Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Zadatak je utvrđen planom koji je ruska vlada usvojila 1. jula. Za njegovu realizaciju zaduženi su Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja Rusije, Ministarstvo zdravlja Rusije, Federalna medicinsko-biološka agencija (FMBA) i Federalna služba za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi (Rospotrebnadzor).
Prvi izveštaj o razvoju tehnologija za genetsko uređivanje moraće da bude predat ruskoj vladi do decembra 2027. godine, nakon čega će nadležna ministarstva i službe o napretku izveštavati svake godine. Plan ne znači da će do tog roka genske terapije automatski početi masovno da se primenjuju, već da država želi da razvije naučnu, tehnološku i regulatornu osnovu za njihovo uvođenje u medicinu.
Lečenje uzroka bolesti, a ne samo posledica
Suština uređivanja gena jeste promena određenog dela DNK koji izaziva bolest. Umesto doživotnog ublažavanja simptoma lekovima, cilj je da se neispravan gen popravi, zameni ili isključi i tako napadne sam uzrok oboljenja.
Takve tehnologije mogle bi da se koriste protiv naslednih bolesti, pojedinih malignih oboljenja, poremećaja imunskog sistema i drugih stanja povezanih sa konkretnim genetskim mutacijama. Ruski plan obuhvata i razvoj prediktivne genetike, farmakogenetike i personalizovanih lekova, odnosno terapija prilagođenih genetskim osobinama svakog pacijenta.
Vlasti očekuju da nove genetske i biotehnološke metode povećaju efikasnost lečenja, poboljšaju kvalitet života pacijenata i doprinesu produženju životnog veka. U širem zdravstvenom planu predviđeni su i razvoj biomedicinskih ćelijskih proizvoda, tkivnog inženjerstva, neurokognitivnih tehnologija i biotehnologija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Ruski naučnici već testiraju genomske „editore“
Rusija ovaj program ne pokreće od nule. Naučnici Medicinsko-genetičkog naučnog centra „Akademik Nikolaj Bočkov“ i Federalnog medicinsko-biofizičkog centra „Aleksandar Burnazjan“ već su razvili poboljšanu metodu takozvanog prajmovanog uređivanja genoma.
Metoda je testirana na ćelijama disajnih puteva dobijenim od pacijenata sa cističnom fibrozom. Jedna od razvijenih verzija genomskog editora bila je do 2,13 puta efikasnija od standardnog sistema u ispravljanju mutacije CFTR F508del, jednog od najčešćih genetskih uzroka te bolesti među evropskim stanovništvom. Istraživanje je sprovedeno na ćelijama, pa još ne predstavlja gotovo lečenje dostupno pacijentima.
Prajmovano uređivanje se smatra preciznijim pristupom jer pravi prekid samo na jednom lancu DNK i trebalo bi da smanji rizik od neželjenih promena na drugim mestima u genomu.
Formirani centri za gensku terapiju
Rusija je tokom 2025. pokrenula i pet novih centara za genomska istraživanja. Jedan od njih, posvećen genetskom reprogramiranju i genskoj terapiji, okuplja pet velikih instituta i medicinskih centara.
Njegov program predviđa razvoj originalnih lekova, između ostalog za spinalnu mišićnu atrofiju i nasledni angioedem. Drugi centri rade na otkrivanju gena povezanih sa kardiovaskularnim bolestima, ranom otkrivanju malignih oboljenja i određivanju terapije prema genetskom profilu pacijenta.
Federalni program razvoja genetskih tehnologija postoji od 2019. godine, ali je u međuvremenu produžen do 2030. i usmeren ka praktičnoj primeni rezultata u medicini, poljoprivredi, industriji i biološkoj bezbednosti. Genetske tehnologije označene su kao jedno od prioritetnih područja ruskog naučno-tehnološkog razvoja.
Novi plan sada postavlja jasan rok i obavezu redovnog izveštavanja vlade. Rusija time pokušava da napravi prelaz sa laboratorijskih eksperimenata na domaće terapije koje bi jednog dana mogle da popravljaju mutacije odgovorne za teške bolesti, umesto da pacijenti celog života leče samo njihove posledice.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Sedam radnika noćne smene poginulo je, a još 24 osobe su povređene kada su ukrajinske bespilotne letelice pogodile logistički centar kompanije Vajldberiz u Kotovsku, u ruskoj Tambovskoj oblasti, saopštio je gubernator tog regiona Jevgenij Pervišov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Konstitutivna sednica novog saziva Narodne skupštine Republike Srbije ostaće upamćena po scenama nasilja i primitivizma kakve srpski parlament u novijoj istoriji ne pamti.
Lider SNS-a Miloš Vučević oštro je reagovao na svom Instagram nalogu povodom skandaloznog napada i uvreda upućenih glumici Lidiji Vukićević od strane pristalica "Studentske liste" ispred zgrade Narodne skupštine.
Penzionisani profesor iz Zagreba Ivan Rimac upozorio je da samo održavanje izbora i smena Aleksandra Vučića ne garantuju stabilnost, podsećajući na iskustva zemalja zahvaćenih Arapskim prolećem, a posebno na današnju situaciju u Libiji.
Funkcioner SNS-a Vladimir Đukanović oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom tenzija i incidenata koji su se dogodili ispred Doma Narodne skupštine uoči početka konstitutivne sednice 15. saziva parlamenta.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Fosili do sada nepoznate vrste džinovskog glodara pronađeni su u rudniku lignita u Tajlandu. Naučnici procenjuju da je ova životinja živela pre oko 34 miliona godina i dostizala težinu od približno 30 kilograma.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Pilot aviona "MiG-29" Vojske Srbije, Goran Bulajić (53) koji je poginuo danas u padu letelice između Nove i Stare Pazove, ostaće upamćen po tome što je 2014. godine spasio mnoge ljude iz poplava koje su zadesile Obrenovac.
Avion Mig-29 Vojske Srbije iz sastava 204. vazduhoplovne brigade srušio se jutros oko 08.45 časova u okolini Stare Pazove, a u udesu je stradao pilot aviona major Goran Bulajić (53), saopšteno je iz Ministarstva odbrane Republike Srbije.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekada nezamislive bez zimskih slava i prazničnih okupljanja, pihtije ostaju nezaobilazan specijalitet na trpezi, posebno za slav, gde se tradicionalno služe uz tucanu ljutu papriku i domaći hleb.
Iako u svetu postoji preko 800 rasa pasa, statistika jasno pokazuje da najduži životni vek imaju manji psi, koji bez problema prelaze granicu od 15 godina. Čivava, maltezer, bigl, lasa apaso i pomeranac spadaju među njih.
Aluminijumska folija je neizostavan deo gotovo svake kuhinje, bilo da u njoj čuvamo obroke ili pečemo meso i povrće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ona nije bezbedan izbor za sve vrste namirnica.
Tokom uključenja u program uživo na RTV Vojvodina iz Stare Pazove dogodio se nesvakidašnji i opasan incident kada je automobil udario novinarku dok je izveštavala sa terena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.