Da li je Rusija pomogla Iranu da probije američku protivraketnu odbranu i izvede smrtonosni napad na bazu Muvafak Salti u Jordanu?
To pitanje sada razmatraju američki zvaničnici, zabrinuti zbog naglog povećanja brzine, preciznosti i sposobnosti iranskih raketa da manevrišu neposredno pre udara, objavio je Volstrit žurnal.
Amerikanci sumnjaju da je Teheran možda dobio obaveštajne podatke, satelitske snimke ili tehničku pomoć od Rusije ili Kine. Javni dokazi o direktnom učešću Moskve ili Pekinga u poslednjem napadu nisu predstavljeni, ali način na koji su iranske rakete prošle kroz zaštitu jedne od ključnih američkih baza izazvao je uzbunu u Vašingtonu.
U napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti poginula su dvojica američkih vojnika, jedan se vodi kao nestao, dok je više pripadnika američkih snaga povređeno. Američka centralna komanda (CENTCOM) potvrdila je ljudske gubitke, nakon čega je predsednik SAD Donald Tramp naredio nove udare na Iran.
Problem za američke presretače više nije samo broj projektila. Iranske rakete velikom brzinom prilaze meti, a zatim u završnom delu leta menjaju pravac, visinu ili ugao napada. Time radari i sistemi za upravljanje vatrom dobijaju premalo vremena da izračunaju novu putanju i usmere presretač ka tački susreta.
Takvo terminalno manevrisanje posebno je opasno kada se napad izvodi istovremeno sa više pravaca i kombinuje sa bespilotnim letelicama. Odbrana tada mora da razlikuje stvarne mete od mamaca i odluči koje projektile mora odmah da obori.
Iranski udar na bazu u Jordanu pokazao je da deo raketa može da prođe kroz slojevitu američku zaštitu i pogodi osetljive ciljeve. Baza Muvafak Salti kod Azraka koristi se za raspoređivanje američkog ljudstva i borbene avijacije i ima veliki značaj za operacije SAD na Bliskom istoku.
Sumnja pala na Moskvu i Peking
Američku zabrinutost dodatno pojačava pitanje odakle Iranu sve precizniji podaci o rasporedu aviona, radara, skladišta i drugih ciljeva unutar dobro čuvanih baza.
Pomoć Rusije, ukoliko je zaista bilo, nije morala da podrazumeva direktnu isporuku raketa. Teheranu su mogli da budu prosleđeni satelitski snimci, koordinate, podaci o radu američkih radara, procene slabih tačaka protivraketne odbrane ili iskustva iz probijanja zapadnih sistema.
Volstrit žurnal je još u martu objavio da Rusija Iranu prosleđuje satelitske snimke i unapređenu tehnologiju bespilotnih letelica kako bi mu pomogla u određivanju ciljeva američkih snaga u regionu.
Slična sumnja postoji i prema Kini. Prema ranijem izveštaju koji je preneo Rojters, Iran je navodno koristio kineski izviđački satelit za određivanje položaja američkih baza, što je Peking odbacio kao netačno.
To ne dokazuje da su Moskva ili Peking učestvovali u planiranju poslednjeg napada, ali objašnjava zašto američki zvaničnici povećanu preciznost iranskih udara više ne posmatraju samo kao rezultat domaćeg tehnološkog napretka.
Iran sistematski udara oči američke odbrane
Teheran poslednjih meseci ne gađa samo avione i vojne objekte, već i radare na kojima počiva čitav američki raketni štit na Bliskom istoku.
Iranski napadi oštetili su ili ugrozili radarske i komunikacione sisteme u Jordanu, Kataru, Kuvajtu, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Cilj takve strategije je da se prvo oslabe sistemi za rano upozoravanje, a zatim kroz nastale rupe propuste rakete prema bazama i drugim važnim objektima.
Istovremeno, odbrana troši veliki broj skupih raketa-presretača na iranske projektile i znatno jeftinije udarne dronove. Što napadi duže traju, veći je pritisak na raspoložive zalihe i posade koje danima moraju da održavaju punu borbenu gotovost.
