Američke obaveštajne službe istražuju da li je Rusija Iranu dostavila podatke za gađanje i unapređenu tehnologiju dronova koji su u martu pogodili najmanje dva tajna objekta Centralne obaveštajne agencije Sjedinjenih Američkih Država (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku.
Četiri izvora upoznata sa američkim obaveštajnim podacima navela su Rojtersu da konačan zaključak o ulozi Moskve još nije donet. Ipak, preciznost i efikasnost udara, kao i ranije potvrđena ruska tehnička i obaveštajna pomoć Iranu, podstakli su sumnju da Teheran nije sam izveo operaciju protiv strogo čuvanih objekata CIA.
Jedna od pogođenih meta bila je stanica CIA smeštena unutar Ambasade SAD u Rijadu, dok se drugi objekat nalazio u istočnom Iraku. Pojedini izvori tvrde da je pogođeno još lokacija, ali njihov broj i položaj nisu otkriveni.
Jedan izvor naveo je da je napadnuto više od jednog, a manje od 12 objekata CIA, dok je drugi rekao da je pogođeno nekoliko lokacija.
Prvi dron otvorio rupu, drugi uleteo u ambasadu
Dvojica zapadnih zvaničnika u Persijskom zalivu, upoznata sa obaveštajnim izveštajima, tvrde da su u napadu na američku ambasadu u Saudijskoj Arabiji korišćene dve ruski unapređene verzije iranskih dronova Šahed.
Prema njihovim rečima, prvi dron pogodio je ranjivi deo spoljnog zida ambasade i napravio otvor. Drugi je zatim proleteo kroz tu rupu i eksplodirao unutar objekta.
U napadu nije bilo poginulih niti povređenih, ali je način na koji je operacija izvedena izazvao ozbiljnu zabrinutost u Vašingtonu. Takva preciznost ukazuje da su napadači mogli da raspolažu detaljnim podacima o konstrukciji zgrade i tačnom položaju osetljivih prostorija.
Interni dokument jedne zapadne obaveštajne službe zaključuje da je Rusija verovatno učestvovala u određivanju položaja regionalnih objekata CIA. Autorstvo dokumenta nije objavljeno zbog osetljivosti podataka.
Ruski sistem Kometa-M povećao preciznost Šaheda
Zapadni izvori tvrde da je Moskva pomogla Teheranu da poveća domet i preciznost dronova Šahed-136, kao i da su takve unapređene letelice verovatno korišćene u napadu na Rijad.
Posebno se pominje ruski sistem satelitske navigacije Kometa-M, koji je precizniji i znatno otporniji na elektronsko ometanje od sistema koji proizvodi Iran.
Volstrit žurnal je još u martu objavio da je Rusija isporučila Kometa-M Iranu, ali je Kremlj tu tvrdnju odbacio kao lažnu vest. Rojters je ranije izvestio i da ruski sateliti snimaju američke vojne baze i druge strateške objekte na Bliskom istoku, kao i da se deo tih podataka prosleđuje Teheranu.
Sumnje u rusko dostavljanje podataka dodatno su ojačale nakon iranskog udara na američku vazduhoplovnu bazu u Jordanu. Iran je balističkim raketama pogodio vojničke barake i ubio dvojicu američkih vojnika.
Bela kuća je zahtev za komentar prosledila CIA, koja je odbila da se oglasi. Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama, Ministarstvo odbrane Rusije i vlasti Saudijske Arabije takođe nisu odgovorili na pitanja.
Da li je CIA pogođena slučajno
Američki analitičari i dalje razmatraju mogućnost da je Iran gađao Ambasadu SAD u celini, a da je stanicu CIA pogodio slučajno.
Drugi, međutim, smatraju da veoma mali broj država, osim Rusije, ima mogućnost da pribavi tako osetljive podatke, ali i interes da ih upotrebi protiv američke obaveštajne mreže.
Bivši šef stanice CIA i nekadašnji tajni operativac Danijel Hofman ocenio je da ruska pomoć Iranu ne bi predstavljala iznenađenje zbog bliskog strateškog partnerstva Moskve i Teherana.
