Pentagon je objavio treću grupu deklasifikovanih dokumenata o NLO, a među njima se našao i informativni izveštaj CIA iz januara 1956. godine, u kojem se opisuje navodno kretanje neidentifikovanih objekata između Moskve i Budimpešte.
Dokument ne donosi konačan dokaz da se takav događaj zaista desio, ali je zanimljiv upravo zato što pokazuje šta je američka obaveštajna služba beležila u jeku Hladnog rata, u vreme kada su svaka neobična pojava na nebu, svaki izveštaj iz Istočne Evrope i svaka glasina iz sovjetskog prostora mogli da dobiju obaveštajnu težinu.
Pismo iz Budimpešte pokrenulo slučaj
Izveštaj CIA zasnovan je na svedočenju američkog državljanina mađarskog porekla. On je u novembru 1955. godine primio pismo od svoje nećake, koja je živela u Budimpešti.
Prema njenim navodima, takozvani „leteći tanjiri“ tokom nekoliko nedelja izazivali su veliku napetost među stanovnicima mađarske prestonice.
U pismu se tvrdilo da su neidentifikovani objekti dostizali brzinu od čak 12.000 kilometara na čas. Uz izveštaj CIA bila je priložena i skica koja prikazuje pretpostavljenu putanju njihovog kretanja.
Prema toj skici i opisu, grupa objekata kretala se u strogoj formaciji, pravolinijski, između Budimpešte i Moskve.
Tvrdnje dramatične, dokaza malo
Upravo tu počinje najvažniji problem ovog slučaja. Za navodne letove neidentifikovanih objekata ne postoje drugi zvanični dokumenti niti nezavisne potvrde koje bi potkrepile tvrdnje iz pisma.
Zbog toga ovaj događaj i danas ostaje u sivoj zoni: dovoljno neobičan da bude zabeležen u dokumentaciji CIA, ali nedovoljno potvrđen da bi se mogao tretirati kao čvrsto dokazan slučaj.
Dodatne sumnje izaziva i sama priroda navodnog događaja. Ako je desetak objekata zaista letelo ogromnom brzinom kroz strogo kontrolisan vazdušni prostor Sovjetskog Saveza, takav incident bi gotovo sigurno izazvao reakciju protivvazdušne odbrane.
Teško je zamisliti da bi let takvog obima, na pravcu između Moskve i Budimpešte, ostao potpuno neprimećen u vojnim sistemima tog vremena.
Zašto nema traga u sovjetskim arhivama?
Istraživači ukazuju da bi ovakav slučaj, ako se zaista dogodio, morao da bude zabeležen i u takozvanom „Plavom paketu“ KGB-a, zbirci materijala koja je deklasifikovana još 1991. godine.
Međutim, za sada nema poznatog sovjetskog dokumenta koji bi potvrdio navode iz izveštaja CIA.
Još jedan problem predstavlja mađarska štampa iz tog perioda. Ufolozi koji su proučavali novine iz Budimpešte i Mađarske nisu pronašli javno dostupne tekstove koji bi govorili o masovnim posmatranjima NLO iznad grada.
To je važan detalj, jer se u pismu tvrdilo da su „leteći tanjiri“ izazivali napetost među stanovnicima tokom više nedelja. Da je takva panika zaista bila široko rasprostranjena, očekivalo bi se da makar neki trag ostane u lokalnim izvorima, glasinama, izveštajima ili kasnijim svedočenjima.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Rusija se sprema da u junu počne uvoz benzina morskim putem iz Azije preko zapadnih luka, piše Rojters, pozivajući se na četiri izvora iz industrije. Za zemlju koja spada među najveće svetske izvoznike naftnih derivata, to je retka i politički vrlo nezgodna situacija.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje G7 planiraju da na teritoriji Ukrajine pokrenu licenciranu proizvodnju raketa dugog dometa i sistema protivvazdušne odbrane, piše francuski Le Parizjen, pozivajući se na diplomatske izvore.
