Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Zadatak je utvrđen planom koji je ruska vlada usvojila 1. jula. Za njegovu realizaciju zaduženi su Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja Rusije, Ministarstvo zdravlja Rusije, Federalna medicinsko-biološka agencija (FMBA) i Federalna služba za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi (Rospotrebnadzor).
Prvi izveštaj o razvoju tehnologija za genetsko uređivanje moraće da bude predat ruskoj vladi do decembra 2027. godine, nakon čega će nadležna ministarstva i službe o napretku izveštavati svake godine. Plan ne znači da će do tog roka genske terapije automatski početi masovno da se primenjuju, već da država želi da razvije naučnu, tehnološku i regulatornu osnovu za njihovo uvođenje u medicinu.
Lečenje uzroka bolesti, a ne samo posledica
Suština uređivanja gena jeste promena određenog dela DNK koji izaziva bolest. Umesto doživotnog ublažavanja simptoma lekovima, cilj je da se neispravan gen popravi, zameni ili isključi i tako napadne sam uzrok oboljenja.
Takve tehnologije mogle bi da se koriste protiv naslednih bolesti, pojedinih malignih oboljenja, poremećaja imunskog sistema i drugih stanja povezanih sa konkretnim genetskim mutacijama. Ruski plan obuhvata i razvoj prediktivne genetike, farmakogenetike i personalizovanih lekova, odnosno terapija prilagođenih genetskim osobinama svakog pacijenta.
Vlasti očekuju da nove genetske i biotehnološke metode povećaju efikasnost lečenja, poboljšaju kvalitet života pacijenata i doprinesu produženju životnog veka. U širem zdravstvenom planu predviđeni su i razvoj biomedicinskih ćelijskih proizvoda, tkivnog inženjerstva, neurokognitivnih tehnologija i biotehnologija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Ruski naučnici već testiraju genomske „editore“
Rusija ovaj program ne pokreće od nule. Naučnici Medicinsko-genetičkog naučnog centra „Akademik Nikolaj Bočkov“ i Federalnog medicinsko-biofizičkog centra „Aleksandar Burnazjan“ već su razvili poboljšanu metodu takozvanog prajmovanog uređivanja genoma.
Metoda je testirana na ćelijama disajnih puteva dobijenim od pacijenata sa cističnom fibrozom. Jedna od razvijenih verzija genomskog editora bila je do 2,13 puta efikasnija od standardnog sistema u ispravljanju mutacije CFTR F508del, jednog od najčešćih genetskih uzroka te bolesti među evropskim stanovništvom. Istraživanje je sprovedeno na ćelijama, pa još ne predstavlja gotovo lečenje dostupno pacijentima.
Prajmovano uređivanje se smatra preciznijim pristupom jer pravi prekid samo na jednom lancu DNK i trebalo bi da smanji rizik od neželjenih promena na drugim mestima u genomu.
Formirani centri za gensku terapiju
Rusija je tokom 2025. pokrenula i pet novih centara za genomska istraživanja. Jedan od njih, posvećen genetskom reprogramiranju i genskoj terapiji, okuplja pet velikih instituta i medicinskih centara.
Njegov program predviđa razvoj originalnih lekova, između ostalog za spinalnu mišićnu atrofiju i nasledni angioedem. Drugi centri rade na otkrivanju gena povezanih sa kardiovaskularnim bolestima, ranom otkrivanju malignih oboljenja i određivanju terapije prema genetskom profilu pacijenta.
Federalni program razvoja genetskih tehnologija postoji od 2019. godine, ali je u međuvremenu produžen do 2030. i usmeren ka praktičnoj primeni rezultata u medicini, poljoprivredi, industriji i biološkoj bezbednosti. Genetske tehnologije označene su kao jedno od prioritetnih područja ruskog naučno-tehnološkog razvoja.
Novi plan sada postavlja jasan rok i obavezu redovnog izveštavanja vlade. Rusija time pokušava da napravi prelaz sa laboratorijskih eksperimenata na domaće terapije koje bi jednog dana mogle da popravljaju mutacije odgovorne za teške bolesti, umesto da pacijenti celog života leče samo njihove posledice.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Sedam radnika noćne smene poginulo je, a još 24 osobe su povređene kada su ukrajinske bespilotne letelice pogodile logistički centar kompanije Vajldberiz u Kotovsku, u ruskoj Tambovskoj oblasti, saopštio je gubernator tog regiona Jevgenij Pervišov.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Tajna ukrajinska vojna jedinica „Kairos“ postala je jedan od glavnih organizatora dalekometnih udara na rusku teritoriju, a njeni pripadnici učestvuju u napadima na rafinerije, gasne terminale, sisteme protivvazdušne odbrane, vojne objekte i brodove, otkriva američki Blumberg.
Nakon što se dogodio monstruozni, nezabeleženi napad na redakciju Informer televizije, kada je razjarena rulja poku[ala da linčuje glavnog urednika Dragana J. Vučićevića i ostale zaposlene, oglasila se Dijana Hrka.
Blokaderski napadači, učesnici jezivog upada u zgradu Informer televizije, javno se oglašavaju i razotkrivaju laži režimskih medija da je napad bio unapred insceniran.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se telefonski u program Informera i govorio o izbornim rezultatima, pritiscima iz inostranstva i o bezobzirnim pokušajima ućutkivanja nezavisnih medija, kao i divljački napad na Informer TV.
Vlada Republike Srbije u tehničkom mandatu oglasila se večeras zvaničnim saopštenjem na svom Instagram nalogu i uputila važnu poruku celokupnoj javnosti povodom najnovijih dešavanja i pokušaja vaninstitucionalnog delovanja.
Iz najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer TV, ispao je Marko Škara iz Plavog tima, nakon dramatične borbe u četvrtoj eliminaciji, u kojoj su se do samog kraja smenjivali poeni, a neizvesnost dostigla vrhunac.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić porazgovarao je sa voditeljem Aleksom Erskim o borbi njergove ekipe na poligonu i rekao da je siguran da če baš oni odneti pobedu.
Dežurni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavio je uviđaj na licu mesta gde je prošle noći oko 00:15 ispred ambasade Izraela napadnut policijski službenik beogradskog odreda Žandarmerije D.S, koji je obezbeđivao ambasadu.
Manijak M. T. (22) iz Kutine puna četiri meseca pravio je pakao i sejao paniku oko Prihvatilišta za azilante, gde je bezočno spopadao i uznemiravao žene koje tu borave.
Državljanin Grčke T. P. (47) napravio je skandal ispred novog putničkog terminala zagrebačkog aerodroma "Franjo Tuđman" kada je nakon verbalnog sukoba kišobranom napao vozača autobusa.
Na zloglasnom prevoju Komar kod Donjeg Vakufa dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri putnička vozila, a povređene su tri osobe.
U roku od svega pet dana u skopskom naselju Đorče Petrov pronađene su dve ubijene osobe, a istražitelji ne isključuju mogućnost da je reč o serijskom ubici.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Ketrin de Noir, koja se na društvenim mrežama predstavlja kao voditeljka legalnog evropskog bordela, na TikToku često deli iskustva iz svog poslovnog života. U jednom od njih bračnim parovima koji su u istom bordelu skrivali tajne jedni od drugih, a da toga godinama nisu bili svesni.
Folk pevačica Rada Manojlović otvoreno je pričala o problemima sa kojima se suočavala kada joj je psiholog prepisao lekove od kojih je kasnije postala zavisna.
Komentari