Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Zadatak je utvrđen planom koji je ruska vlada usvojila 1. jula. Za njegovu realizaciju zaduženi su Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja Rusije, Ministarstvo zdravlja Rusije, Federalna medicinsko-biološka agencija (FMBA) i Federalna služba za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi (Rospotrebnadzor).
Prvi izveštaj o razvoju tehnologija za genetsko uređivanje moraće da bude predat ruskoj vladi do decembra 2027. godine, nakon čega će nadležna ministarstva i službe o napretku izveštavati svake godine. Plan ne znači da će do tog roka genske terapije automatski početi masovno da se primenjuju, već da država želi da razvije naučnu, tehnološku i regulatornu osnovu za njihovo uvođenje u medicinu.
Lečenje uzroka bolesti, a ne samo posledica
Suština uređivanja gena jeste promena određenog dela DNK koji izaziva bolest. Umesto doživotnog ublažavanja simptoma lekovima, cilj je da se neispravan gen popravi, zameni ili isključi i tako napadne sam uzrok oboljenja.
Takve tehnologije mogle bi da se koriste protiv naslednih bolesti, pojedinih malignih oboljenja, poremećaja imunskog sistema i drugih stanja povezanih sa konkretnim genetskim mutacijama. Ruski plan obuhvata i razvoj prediktivne genetike, farmakogenetike i personalizovanih lekova, odnosno terapija prilagođenih genetskim osobinama svakog pacijenta.
Vlasti očekuju da nove genetske i biotehnološke metode povećaju efikasnost lečenja, poboljšaju kvalitet života pacijenata i doprinesu produženju životnog veka. U širem zdravstvenom planu predviđeni su i razvoj biomedicinskih ćelijskih proizvoda, tkivnog inženjerstva, neurokognitivnih tehnologija i biotehnologija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Ruski naučnici već testiraju genomske „editore“
Rusija ovaj program ne pokreće od nule. Naučnici Medicinsko-genetičkog naučnog centra „Akademik Nikolaj Bočkov“ i Federalnog medicinsko-biofizičkog centra „Aleksandar Burnazjan“ već su razvili poboljšanu metodu takozvanog prajmovanog uređivanja genoma.
Metoda je testirana na ćelijama disajnih puteva dobijenim od pacijenata sa cističnom fibrozom. Jedna od razvijenih verzija genomskog editora bila je do 2,13 puta efikasnija od standardnog sistema u ispravljanju mutacije CFTR F508del, jednog od najčešćih genetskih uzroka te bolesti među evropskim stanovništvom. Istraživanje je sprovedeno na ćelijama, pa još ne predstavlja gotovo lečenje dostupno pacijentima.
Prajmovano uređivanje se smatra preciznijim pristupom jer pravi prekid samo na jednom lancu DNK i trebalo bi da smanji rizik od neželjenih promena na drugim mestima u genomu.
Formirani centri za gensku terapiju
Rusija je tokom 2025. pokrenula i pet novih centara za genomska istraživanja. Jedan od njih, posvećen genetskom reprogramiranju i genskoj terapiji, okuplja pet velikih instituta i medicinskih centara.
Njegov program predviđa razvoj originalnih lekova, između ostalog za spinalnu mišićnu atrofiju i nasledni angioedem. Drugi centri rade na otkrivanju gena povezanih sa kardiovaskularnim bolestima, ranom otkrivanju malignih oboljenja i određivanju terapije prema genetskom profilu pacijenta.
Federalni program razvoja genetskih tehnologija postoji od 2019. godine, ali je u međuvremenu produžen do 2030. i usmeren ka praktičnoj primeni rezultata u medicini, poljoprivredi, industriji i biološkoj bezbednosti. Genetske tehnologije označene su kao jedno od prioritetnih područja ruskog naučno-tehnološkog razvoja.
Novi plan sada postavlja jasan rok i obavezu redovnog izveštavanja vlade. Rusija time pokušava da napravi prelaz sa laboratorijskih eksperimenata na domaće terapije koje bi jednog dana mogle da popravljaju mutacije odgovorne za teške bolesti, umesto da pacijenti celog života leče samo njihove posledice.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Sedam radnika noćne smene poginulo je, a još 24 osobe su povređene kada su ukrajinske bespilotne letelice pogodile logistički centar kompanije Vajldberiz u Kotovsku, u ruskoj Tambovskoj oblasti, saopštio je gubernator tog regiona Jevgenij Pervišov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Pukla je nova skandalozna bruka i ogoljeno dvoličje onih koji godinama napadaju sopstvenu državu. Istovremeno, dok govore sve najgore o Srbiji i legitimno izabranoj vlasti, političar Vladan Đokić i njegov saradnik Nebojša Bojović bez ikakvog blama punili su džepove narodnim novcem i to direktno iz državnog budžeta.
Samo nekoliko sati nakon što je u emisiji Paralela na Informer TV, ekskluzivno objavljeno da su u Valjevskoj gimnaziji pronađena dva neregistrovana pištolja i 70 metaka, zapaljen je automobil tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u Valjevu Vukašina Vujičića.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, raskrinkao je prljavu političku igru vrha SPS-a, razotkrivši licemerje Ivice Dačića i Branka Ružića koji sve vreme prave budalama sopstvene birače i celokupnu javnost.