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov poručio je da će Krim uskoro postati „ostrvo“, najavljujući novi udar na rusku logistiku i linije snabdevanja koje preko juga Ukrajine vode ka poluostrvu.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Ruska protivvazdušna odbrana (PVO) oborila je 81 ukrajinsku bespilotnu letelicu (BPL) koja je letela prema Moskvi, dok je jedan dron pogodio višespratnu stambenu zgradu u Čehovu, u Moskovskoj oblasti.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Sjedinjene Američke Države mogle bi u eventualnom ratu sa Rusijom ili Kinom mnogo ranije nego što se pretpostavlja da posegnu za taktičkim nuklearnim oružjem, jer više nemaju dovoljno konvencionalne municije za dugotrajan sukob sa ravnopravnim protivnikom, tvrdi bivši američki obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
Specijalni izaslanik predsednika SAD za posebne misije Ričard Grenel izjavio je da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti izazvao političku krizu na Kosovu, te ocenio da Zapad više neće sarađivati sa njim „jer se samo žali i stvara blokade“, prenosi Gazeta ekspres.
Koncentracioni logor "Lora" u Splitu zvanično je zatvoren na današnji dan pre 1997. godine, a predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsetio je da je "Lora" nastavila da postoji dve godine nakon završetka rata i da je logor zatvoren pod direktnim pritiskom međunarodnih organizacija.
Ministar Nemanja Starović rasturio je Dragana Đilasa nakon što tajkun napao predsednika Srpske napredne stranke i savetnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića Miloša Vučevića.
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Milica Nikolić ponovo je rasturila najpoznatiju srpsku preletačicu Mariniku Tepić.
Ruski avion Iljušin Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije, sleteo je večeras na Aerodrom ''Konstantin Veliki'' u Nišu.
Avion Il-76 ruskog Ministarstva vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije sleteo je na aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu.
Na grčkom ostrvu Rodos, gde se u ovom trenutku nalazi mnogo Srba, svakodnevno se na desetine pacijenata javi zbog simptoma upale gastrointestinalnog trakta.
Županijsko državno tužilaštvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv 39-godišnjeg državljanina Srbije, tereteći ga za dva razbojništva i jedan pokušaj razbojništva u Osijeku. Ukupna vrednost plena u dva uspešna razbojništva prelazi 34.000 evra, saopštilo je Državno tužilaštvo.
Nakon što je na beogradskom Bulevaru kralja Aleksandra u crnoj plastičnoj kesi za đubre pronađena odrubljena glava Smaila Tarića (27), Srbiju je potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji.
Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušalo je devet svedoka i preduzima sve radnje u cilju rasvetljavanja slučaja u kojem je, kako se sumnja, osuđenik V. B. (23) silovao pedesettrogodišnjeg zatvorenika sa kojim je delio ćeliju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu.
Hrvatska policija večeras je pronašla i uhapsila Ž. B. (47) na području zagrebačkog naselja Jarun, čime je zvanično okončana opsežna potera koja je trajala oko 30 sati. Begunac je lociran i savladan nakon što je dan ranije uspeo da pobegne policajcima tokom sprovođenja u istražni zatvor Remetinec.
Glumica Tatjana Lukjanova je zbog premijere predstave "Neprijatelji" svojevremeno pričala da je želela da izvrši samoubistvo ili da zauvek napusti pozorište.
Tokom avgusta na raspolaganju je veliki broj sezonskih plodova koji su ukusni, sveži i često pristupačniji. Zbog toga je ovo dobar period da osobe sa povišenim holesterolom u svoju ishranu uključe više voća koje je bogato vlaknima i antioksidansima.
Osim uobičajenog nanošenja na vrat, zglobove i prostor iza ušiju, postoji i jednostavna tehnika nanošenja parfema koja privlači sve više pažnje - takozvana metoda obrnutog trougla.
Naučnici su istražili čak 138 različitih rasa pasa kako bi utvrdili koja je najlepša. Na osnovu savršenih proporcija, jedna rasa se posebno izdvojila i zauzela prvo mesto na listi najlepših pasa na svetu.
Kompanija iz Kupertina upozorila je korisnike na opasnost od špijunskog softvera koji može ugroziti privatnost i bezbednost uređaja. Upozorenje se odnosi na korisnike koji bi mogli biti meta sofisticiranih napada.
Muzički producent i harmonikaš Mikica Gačić oglasio se za Informer, nakon što je javnost saznala da glas njegovog unuka Tadeja, sina Goge Babić i Marka Gačića otvara pesmu "Balkanboy" Jelene Karleuše.
Jovana Đorđić, unuka legende narodne muzike Predraga Živkovića Tozovca, ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama objavom vrelih fotografija s letovanja.
Voditeljka Bojana Lazić uživa na zasluženom odmoru, a sada je fotografijama u bikiniju raspametila pratioce pokazavši svoje izvajano telo i vitku liniju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.