Da li je Rusija pomogla Iranu da probije američku protivraketnu odbranu i izvede smrtonosni napad na bazu Muvafak Salti u Jordanu?
To pitanje sada razmatraju američki zvaničnici, zabrinuti zbog naglog povećanja brzine, preciznosti i sposobnosti iranskih raketa da manevrišu neposredno pre udara, objavio je Volstrit žurnal.
Amerikanci sumnjaju da je Teheran možda dobio obaveštajne podatke, satelitske snimke ili tehničku pomoć od Rusije ili Kine. Javni dokazi o direktnom učešću Moskve ili Pekinga u poslednjem napadu nisu predstavljeni, ali način na koji su iranske rakete prošle kroz zaštitu jedne od ključnih američkih baza izazvao je uzbunu u Vašingtonu.
U napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti poginula su dvojica američkih vojnika, jedan se vodi kao nestao, dok je više pripadnika američkih snaga povređeno. Američka centralna komanda (CENTCOM) potvrdila je ljudske gubitke, nakon čega je predsednik SAD Donald Tramp naredio nove udare na Iran.
Problem za američke presretače više nije samo broj projektila. Iranske rakete velikom brzinom prilaze meti, a zatim u završnom delu leta menjaju pravac, visinu ili ugao napada. Time radari i sistemi za upravljanje vatrom dobijaju premalo vremena da izračunaju novu putanju i usmere presretač ka tački susreta.
Takvo terminalno manevrisanje posebno je opasno kada se napad izvodi istovremeno sa više pravaca i kombinuje sa bespilotnim letelicama. Odbrana tada mora da razlikuje stvarne mete od mamaca i odluči koje projektile mora odmah da obori.
Iranski udar na bazu u Jordanu pokazao je da deo raketa može da prođe kroz slojevitu američku zaštitu i pogodi osetljive ciljeve. Baza Muvafak Salti kod Azraka koristi se za raspoređivanje američkog ljudstva i borbene avijacije i ima veliki značaj za operacije SAD na Bliskom istoku.
Sumnja pala na Moskvu i Peking
Američku zabrinutost dodatno pojačava pitanje odakle Iranu sve precizniji podaci o rasporedu aviona, radara, skladišta i drugih ciljeva unutar dobro čuvanih baza.
Pomoć Rusije, ukoliko je zaista bilo, nije morala da podrazumeva direktnu isporuku raketa. Teheranu su mogli da budu prosleđeni satelitski snimci, koordinate, podaci o radu američkih radara, procene slabih tačaka protivraketne odbrane ili iskustva iz probijanja zapadnih sistema.
Volstrit žurnal je još u martu objavio da Rusija Iranu prosleđuje satelitske snimke i unapređenu tehnologiju bespilotnih letelica kako bi mu pomogla u određivanju ciljeva američkih snaga u regionu.
Slična sumnja postoji i prema Kini. Prema ranijem izveštaju koji je preneo Rojters, Iran je navodno koristio kineski izviđački satelit za određivanje položaja američkih baza, što je Peking odbacio kao netačno.
To ne dokazuje da su Moskva ili Peking učestvovali u planiranju poslednjeg napada, ali objašnjava zašto američki zvaničnici povećanu preciznost iranskih udara više ne posmatraju samo kao rezultat domaćeg tehnološkog napretka.
Iran sistematski udara oči američke odbrane
Teheran poslednjih meseci ne gađa samo avione i vojne objekte, već i radare na kojima počiva čitav američki raketni štit na Bliskom istoku.
Iranski napadi oštetili su ili ugrozili radarske i komunikacione sisteme u Jordanu, Kataru, Kuvajtu, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Cilj takve strategije je da se prvo oslabe sistemi za rano upozoravanje, a zatim kroz nastale rupe propuste rakete prema bazama i drugim važnim objektima.
Istovremeno, odbrana troši veliki broj skupih raketa-presretača na iranske projektile i znatno jeftinije udarne dronove. Što napadi duže traju, veći je pritisak na raspoložive zalihe i posade koje danima moraju da održavaju punu borbenu gotovost.
Smrtonosni pogodak promenio računicu
Udar na Muvafak Salti nije bio još jedan neuspešan pokušaj Irana da dosegne američke položaje. Ovoga puta potvrđene su pogibije američkih vojnika, oštećenje baze i proboj sistema koji je trebalo da ih zaštiti.
Iran tvrdi da je u napadu pogodio i američke letelice, ali potpune razmere materijalne štete nisu zvanično objavljene. Potvrđeno je da su dvojica vojnika poginula, da se za jednim traga i da ima povređenih.
Vašington je odgovorio novim napadima na iranske objekte za nadzor, vojnu logistiku, skladištenje oružja i pomorske kapacitete. CENTCOM je saopštio da je cilj dalje slabljenje iranske sposobnosti da ugrožava američke snage i plovidbu kroz Ormuski moreuz.
Ključno pitanje, međutim, ostaje bez odgovora: da li je Iran sam pronašao način da nadmudri američki raketni štit ili mu je Rusija omogućila da vidi američke baze, pronađe slabe tačke njihove odbrane i pošalje rakete upravo kroz njih.
Za Vašington je već dovoljno zabrinjavajuće to što više ne može sa sigurnošću da tvrdi da je odgovor - Iran je sve uradio sam.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Iran je kupio ruske višenamenske borbene avione Su-35, ali će njihova isporuka biti završena tek nakon okončanja rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, saopštio je portparol iranske vojske, brigadni general Mohamed Akraminija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.