Strmoglavi pad Univerziteta u Beogradu na najnovijoj Šangajskoj listi, za koji su glavni krivci rektor Vladan Đokić i njegovi blokaderski pajtosi, predstavlja udarac na jednu od najvažnijih ustanova.
Nova bezobzirna i sramotna politička zloupotreba u režiji Marinike Tepić ponovo je zgrozila javnost u Srbiji! Ona pokušala je da bez imalo srama i obraza profitira na požaru u Deliblatskoj peščari, ali je odmah usledio brutalan odgovor koji je opozicionu lažovčinu sravnio sa zemljom.
Veličanstveni kadrovi sa Zlatibora večeras su obišli i oduševili čitavu Srbiju! Na jezeru i šetalištu u samom centru ove srpske planine zabeležena je prelepa atmosfera - pesma, ponos i trobojke na svakom koraku!
Proterivanje Srba iz udžbenika "Poznavanje društva" za osnovce u Crnoj Gori deo je pokušaja identitetskog inženjeringa i brisanja srpskog naroda. Ovim potezima Srbima se šalje poruka da su njihovo ime, poreklo, jezik, vera i identitet manje vredni i nedostojni pomena.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Tokom prvih šest meseci ove godine rođeno čak 877 beba više nego u istom periodu ranije, rekla je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar uputio je danas dopis direktorima zdravstvenih ustanova, u vezi sa proširenom listom lekova koji se izdaju na recept.
Prava drama odvijala se sinoć u strogom centru Sarajeva, ispred Katedrale Srca Isusova, gde je došlo do fizičkog sukoba kojem je svedočio veliki broj građana i turista. Muškarac je, prema tvrdnjama očevidaca, fizički nasrnuo na svoju suprugu.
U beogradskom naselju Ugrinovci u nedelju je došlo do teškog slučaja porodičnog nasilja, kada je R. K. (38) fizički napao svoju suprugu A. K. (32), a potom joj pretio sekirom.
Uzrok požara koji je danas popodneo izbio u blizini Goranskog parka u smederevskom naselju Plavinac, u kome je nastradao stariji muškarac, najverovatnije je ljudski faktor, jer su na zgarištu pronađeni ostaci spaljenih guma, saznaje Informer od izvora bliskog istrazi.
Jedan 57-godišnji Srbin uhapšen je u Italiji, nakon što je policija utvrdila da je tokom godina koristio čak 16 različitih imena, a za njim je bila raspisana poternica zbog provale iz 2018. godine. Njegovo hapšenje, kao i dva Srbina koji su za dva dana pali u Bosni i Hercegovini, pokazuju da poternice mogu da sustignu begunce i godinama nakon počinjenih krivičnih dela.
Brazilska manekenka Izabel Gular i nemački fudbaler Kevin Trap vode ljubav do pet puta dnevno, ali pod uslovom da njegov tim ne pretrpi poraz na terenu.
Romantična tinejdž drama "My Life With the Walter Boys" ponovo je osvojila publiku. Treća sezona popularne Netfliksove serije trenutno je najgledanija u Srbiji.
Uzrok iznenadne smrti holivudske glumice Hejden Penetijer (36) još uvek zvanično nije objavljen, ali javnost iz sata u sat saznaje sve više potresnih detalja o okolnostima koje su prethodile tragediji.
Čuveni producent Džeri Brukhajmer zvanično je potvrdio da je holivudski glumac Džoni Dep u pregovorima o povratku u šestom nastavku "Pirata sa Kariba".
Kada su šljive zrele i pune soka, od njih se može napraviti jednostavna i ukusna posna pita. Priprema se od gotovih kora, svežih šljiva, šećera i griza, a rezultat je mirisan desert sa sočnim voćnim nadevom i hrskavim koricama.
Nedavno je jedna razvedena žena iz Čikaga odlučila da kraj braka obeleži na prilično neobičan način. Organizovala je zabavu na kojoj je prijateljima pokazala spisak deset najgorih stvari koje je njen bivši suprug uradio tokom njihovog braka.
Popularna pesak torta priprema se veoma jednostavno, bez mnogo sastojaka i komplikovanih postupaka. Najviše vremena ipak treba izdvojiti za hlađenje, kako bi se torta dobro stegla i bila spremna za serviranje.
Ako volite da jedete pistaće, nemojte odmah bacati njihove ljuske. Iako na prvi pogled deluju kao običan kuhinjski otpad, ljuske pistaća mogu biti veoma korisne u bašti.
Postoji jednostavan trik kojim iskusne domaćice mogu da poprave gustinu pekmeza, bez dugog kuvanja. Kada šljive same ne daju dovoljno gustu i kremastu teksturu, u pomoć može da priskoči jabuka.
Poznati kompozitor Endži Mavrić tvrdi da su mu pojedini pevači, sa kojima je sarađivao ostali dužni novac, te planira i da objavi spisak i sve obelodani
Pevač Darko Lazić je u nedavnom gostovanju otvoreno govorio o temama o kojima se godinama nagađalo - od svog porekla do načina zarade na privatnim proslavama.
Bivša rijaliti učesnica Milena Kačavenda izazvala je veliku pažnju na društvenim mrežama, nakon što je objavila snimak u kome vozi crveni automobil marke Ferari.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.