Evropi preti novi talas poskupljenja hrane nakon što su ekstremne vrućine i suša ovog leta desetkovale prinose širom kontinenta - u Francuskoj je rod pojedinog povrća pao i do 100 odsto, u Italiji se suše polja pirinča, dok Nemačka očekuje milione tona žitarica manje nego prošle godine.
Zapadna Evropa imala je najtopliji period jun-jul od početka merenja, prema podacima evropske službe Kopernikus. Sam jun doneo je rekordne temperature u velikom delu zapadne Evrope, dok su se ekstremno topli i suvi uslovi nastavili tokom jula.
A leto još nije gotovo.
Kopernikus je upozorio da opasnost od novih toplotnih talasa ostaje prisutna tokom avgusta i početkom jeseni, što znači da bi šteta na kulturama koje još nisu obrane mogla dodatno da poraste.
U Francuskoj pojedini usevi praktično nestali
Jedna od najteže pogođenih zemalja je Francuska, jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u EU.
Rezervoari podzemnih voda ozbiljno su iscrpljeni. Francuska geološka služba saopštila je da je početkom avgusta čak 63 odsto podzemnih rezervoara bilo ispod uobičajenog nivoa, dok je tokom jula pad nivoa vode zabeležen na 94 odsto mernih mesta.
Posledice na njivama su ogromne.
Velika poljoprivredna zadruga Prens de Bretanj, koja okuplja više od 1.300 proizvođača povrća u Bretanji, situaciju je opisala kao „istorijsku krizu“.
Ovog leta prinos graška pao je oko 40 odsto, brokolija oko 60 odsto, dok je kod artičoka gubitak između 50 i čak 100 odsto. Kod tikvica je zabeležen pad od oko 25 odsto, a kod zelene salate oko 35 odsto.
Foto: EPA
Predsednik francuskog udruženja proizvođača konzervisanog i zamrznutog povrća Erik Legra rekao je da problem nije ograničen samo na Bretanju. Teške posledice vrućine zabeležene su i na severu i jugozapadu Francuske, a stanje je opisao kao izuzetno.
Toplotni talasi udarili su i na stočarstvo.
Proizvodnja sena i druge hrane koja će biti potrebna stoci tokom zime oko 30 odsto je ispod dugoročnog proseka, što farmerima otvara novi problem - čak i tamo gde su životinje preživele leto, pitanje je koliko će koštati njihova ishrana tokom zime.
Pogođena je čak i proizvodnja jaja.
Francuski Nacionalni komitet za promociju jaja procenjuje da je zbog velikih vrućina dnevna proizvodnja smanjena za približno milion jaja, dok su živinarske farme prijavljivale veliki pomor živine tokom najtežih toplotnih talasa.
Još veći problem mogao bi da bude kukuruz. Francusko Ministarstvo poljoprivrede već očekuje pad proizvodnje za oko 35 odsto, dok pojedini analitičari procenjuju da bi rod mogao da bude gotovo prepolovljen i padne na manje od sedam miliona tona - najniži nivo još od 1976. godine.
Italijanski pirinač ostao bez vode, Španija gubi žitarice
Ništa bolja slika nije ni sa druge strane Alpa.
Na severu Italije, gde se nalazi srce evropske proizvodnje pirinča, nestašica vode ostavila je pojedina polja potpuno spržena. Koldireti, najveće italijansko udruženje poljoprivrednika, upozorava da je sušom različitog intenziteta pogođeno oko 60 odsto poljoprivrednog zemljišta zemlje.
Posebno je pogođena dolina reke Po, gde se proizvodi oko 80 odsto italijanskog pirinča. Na pojedinim mestima farmeri su zatekli potpuno suva polja sa uništenim biljkama, a zbog nedostatka vode primorani su da menjaju režim navodnjavanja kako bi spasli makar deo roda.
Foto: Lazslo Đere
Suša je pogodila i kukuruz, soju, voće i povrće, dok je proizvodnja mleka pala približno 20 odsto. Ukupna šteta italijanskoj poljoprivredi, kada se uračunaju suša, požari i nevremena, već se procenjuje na više od tri milijarde evra.
U Španiji su farmeri prijavili veliki manjak žitarica i stočne hrane.
U Kastilji i Leonu rod žitarica manji je oko 35 odsto, u području Madrida čak 49 odsto, a u Andaluziji oko 24 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja ovčijeg mleka pala je 6,5 odsto, a kozjeg 10,8 odsto.
Špansko Ministarstvo poljoprivrede očekuje da bi proizvodnja žitarica u sezoni 2026/27. mogla da padne sa prošlogodišnjih 24 miliona tona na nešto više od 18,5 miliona tona.
Nemačka ostaje bez 3,3 miliona tona žitarica
Problemi nisu ograničeni samo na jug Evrope.
Nemačko udruženje poljoprivrednika procenjuje da će ovogodišnja proizvodnja žitarica iznositi oko 41,9 miliona tona, odnosno približno 3,3 miliona tona manje nego 2025. godine, što predstavlja pad od oko sedam odsto.
U najteže pogođenim delovima juga zemlje farmeri upozoravaju da bi na pojedinim njivama moglo da dođe i do potpunog gubitka roda.
Foto: Shutterstock
Problema ima i Poljska. Poljski poslovni list Puls Biznesu upozorio je još u julu da je približno trećina zemlje izložena riziku od poljoprivredne suše i da bi dugoročni nedostatak vode mogao da poveća zavisnost zemlje od uvoza hrane.
Situacija ipak nije jednaka kod svih kultura - poslednije procene za poljski kukuruz bolje su nego za veliki deo zapadne Evrope, pa bi Poljska ove godine mogla čak da postane najveći proizvođač kukuruza u EU.