- Dele interes da smanje ili potpuno uklone američki uticaj iz prostora koje smatraju svojim sferama - rekao je Hofman.
Ukoliko se utvrdi da je Moskva pomogla u neposrednom gađanju tajnih objekata CIA, to bi pokazalo da je Rusija spremna da ode mnogo dalje od opšte tehničke podrške Iranu i direktno poremeti američke obaveštajne operacije na Bliskom istoku.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Američke obaveštajne službe istražuju da li je Rusija pomogla Iranu u napadima dronovima na CIA objekte u Persijskom zalivu, kroz podatke za navođenje ciljeva.
Sledeća faza rata između Rusije i Ukrajine mogla bi da donese masovne udare na velike urbane centre, nalik na ozloglašeni "rat gradova" iz iransko-iračkog sukoba tokom osamdesetih godina prošlog veka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Novi dokaz da blokaderski novinari ne spavaju, ne jedu i ne žive bez Aleksandra Vučića osvanuo je na društvenoj mreži Iks kada je novinarka Jovana Gligorijević šokirala javnost bolesnom opsednutošću predsednikom Srbije, analizirajući do najsitnijih detalja – verovali ili ne – kako Vučić sipa testo za palačinke.
Tema predstojećeg skupa na Žitnom trgu su "vladavina prava i uloga mladih", ali spisak govornika izazvao je potpuni šok, nevericu i zgražavanje građana Sremske Mitrovice.
Unutrašnji rat i raspad u opozicionim redovima ne prestaju. Zeleno-levi front (ZLF) potresa ozbiljan raskol zbog odluke da se pruži podrška takozvanoj "studentskoj listi", a na površinu su isplivale žestoke nesuglasice i međusobno optuživanje za izdaju i prodaju glasova.
Nezapamćen blam i bezobrazluk viđeni su tokom gostovanja jednog od glavnog ideologa blokadera, Dragana Popovića, na tajkunskoj televiziji Nova S, koji je u potpunom odsustvu dodira sa realnošću uspeo da izgovori nemoguće i brutalno potceni istorijski ekonomski napredak Srbije.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS), Milenko Jovanov, žestoko je reagovao na sraman progon Dejana Ljevnaića u Crnoj Gori i poručio da Srbija mora da odgovori oštro i primeni reciprocitet!
Situacija sa požarom u Deliblatskoj peščari znatno je stabilnija i pod kontrolom, a broj aktivnih žarišta je drastično smanjen u odnosu na prethodne kritične dane, kažu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i meštani koji zajedno sa njima od početka avgusta danonoćno gase vatrenu stihiju koja guta okolna sela i šume.
Brojke koje su objavili Hrvati potvrđuju činjenice koje iznosimo u poslednjim mesecima. Turistička sezona im je zvanično pukla, a turisti glavom bez obzira beže od ustaša!
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će se na sutrašnjoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije analizirati aktuelna situacija izazvana nepovoljnim vremenskim uslovima i eventualne nove mere u saniranju posledica.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Živorada Č. (35) zbog sumnje da je sa Vorihom I. (31) vrbovao maloletnicu i primoravao je na prostituciju.
Britanski seksolozi sproveli su veliko istraživanje među Evropljanima različitog uzrasta i pola o seksualnim navikama, a posebno su izdvojili odgovore na pitanje koliko su često imali seksualne odnose u poslednja tri meseca.
Stjuardesa Šeri Piters, koja iza sebe ima čak 27 godina iskustva u avio-industriji, otkrila je nekoliko korisnih trikova koji putnicima mogu pomoći da se lakše naspavaju tokom dugih letova i izbegnu iscrpljenost nakon sletanja. Kako objašnjava, izbor sedišta može imati veliku ulogu, a uz nekoliko jednostavnih saveta putovanje može biti znatno prijatnije.
Mnoge žene depiliraju ili briju intimnu regiju, međutim, britanska doktorka Eva Meleg upozorava da to može dovesti do raznih problema sa kožom intimne zone, piše "San".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.