Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Zadatak je utvrđen planom koji je ruska vlada usvojila 1. jula. Za njegovu realizaciju zaduženi su Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja Rusije, Ministarstvo zdravlja Rusije, Federalna medicinsko-biološka agencija (FMBA) i Federalna služba za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi (Rospotrebnadzor).
Prvi izveštaj o razvoju tehnologija za genetsko uređivanje moraće da bude predat ruskoj vladi do decembra 2027. godine, nakon čega će nadležna ministarstva i službe o napretku izveštavati svake godine. Plan ne znači da će do tog roka genske terapije automatski početi masovno da se primenjuju, već da država želi da razvije naučnu, tehnološku i regulatornu osnovu za njihovo uvođenje u medicinu.
Lečenje uzroka bolesti, a ne samo posledica
Suština uređivanja gena jeste promena određenog dela DNK koji izaziva bolest. Umesto doživotnog ublažavanja simptoma lekovima, cilj je da se neispravan gen popravi, zameni ili isključi i tako napadne sam uzrok oboljenja.
Takve tehnologije mogle bi da se koriste protiv naslednih bolesti, pojedinih malignih oboljenja, poremećaja imunskog sistema i drugih stanja povezanih sa konkretnim genetskim mutacijama. Ruski plan obuhvata i razvoj prediktivne genetike, farmakogenetike i personalizovanih lekova, odnosno terapija prilagođenih genetskim osobinama svakog pacijenta.
Vlasti očekuju da nove genetske i biotehnološke metode povećaju efikasnost lečenja, poboljšaju kvalitet života pacijenata i doprinesu produženju životnog veka. U širem zdravstvenom planu predviđeni su i razvoj biomedicinskih ćelijskih proizvoda, tkivnog inženjerstva, neurokognitivnih tehnologija i biotehnologija zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Ruski naučnici već testiraju genomske „editore“
Rusija ovaj program ne pokreće od nule. Naučnici Medicinsko-genetičkog naučnog centra „Akademik Nikolaj Bočkov“ i Federalnog medicinsko-biofizičkog centra „Aleksandar Burnazjan“ već su razvili poboljšanu metodu takozvanog prajmovanog uređivanja genoma.
Metoda je testirana na ćelijama disajnih puteva dobijenim od pacijenata sa cističnom fibrozom. Jedna od razvijenih verzija genomskog editora bila je do 2,13 puta efikasnija od standardnog sistema u ispravljanju mutacije CFTR F508del, jednog od najčešćih genetskih uzroka te bolesti među evropskim stanovništvom. Istraživanje je sprovedeno na ćelijama, pa još ne predstavlja gotovo lečenje dostupno pacijentima.
Prajmovano uređivanje se smatra preciznijim pristupom jer pravi prekid samo na jednom lancu DNK i trebalo bi da smanji rizik od neželjenih promena na drugim mestima u genomu.
Formirani centri za gensku terapiju
Rusija je tokom 2025. pokrenula i pet novih centara za genomska istraživanja. Jedan od njih, posvećen genetskom reprogramiranju i genskoj terapiji, okuplja pet velikih instituta i medicinskih centara.
Njegov program predviđa razvoj originalnih lekova, između ostalog za spinalnu mišićnu atrofiju i nasledni angioedem. Drugi centri rade na otkrivanju gena povezanih sa kardiovaskularnim bolestima, ranom otkrivanju malignih oboljenja i određivanju terapije prema genetskom profilu pacijenta.
Federalni program razvoja genetskih tehnologija postoji od 2019. godine, ali je u međuvremenu produžen do 2030. i usmeren ka praktičnoj primeni rezultata u medicini, poljoprivredi, industriji i biološkoj bezbednosti. Genetske tehnologije označene su kao jedno od prioritetnih područja ruskog naučno-tehnološkog razvoja.