Smrtonosni pogodak promenio računicu
Udar na Muvafak Salti nije bio još jedan neuspešan pokušaj Irana da dosegne američke položaje. Ovoga puta potvrđene su pogibije američkih vojnika, oštećenje baze i proboj sistema koji je trebalo da ih zaštiti.
Iran tvrdi da je u napadu pogodio i američke letelice, ali potpune razmere materijalne štete nisu zvanično objavljene. Potvrđeno je da su dvojica vojnika poginula, da se za jednim traga i da ima povređenih.
Vašington je odgovorio novim napadima na iranske objekte za nadzor, vojnu logistiku, skladištenje oružja i pomorske kapacitete. CENTCOM je saopštio da je cilj dalje slabljenje iranske sposobnosti da ugrožava američke snage i plovidbu kroz Ormuski moreuz.
Ključno pitanje, međutim, ostaje bez odgovora: da li je Iran sam pronašao način da nadmudri američki raketni štit ili mu je Rusija omogućila da vidi američke baze, pronađe slabe tačke njihove odbrane i pošalje rakete upravo kroz njih.
Za Vašington je već dovoljno zabrinjavajuće to što više ne može sa sigurnošću da tvrdi da je odgovor - Iran je sve uradio sam.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Predsednik SAD Donald Tramp će podržati zakon o "oštrim" sankcijama protiv Rusije isključivo pod uslovom da taj dokument obuhvati i restrikcije protiv Irana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Razlog zašto su blokaderi napravili brutalnu čistku na svojoj izbornoj listi i vetirali blokaderskog glumca Dragana Gagija Jovanovića konačno je izašao na videlo. Redakcija Informera došla je do ekskluzivnih fotografija koje razotkrivaju sve licemerje i dvojne aršine ove opozicione grupe.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, ekskluzivno je otkrio šta se dešava kada neko sa blokaderske liste bude "vetiran", odnosno izbačen sa liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori biti najkasnije za tri meseca i istakao da se na njima odlučuje o sudbini i budućnosti Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je i argumentovano odgovorio na kritike i napade koji su se pojavili u javnosti povodom najavljene izgradnje fabrike dronova u saradnji sa Izraelom, jasnom porukom da Srbija mora ići korak ispred svih kako bi osigurala svoju bezbednost i suverenitet.
Požar u Deliblatskoj peščari ne jenjava, a meštanka Dubovca poslala je dramatičan snimak i opisala stravične scene s reke gde pepeo padne po Dunavu i travi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je iz Belegiša da će naša zemlja proizvoditi dronove sa Izraelcima i postati vojnička sila, uprkos kritikama opozicije.
Region su potresli stravični porodični zločini koji su komšije i javnost ostavili u potpunom šoku. U svim slučajevima, sukobi unutar četiri zida eskalirali su u brutalna ubistva, a brze reakcije policije i izvođenje osumnjičenih sa mesta zločina zabeleženi su kamerama.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Šta zapravo muškarci najviše cene kod žene tokom intimnih odnosa? Devet muškaraca je za magazin Cosmopolitan otkrilo šta za njih znači kada kažu da je žena dobra u krevetu, a neki odgovori mogli bi da iznenade.
U svetu ljubavi dela često govore više od reči. Ta tvrdnja važi i za poljupce - različite vrste poljubaca imaju mala skrivena značenja, koja vam mogu mnogo toga reći.
Ovaj čudesni starinski namaz od pečenih paprika, sira i penušavog maslaca pravi je pogodak. Spoj mirisa dimljene paprike, kremastog maslaca i sira daje savršen domaći delikates koji se topi na svežem hlebu.
Rijaliti učesnici Maja Marinković i Asmin Durdžić otvoreno su progovorili o renoviranju stana, planovima za naredni period, ali i mogućem putovanju u Dubrovnik, o kom se poslednjih dana spekuliše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.