Američke obaveštajne službe istražuju da li je Rusija Iranu dostavila podatke za gađanje i unapređenu tehnologiju dronova koji su u martu pogodili najmanje dva tajna objekta Centralne obaveštajne agencije Sjedinjenih Američkih Država (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku.
Četiri izvora upoznata sa američkim obaveštajnim podacima navela su Rojtersu da konačan zaključak o ulozi Moskve još nije donet. Ipak, preciznost i efikasnost udara, kao i ranije potvrđena ruska tehnička i obaveštajna pomoć Iranu, podstakli su sumnju da Teheran nije sam izveo operaciju protiv strogo čuvanih objekata CIA.
Jedna od pogođenih meta bila je stanica CIA smeštena unutar Ambasade SAD u Rijadu, dok se drugi objekat nalazio u istočnom Iraku. Pojedini izvori tvrde da je pogođeno još lokacija, ali njihov broj i položaj nisu otkriveni.
Jedan izvor naveo je da je napadnuto više od jednog, a manje od 12 objekata CIA, dok je drugi rekao da je pogođeno nekoliko lokacija.
Prvi dron otvorio rupu, drugi uleteo u ambasadu
Dvojica zapadnih zvaničnika u Persijskom zalivu, upoznata sa obaveštajnim izveštajima, tvrde da su u napadu na američku ambasadu u Saudijskoj Arabiji korišćene dve ruski unapređene verzije iranskih dronova Šahed.
Prema njihovim rečima, prvi dron pogodio je ranjivi deo spoljnog zida ambasade i napravio otvor. Drugi je zatim proleteo kroz tu rupu i eksplodirao unutar objekta.
U napadu nije bilo poginulih niti povređenih, ali je način na koji je operacija izvedena izazvao ozbiljnu zabrinutost u Vašingtonu. Takva preciznost ukazuje da su napadači mogli da raspolažu detaljnim podacima o konstrukciji zgrade i tačnom položaju osetljivih prostorija.
Interni dokument jedne zapadne obaveštajne službe zaključuje da je Rusija verovatno učestvovala u određivanju položaja regionalnih objekata CIA. Autorstvo dokumenta nije objavljeno zbog osetljivosti podataka.
Ruski sistem Kometa-M povećao preciznost Šaheda
Zapadni izvori tvrde da je Moskva pomogla Teheranu da poveća domet i preciznost dronova Šahed-136, kao i da su takve unapređene letelice verovatno korišćene u napadu na Rijad.
Posebno se pominje ruski sistem satelitske navigacije Kometa-M, koji je precizniji i znatno otporniji na elektronsko ometanje od sistema koji proizvodi Iran.
Volstrit žurnal je još u martu objavio da je Rusija isporučila Kometa-M Iranu, ali je Kremlj tu tvrdnju odbacio kao lažnu vest. Rojters je ranije izvestio i da ruski sateliti snimaju američke vojne baze i druge strateške objekte na Bliskom istoku, kao i da se deo tih podataka prosleđuje Teheranu.
Sumnje u rusko dostavljanje podataka dodatno su ojačale nakon iranskog udara na američku vazduhoplovnu bazu u Jordanu. Iran je balističkim raketama pogodio vojničke barake i ubio dvojicu američkih vojnika.
Bela kuća je zahtev za komentar prosledila CIA, koja je odbila da se oglasi. Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama, Ministarstvo odbrane Rusije i vlasti Saudijske Arabije takođe nisu odgovorili na pitanja.
Da li je CIA pogođena slučajno
Američki analitičari i dalje razmatraju mogućnost da je Iran gađao Ambasadu SAD u celini, a da je stanicu CIA pogodio slučajno.
Drugi, međutim, smatraju da veoma mali broj država, osim Rusije, ima mogućnost da pribavi tako osetljive podatke, ali i interes da ih upotrebi protiv američke obaveštajne mreže.
Bivši šef stanice CIA i nekadašnji tajni operativac Danijel Hofman ocenio je da ruska pomoć Iranu ne bi predstavljala iznenađenje zbog bliskog strateškog partnerstva Moskve i Teherana.
- Dele interes da smanje ili potpuno uklone američki uticaj iz prostora koje smatraju svojim sferama - rekao je Hofman.
Ukoliko se utvrdi da je Moskva pomogla u neposrednom gađanju tajnih objekata CIA, to bi pokazalo da je Rusija spremna da ode mnogo dalje od opšte tehničke podrške Iranu i direktno poremeti američke obaveštajne operacije na Bliskom istoku.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Aleksandar Vučić je na velikom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru pozvao građane da pogledaju ko podržava koju političku opciju.
Danas popodne, u prostorijama Srpske napredne stranke u Čačku, održana je vanredna konferencija za medije, na kojoj su se medijima obratili članovi Gradskog odbora Dušan Radojević i Marko Parezanović.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić rekao je na velikom skupu u Zaječaru, da su tokom prethodnog perioda postojali pokušaji da se, ne sruši samo vlast, već i država. Vučić je poručio i da će izborna volja građana biti odbranjena.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", najavio je poseban program "Prva plata Istoka", kojim bi država znatno većim subvencijama pomagala poslodavcima koji zaposle mlade bez prethodnog radnog iskustva.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" objavio je na Instagramu fotografiju sa porodicom Ničić i njihovim sinom Vidom, uz emotivnu poruku.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra praznuju Pokrov Presvete Bogorodice. Veruje se da na taj dan Bogorodica ispunjava želje svim ženama koje joj se pomole od srca.
Laparoskopska operacija hipertrofične stenoze pilorusa – laparoskopska piloromiotomija prvi put je izvedena na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić".
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Durbavka Đedović Handanović ističe da je Srbija spremna za predstojeću grejnu sezonu, uprkos veoma izazovnoj situaciji u Evropi i svetu.
Povodom prijave smrti profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimira Vuletića, u njegovom stanu, dežurni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavlja uviđaj na licu mesta.
Pripadnici Policijske stanice Obrenovac pronašli su marihuanu tokom pretresa stana J. Lj., a posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u stanu u tom trenutku nalazilo i njegovo maloletno dete.
Državljanin Avganistana (23), kojeg švedske vlasti potražuju radi izdržavanja zatvorske kazne zbog silovanja, uhapšen je na Aerodromu Tivat, saopšteno je iz Uprave policije.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan M. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je 10. oktobra 2026. godine na teritoriji GO Zemun nakon saobraćajnog incidenta pokušao da ubije N. P.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Ar Džej Miti, zvezda serije "Breaking Bad" i aktivista za prava osoba sa invaliditetom, preminuo je 12. oktobra u 34. godini, a njegov predstavnik potvrdio je da je glumac izvršio samoubistvo.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Bjanka Jag priredila je životni preokret o kojem bruji ceo svet. Nakon skoro dve decenije jurnjave za kriminalcima i nošenja policijske uniforme, ova žena je rešila da baci značku u stranu i napravi haos na internetu.
Bilo da birate opušten dnevni izgled ili glamurozno večernje izdanje, ova frizura iz devedesetih pristaje svakom obliku lica, a evo kako da pronađete idealnu varijantu za sebe.
Pesma "Ruzmarin" legendarne pevačice Merime Njegomir već decenijama važi za jednu od najlepših i najemotivnijih pesama narodne muzike, a orila se danas i u Zaječaru na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Poznata pevačica Ana Bekuta nastupila je danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, gde je svojim glasom i prepoznatljivom energijom privukla pažnju okupljenih.
Poznate sestre pevačice Marija i Marina Gobović nastupile su danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, a malo ko zna da su obe diplomirale na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.