Ceh može da dostigne 180 milijardi evra
Poljoprivreda je samo jedan deo računa koji Evropa ovog leta plaća.
Procene ekonomista o ukupnoj šteti od suše i ekstremnih vrućina kreću se od najmanje 50 milijardi evra, dok analiza holandske Triodos banke procenjuje da bi ukupan udar na hranu, energetiku, saobraćaj i produktivnost mogao da dostigne čak 180 milijardi evra, odnosno približno jedan odsto bruto domaćeg proizvoda Evropske unije.
Za građane je, međutim, mnogo neposrednije pitanje šta će se dogoditi sa cenama hrane.
Manje povrća, žitarica, stočne hrane, jaja i drugih proizvoda znači manju ponudu, dok farmeri istovremeno imaju veće troškove vode, energije i hrane za stoku.
Glavni ekonomista Organizacije UN za hranu i poljoprivredu Maksimo Torero upozorio je da se rast cena osnovnih poljoprivrednih proizvoda obično prenosi na konačne cene hrane sa zakašnjenjem od tri do šest meseci. Njegova procena je da bi poskupljenja mogla ozbiljnije da se osete krajem ove i tokom naredne godine.
Drugim rečima, ono što je ovog leta izgorelo na evropskim njivama tek treba da stigne do računa na kasama.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na ciljeve u Harkovskoj oblasti i Zaporožju, koristeći bespilotne letelice Geran i balističke rakete Iskander-M.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koga je predsednik Volodimir Zelenski smenio u julu, zatražio je da Ukrajina pronađe način da održi izbore čak i dok traje rat, čime je otvorio jedan od najozbiljnijih unutrašnjih političkih izazova za vlast u Kijevu od početka sukoba 2022. godine.
Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) stigli su u Kancelariju predsednika Ukrajine, gde su, prema navodima iz Kijeva, pokrenute istražne radnje u slučaju velike kriminalne grupe povezane sa sadašnjim i bivšim poslanicima.
Ruski višenamenski lovac Su-35S ušao je duboko u vazdušni prostor pod kontrolom Ukrajine u Sumskoj oblasti, preleteo područje naselja Ugrojidi, lansirao krstareću raketu H-59/69 prema gradu Sumi, a zatim se bez presretanja vratio u Kursku oblast, navode izvori koji prate kretanje vojnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na ciljeve u Harkovskoj oblasti i Zaporožju, koristeći bespilotne letelice Geran i balističke rakete Iskander-M.
Lider opozicije Aleksandar Vučić rekao je da oko 560 pristalica i simpatizera Studentske liste fizički i verbalno napalo predstavnike liste Ujedinjena Srbija, a da je najgore prošla Lidija Vukićević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali saopštio je da će država u naredne dve nedelje sprovesti transakcije prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi se poboljšala likvidnost Banke Poštanska štedionica i smirile tenzije na finansijskom tržištu.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oštro je kritikovao izveštavanje Radio-televizije Srbije povodom napada na glumicu i poslanicu Lidiju Vukićević, ističući da Javni servis ni nekoliko sati nakon incidenta nije jasno izvestio o onome što se dogodilo.
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević oglasila se za Informer TV nakon skandaloznog incidenta koji se dogodio ispred zgrade Narodne skupštine, kada ju je Marija Radovanović inače bivši sekretar Medicinskog fakulteta koja je pristalica Studentske liste ispolivala jogurtom.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić reagovala je na prozivke Feđe Dimovića sa Studentske liste, koji je kritikovao dinamiku rada parlamenta, tvrdeći da poslanici zasedaju svega 15 minuta, a potom prave pauzu od dva sata.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Polarni vrtlog iznad Severnog pola promenio je smer najranije od 1958. godine, a naučnici još ne mogu da procene posledice to donosi po zimu koja je pred nama.
Dragoslav Tomović (98) iz zaseoka Bukovača u selu Koštunići hrabro korača 10. decenijom života, a pored recepta za dugovečnost, otkrio je i kada je imao poslednju vezu.
Avion Vojske Srbije pao je danas na njivu između Stare i Nove Pazove, a meštani svedoče da su zbog užasnog zvuka koji je prethodio padu izleteli na terasu.
U Varaždinskim toplicama noćas je izgoreo "mercedes" kojim se koristi gradonačelnica Dragica Ratković. Požar je izbio na parkingu na Trgu Antuna Mihanovića, a vatra se proširila i na još jedan automobil.
U Novom Sadu uhapšen je D. H. (20) zbog sumnje da se bavio prodajom narkotika, a policija je prilikom pretresa stana koji je koristio pronašla više od dva kilograma marihuane i kokain.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Zato što zna tačno gde se i kada dele najbolje poslastice, preslatka Eloiz je doživela ono što nijedan pas ne želi da vidi - zaključana vrata omiljenog kafića.
Gostujući u podkastu "Figuring Out With Raj Shamani", Alija Roza, samozvana bivša ruska špijunka, privukla je veliku pažnju javnosti otkrivanjem psiholoških tehnika kojima su se, prema njenim tvrdnjama, služile agentkinje u cilju zavođenja i kontrole.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana jednom prilikom govorila je o svom prvom braku, kada je otkrila da razvod nisu pratili sukobi, već da su doneli zajedničku odluku da svako treba da nastavi svojim putem.
Bivša rijaliti učesnica i voditeljka Mina Vrbaški podelila je na svom Instagram profilu fotografije iz detinjstva, tačnije iz perioda od pre 20 godina, a uz njih je objavila i emotivnu poruku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.