Novi plan sada postavlja jasan rok i obavezu redovnog izveštavanja vlade. Rusija time pokušava da napravi prelaz sa laboratorijskih eksperimenata na domaće terapije koje bi jednog dana mogle da popravljaju mutacije odgovorne za teške bolesti, umesto da pacijenti celog života leče samo njihove posledice.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Rekonstrukcija ukrajinske vlade, koju je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski pokušao da sprovede na brzinu pred početak parlamentarne pauze, pretvorila se u ozbiljan politički problem iz kojeg će veoma teško izaći bez posledica, piše nemački list Cajt.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Sedam radnika noćne smene poginulo je, a još 24 osobe su povređene kada su ukrajinske bespilotne letelice pogodile logistički centar kompanije Vajldberiz u Kotovsku, u ruskoj Tambovskoj oblasti, saopštio je gubernator tog regiona Jevgenij Pervišov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za Informer TV, gde je poslao snažnu poruku javnosti i otkrio svoju veliku odluku vezanu za predstojeću parlamentarnu kampanju.
Ministar bez portfelja Usame Zukorlić i ministarstvo na čijem je čelu (za pomirenje, saradnju i društvenu stabilnost) isplatio je više od 11 miliona blokaderskom udruženju "Urban-in" iz Novog Pazara, saznaje Informer.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i potpuno raskrinkala lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u ekskluzivnoj izjavi za Informer ogolio je do srži jezivo lice blokadera i prokomentarisao zastrašujući snimak iz Subotice koji je šokirao celu Srbiju.
Jezivo nasilje, divljaštvo i totalno pomračenje uma uličnih siledžija na delu. Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva "kultura" i "borci za prava", bolesna mržnja blokadera danas je kulminirala jezivim incidentom u Subotici.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Školjke, pesak ili kamenčići koje mnogi ponesu sa plaže kao uspomenu mogu napraviti ozbiljan problem na granici, jer su u pojedinim državama njihovo iznošenje i posedovanje zabranjeni, zbog čega turisti mogu biti kažnjeni i sa 3.000 evra.
Jedno od bezalkoholnih pića "Spritz Aperitivo alkoholfrei" italijanskog proizvođača La Cantina Pizzolato je povučen je sa tržišta Nemačke zbog moguće kontaminacije tokom flaširanja.
Prema merenjima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je jutros izmerena najviša temperatura od 27 stepeni, dok se večeras i tokom noći očekuju i pljuskovi sa grmaljivnom koji će trajati sve do 21. jula.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila kod Sente na licu mesta je stradao muškarac L.Đ. (84), dok je sedmoro ljudi povređeno, a prema prvim informacijama jedna žena ima teške povrede kostiju lica.
L. Đ., muškarac star 84 godine, poginuo je kada je automobilom "skala 55" udario u kombi pun ljudi koji je bio zaustavljen jer je žena vozač promašila skretanje.
Policija iz Zagreba objavila je da je u petak u popodnevnim satima u istočnom delu županije tog grada, u neograđenom dvorištu kuće, najvjerojatnije za vreme igre, dete palo u veliku rupu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Blerim G. (43) iz Peći zbog postojanja osnovane sumnje da je 16. jula 2026. godine na teritoriji GO Palilula, pokušao da ubije B. A. i pri tome je doveo u opasnost i život D. I.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Dženifer Lopez još jednom je privukla sve poglede. Atraktivnim stajlingom i energičnim nastupom na modnom događaju izazvala je lavinu reakcija na društvenim mrežama.
Pakovanje za avion često prati strah od prosute kozmetike u koferu. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete sprečiti neprijatna iznenađenja bez dodatnih troškova.
Ako ste primetili da se pas okreće u krug pre nego što obavi nuždu, niste jedini. Stručnjaci objašnjavaju da ovo ponašanje ima sasvim prirodno objašnjenje.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Crnogorska policija sprovela je akciju u klubu u Sutomoru, tokom koje je priveden Dragomir Despić Desingerica, zajedno sa još dvojicom državljana Srbije, a onda su i kažnjeni.
Starleta i pevačica Atina Ferari iznela je niz dokaza protiv pevača Hasana Dudića, koji je rekao da je na sahranu Andrije Bajića došla samo kako bi bila viđena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.