Američke obaveštajne službe istražuju da li je Rusija Iranu dostavila podatke za gađanje i unapređenu tehnologiju dronova koji su u martu pogodili najmanje dva tajna objekta Centralne obaveštajne agencije Sjedinjenih Američkih Država (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku.
Četiri izvora upoznata sa američkim obaveštajnim podacima navela su Rojtersu da konačan zaključak o ulozi Moskve još nije donet. Ipak, preciznost i efikasnost udara, kao i ranije potvrđena ruska tehnička i obaveštajna pomoć Iranu, podstakli su sumnju da Teheran nije sam izveo operaciju protiv strogo čuvanih objekata CIA.
Jedna od pogođenih meta bila je stanica CIA smeštena unutar Ambasade SAD u Rijadu, dok se drugi objekat nalazio u istočnom Iraku. Pojedini izvori tvrde da je pogođeno još lokacija, ali njihov broj i položaj nisu otkriveni.
Jedan izvor naveo je da je napadnuto više od jednog, a manje od 12 objekata CIA, dok je drugi rekao da je pogođeno nekoliko lokacija.
Prvi dron otvorio rupu, drugi uleteo u ambasadu
Dvojica zapadnih zvaničnika u Persijskom zalivu, upoznata sa obaveštajnim izveštajima, tvrde da su u napadu na američku ambasadu u Saudijskoj Arabiji korišćene dve ruski unapređene verzije iranskih dronova Šahed.
Prema njihovim rečima, prvi dron pogodio je ranjivi deo spoljnog zida ambasade i napravio otvor. Drugi je zatim proleteo kroz tu rupu i eksplodirao unutar objekta.
U napadu nije bilo poginulih niti povređenih, ali je način na koji je operacija izvedena izazvao ozbiljnu zabrinutost u Vašingtonu. Takva preciznost ukazuje da su napadači mogli da raspolažu detaljnim podacima o konstrukciji zgrade i tačnom položaju osetljivih prostorija.
Interni dokument jedne zapadne obaveštajne službe zaključuje da je Rusija verovatno učestvovala u određivanju položaja regionalnih objekata CIA. Autorstvo dokumenta nije objavljeno zbog osetljivosti podataka.
Ruski sistem Kometa-M povećao preciznost Šaheda
Zapadni izvori tvrde da je Moskva pomogla Teheranu da poveća domet i preciznost dronova Šahed-136, kao i da su takve unapređene letelice verovatno korišćene u napadu na Rijad.
Posebno se pominje ruski sistem satelitske navigacije Kometa-M, koji je precizniji i znatno otporniji na elektronsko ometanje od sistema koji proizvodi Iran.
Volstrit žurnal je još u martu objavio da je Rusija isporučila Kometa-M Iranu, ali je Kremlj tu tvrdnju odbacio kao lažnu vest. Rojters je ranije izvestio i da ruski sateliti snimaju američke vojne baze i druge strateške objekte na Bliskom istoku, kao i da se deo tih podataka prosleđuje Teheranu.
Sumnje u rusko dostavljanje podataka dodatno su ojačale nakon iranskog udara na američku vazduhoplovnu bazu u Jordanu. Iran je balističkim raketama pogodio vojničke barake i ubio dvojicu američkih vojnika.
Bela kuća je zahtev za komentar prosledila CIA, koja je odbila da se oglasi. Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama, Ministarstvo odbrane Rusije i vlasti Saudijske Arabije takođe nisu odgovorili na pitanja.
Da li je CIA pogođena slučajno
Američki analitičari i dalje razmatraju mogućnost da je Iran gađao Ambasadu SAD u celini, a da je stanicu CIA pogodio slučajno.
Drugi, međutim, smatraju da veoma mali broj država, osim Rusije, ima mogućnost da pribavi tako osetljive podatke, ali i interes da ih upotrebi protiv američke obaveštajne mreže.
Bivši šef stanice CIA i nekadašnji tajni operativac Danijel Hofman ocenio je da ruska pomoć Iranu ne bi predstavljala iznenađenje zbog bliskog strateškog partnerstva Moskve i Teherana.
- Dele interes da smanje ili potpuno uklone američki uticaj iz prostora koje smatraju svojim sferama - rekao je Hofman.
Ukoliko se utvrdi da je Moskva pomogla u neposrednom gađanju tajnih objekata CIA, to bi pokazalo da je Rusija spremna da ode mnogo dalje od opšte tehničke podrške Iranu i direktno poremeti američke obaveštajne operacije na Bliskom istoku.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Sledeća faza rata između Rusije i Ukrajine mogla bi da donese masovne udare na velike urbane centre, nalik na ozloglašeni "rat gradova" iz iransko-iračkog sukoba tokom osamdesetih godina prošlog veka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Dok se u Briselu vode ozbiljni razgovori o budućnosti proširenja EU i ulozi Srbije u regionu, deo hrvatskih medija reaguje kao da je učinjena velika nepravda – ne prema Srbiji, već prema njihovim očekivanjima da Beograd treba držati dalje od EU, pišu mediji.
Pritisci iz Zagreba na Crnu Goru nastavljaju se punim intenzitetom, a hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova (MVEP) još jednom je podsetilo Podgoricu na jasna očekivanja zvaničnog Zagreba u pogledu rešavanja otvorenih pitanja između dve zemlje.
Dragan J. Vučićević "zapalio" je današnji drugi Kolegijum na našoj televiziji iznevši ponudu Vesni Pantović, nekadašnjoj socijalistkinji, a sada poslušnici Nenada Rašića i Aljbina Kurtija na KiM, koja se fotografija s potpredsednikom SPS-a i blokaderom s dna kace Brankom Ružićem.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov objavio je na društvenoj mreži Iks komentar koji se sastoji od samo jedne kratke rečenice, a koji govori više od hiljadu reči.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U delu opštine Nova Varoš proglašena je vanredna situacija zbog velikih posledica vremenskih nepogoda koje su od nedelje ostavile traga na poljoprivrednim usevima i putevima.
Prava drama odigrala se u noći između ponedeljka i utorka na obilaznici oko Soluna, kada je vozač pod dejstvom alkohola ušao u suprotnom smeru na put i izazvao saobraćajnu nesreću.
Tragedije se ne dešavaju samo u saobraćaju ili zločinima. Ponekad se kriju u poslovima koje ljudi svakodnevno obavljaju, verujući da im ne preti nikakva opasnost. Ipak, dovoljan je jedan pogrešan korak ili trenutak nepažnje da običan rad preraste u borbu za život ili smrtonosni ishod.
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Karolina Moreno (27) se prisetila trenutka kada je rodila svog najmlađeg sina, jer tokom dela porođaja nije bila pri svesti. Svoje iskustvo podelila je u viralnom videu na TikToku.
U centru pažnje su se našli Aneli Hamić i kontroverzni biznismen Dejan Popović Tigar, koji je bio sa mnogim starletama iz Srbije, a Informer je došao u posed ekskluzivne fotografije sa sinoćne zabave!
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Vanja Jovanović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.