Da li je Rusija pomogla Iranu da probije američku protivraketnu odbranu i izvede smrtonosni napad na bazu Muvafak Salti u Jordanu?
To pitanje sada razmatraju američki zvaničnici, zabrinuti zbog naglog povećanja brzine, preciznosti i sposobnosti iranskih raketa da manevrišu neposredno pre udara, objavio je Volstrit žurnal.
Amerikanci sumnjaju da je Teheran možda dobio obaveštajne podatke, satelitske snimke ili tehničku pomoć od Rusije ili Kine. Javni dokazi o direktnom učešću Moskve ili Pekinga u poslednjem napadu nisu predstavljeni, ali način na koji su iranske rakete prošle kroz zaštitu jedne od ključnih američkih baza izazvao je uzbunu u Vašingtonu.
U napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti poginula su dvojica američkih vojnika, jedan se vodi kao nestao, dok je više pripadnika američkih snaga povređeno. Američka centralna komanda (CENTCOM) potvrdila je ljudske gubitke, nakon čega je predsednik SAD Donald Tramp naredio nove udare na Iran.
Problem za američke presretače više nije samo broj projektila. Iranske rakete velikom brzinom prilaze meti, a zatim u završnom delu leta menjaju pravac, visinu ili ugao napada. Time radari i sistemi za upravljanje vatrom dobijaju premalo vremena da izračunaju novu putanju i usmere presretač ka tački susreta.
Takvo terminalno manevrisanje posebno je opasno kada se napad izvodi istovremeno sa više pravaca i kombinuje sa bespilotnim letelicama. Odbrana tada mora da razlikuje stvarne mete od mamaca i odluči koje projektile mora odmah da obori.
Iranski udar na bazu u Jordanu pokazao je da deo raketa može da prođe kroz slojevitu američku zaštitu i pogodi osetljive ciljeve. Baza Muvafak Salti kod Azraka koristi se za raspoređivanje američkog ljudstva i borbene avijacije i ima veliki značaj za operacije SAD na Bliskom istoku.
Sumnja pala na Moskvu i Peking
Američku zabrinutost dodatno pojačava pitanje odakle Iranu sve precizniji podaci o rasporedu aviona, radara, skladišta i drugih ciljeva unutar dobro čuvanih baza.
Pomoć Rusije, ukoliko je zaista bilo, nije morala da podrazumeva direktnu isporuku raketa. Teheranu su mogli da budu prosleđeni satelitski snimci, koordinate, podaci o radu američkih radara, procene slabih tačaka protivraketne odbrane ili iskustva iz probijanja zapadnih sistema.
Volstrit žurnal je još u martu objavio da Rusija Iranu prosleđuje satelitske snimke i unapređenu tehnologiju bespilotnih letelica kako bi mu pomogla u određivanju ciljeva američkih snaga u regionu.
Slična sumnja postoji i prema Kini. Prema ranijem izveštaju koji je preneo Rojters, Iran je navodno koristio kineski izviđački satelit za određivanje položaja američkih baza, što je Peking odbacio kao netačno.
To ne dokazuje da su Moskva ili Peking učestvovali u planiranju poslednjeg napada, ali objašnjava zašto američki zvaničnici povećanu preciznost iranskih udara više ne posmatraju samo kao rezultat domaćeg tehnološkog napretka.
Iran sistematski udara oči američke odbrane
Teheran poslednjih meseci ne gađa samo avione i vojne objekte, već i radare na kojima počiva čitav američki raketni štit na Bliskom istoku.
Iranski napadi oštetili su ili ugrozili radarske i komunikacione sisteme u Jordanu, Kataru, Kuvajtu, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Cilj takve strategije je da se prvo oslabe sistemi za rano upozoravanje, a zatim kroz nastale rupe propuste rakete prema bazama i drugim važnim objektima.
Istovremeno, odbrana troši veliki broj skupih raketa-presretača na iranske projektile i znatno jeftinije udarne dronove. Što napadi duže traju, veći je pritisak na raspoložive zalihe i posade koje danima moraju da održavaju punu borbenu gotovost.
Smrtonosni pogodak promenio računicu
Udar na Muvafak Salti nije bio još jedan neuspešan pokušaj Irana da dosegne američke položaje. Ovoga puta potvrđene su pogibije američkih vojnika, oštećenje baze i proboj sistema koji je trebalo da ih zaštiti.
