da bude zabeležen u dokumentaciji CIA, ali nedovoljno potvrđen da bi se mogao tretirati kao čvrsto dokazan slučaj.
Dodatne sumnje izaziva i sama priroda navodnog događaja. Ako je desetak objekata zaista letelo ogromnom brzinom kroz strogo kontrolisan vazdušni prostor Sovjetskog Saveza, takav incident bi gotovo sigurno izazvao reakciju protivvazdušne odbrane.
Teško je zamisliti da bi let takvog obima, na pravcu između Moskve i Budimpešte, ostao potpuno neprimećen u vojnim sistemima tog vremena.
Zašto nema traga u sovjetskim arhivama?
Istraživači ukazuju da bi ovakav slučaj, ako se zaista dogodio, morao da bude zabeležen i u takozvanom „Plavom paketu“ KGB-a, zbirci materijala koja je deklasifikovana još 1991. godine.
Međutim, za sada nema poznatog sovjetskog dokumenta koji bi potvrdio navode iz izveštaja CIA.
Još jedan problem predstavlja mađarska štampa iz tog perioda. Ufolozi koji su proučavali novine iz Budimpešte i Mađarske nisu pronašli javno dostupne tekstove koji bi govorili o masovnim posmatranjima NLO iznad grada.
To je važan detalj, jer se u pismu tvrdilo da su „leteći tanjiri“ izazivali napetost među stanovnicima tokom više nedelja. Da je takva panika zaista bila široko rasprostranjena, očekivalo bi se da makar neki trag ostane u lokalnim izvorima, glasinama, izveštajima ili kasnijim svedočenjima.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Rusija se sprema da u junu počne uvoz benzina morskim putem iz Azije preko zapadnih luka, piše Rojters, pozivajući se na četiri izvora iz industrije. Za zemlju koja spada među najveće svetske izvoznike naftnih derivata, to je retka i politički vrlo nezgodna situacija.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje G7 planiraju da na teritoriji Ukrajine pokrenu licenciranu proizvodnju raketa dugog dometa i sistema protivvazdušne odbrane, piše francuski Le Parizjen, pozivajući se na diplomatske izvore.
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov poručio je da će Krim uskoro postati „ostrvo“, najavljujući novi udar na rusku logistiku i linije snabdevanja koje preko juga Ukrajine vode ka poluostrvu.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Direktor CIA Džon Retklif nije došao u Moskvu kao običan diplomatski izaslanik, jer organizacija koju vodi već decenijama Rusiju posmatra kao neprijatelja i danas je direktno uključena u ukrajinski rat protiv Moskve, tvrdi bivši američki obaveštajac Skot Riter.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Retklif stigao je u Moskvu američkim vojnim transportnim avionom "Boing C-17A Gloubmaster III", gde bi tokom dana trebalo da održi niz sastanaka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Prema saznanjima Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI), rektor Vladan Đokić definitivno je vetiran, prvi na listi biće bivši košarkaš Dejan Bodiroga, a bivši guverner Narodne banke Srbije, koji je upropastio ekonomiju, Dejan Šoškić biće drugi.
Blokaderski advokat Čedomir Kokanović izneo je niz, najblaže rečeno, gnusnih komentara na svom profilu na društvenoj mreži Iks, koji u stvari na najbolji mogući način prikazuju pravo lice onih koji već skoro pune dve godine aktivno pokušavaju da sruše našu zemlju.
Član Evropskog parlamenta - ustaški evroposlanik Stiven Nikola Bartulica, kome su "studenti" tapšali u Strazburu, opleo je po Srbiji zbog sahrane enerala Ratkla Mladića.
Mark Kinanga u Srbiju je stigao pre četiri godine, za samo dve naučio je jezik i uklopio se u novu sredinu, a uskoro ćemo videti kako će se snaći u Exatlonu.
IT stručnjak Nemanja Makuljević imao je veliku želju da bude deo sportskog rijalitija Exatlon, a uskoro ćemo ga videti na poligonima u Dominikanskoj Republici.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Posle velikog požara koji je zahvatio Deliblatsku peščaru, među crnim i spaljenim predelima pojavili su se prvi znaci oporavka prirode, kada je mladi ruj ponovo poterao zelene izdanke.
Na tradicionalnoj i čuvenoj "Rakijadi" koja se održava 3.oktobra u selu Pranjani kod Gornjeg Milanovca, održaće se niz takmičenja od kojih neka možda neće dobro uticati na pobednike.
U Slatini je sinoć oko 22 časa muškarac oštrim predmetom usmrtio ženu, saopštila je Policijska uprava virovitičko-podravska. Osumnjičeni je pronađen na licu mesta i odmah uhapšen.
Majka (64) i njena 39-godišnja ćerka iz Skoplja međusobno su se prijavile policiji zbog fizičkog napada, i to u razmaku od svega 15 sati, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Nesvakidašnjim scenama u utorak u popodnevnim satima svedočili su gosti jednog kafića u Crnatkovoj ulici u centru Zagreba, gde je u jednom trenutku došlo do pucnjave.
Ekranizacija istorijskih ličnosti i kompleksnih biografskih drama uvek privlači veliku pažnju javnosti. Nema sumnje da bi film o životu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića izazvao veliko interesovanje publike u Srbiji, ali i u svetu.
Koliko seksa je "previše" ne može se precizno odrediti, jer je granica različita za svakoga. Ipak, učestali ili dugotrajni seksualni odnosi mogu izazvati bol, oticanje, iritaciju i povećati rizik od određenih infekcija, upozoravaju stručnjaci.
Želite li da vam stomak izgleda ravnije, struk bude uži, a osećaj nadutosti nestane? Ova jednostavna salata od kupusa, cvekle i šargarepe može biti zanimljiv dodatak ishrani kada želite lagan obrok bogat povrćem.
Popularna reperka Kardi Bi objavila je veoma smelu fotografiju na kojoj je u prvi plan stavila svoju figuru, ali to nije bilo jedino što su pratioci primetili. Pažnju je privukao i novi pirsing, koji je dodatno začinio njen provokativni izgled.
Muzičar Željko Vasić otvorio je dušu za Informer i progovorio o privatnom životu, 25 godina dugoj karijeri, veštačkoj inteligenciji, ali i ljubavi prema vinu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.