Iran tvrdi da je u napadu pogodio i američke letelice, ali potpune razmere materijalne štete nisu zvanično objavljene. Potvrđeno je da su dvojica vojnika poginula, da se za jednim traga i da ima povređenih.
Vašington je odgovorio novim napadima na iranske objekte za nadzor, vojnu logistiku, skladištenje oružja i pomorske kapacitete. CENTCOM je saopštio da je cilj dalje slabljenje iranske sposobnosti da ugrožava američke snage i plovidbu kroz Ormuski moreuz.
Ključno pitanje, međutim, ostaje bez odgovora: da li je Iran sam pronašao način da nadmudri američki raketni štit ili mu je Rusija omogućila da vidi američke baze, pronađe slabe tačke njihove odbrane i pošalje rakete upravo kroz njih.
Za Vašington je već dovoljno zabrinjavajuće to što više ne može sa sigurnošću da tvrdi da je odgovor - Iran je sve uradio sam.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Kandidatkinja za poslanicu i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić najoštrije je osudila akciju Kosovske policije u srpskim selima Crkolez i Osojane, u opštini Istok, tokom koje su privedeni Žikica Belošević, Grujica Belošević i Obrad Tijanić. U međuvremenu, Tijanić je pušten na slobodu.
Predsednik crnogorske opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je premijera Milojka Spajića kako komentariše izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, kojom je ona crnogorske građane uporedila sa ovcama, a Crnu Goru sa stadom.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
Uzgoj rotkvica zimi u plasteniku može biti veoma isplativ biznis jer se zarada kreće i do 90.000 dinara po proizvodnom ciklus, a za 300 kvadrata se ulaže oko 30.000 dinara.
U Srbiji je od početka godine putem sistema eBolovanje, koji je uspostavilo Ministarstvo zdravlja, otvoreno gotovo 1.096.000 bolovanja za 633.300 zaposlenih, a sistem je do sada pocelo da koristi oko 6.000 lekara.
Tokom prethodna 24 sata ekipe Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac obavile su ukupno 54 terenske intervencije, od čega 33 tokom dana i 21 tokom noći.
Da pojedincima ništa nije sveto, pa čak ni radovi koji bi trebalo da olakšaju život ljudima u planinskim selima, pokazuje nesvakidašnji slučaj na putnom pravcu Dajići–Srednja Reka, gde je u toku rekonstrukcija puta.
Teška nesreća dogodila se danas u poslepodnevnim časovima u mestu Gorice kod Brčkog kada je pao vojni helikopter, a prema prvim informacijama, radi se o helikopteru EUFOR-a.
Luksuzni sportski automobil vredan oko tri miliona evra ukraden je juče popodne u blizini Zagreba. Za krađu je osumnjičen 36-godišnji Hrvat koji je automobilom pobegao preko Slovenije u Austriju, gde ga je policija pronašla i uhapsila.
Z. S. (52) je uhapšen nakon što je prijatelju u dvorištu kuće u Batajnici zario nož u rame, a kada se pojavio vlasnik kuće, otkriveno je da za njim traga policija.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Pre trajnog brisanja ChatGPT naloga sačuvajte podatke i proverite pretplatu, jer se obrisani sadržaj ne vraća, a gašenje naloga nije i otkazivanje usluge.
Voditelj Milan Milošević retko govori o svom emotivnom životu, zbog čega je njegovo priznanje privuklo posebnu pažnju, ali je i nasmejao priznanjem o pevaču Danijelu Alibabiću.
Pevačica Dragana Mirković odlučila je da predahne od brojnih obaveza i otputuje na kratki odmor u Budimpeštu, a društvo joj pravi ćerka Manuela Bijelić.
Nakon što je pročitao brojne negativne komentare na svoj račun, oglasio se pevač Danijel Alibabić i progovorio o osudama, predrasudama, ali i o nedostatku razumevanja sa čime se trenutno susreće.
Pevačica Ivana Pavković, gostujući u jednom podkastu svojevremeno je otkrila da su neke njene koleginice želele da joj rasture brak s pevačem Petrom Mitićem!
Komentari