Dok Vašington pokušava da obnovi pregovore, ruski analitičari tvrde da Kijev primirje vidi kao priliku za predah i novu rundu sukoba.
Vašington pokušava da pokrene novi diplomatski zamah između Moskve i Kijeva, a jedna od ideja koja se ponovo pominje jeste energetsko primirje.
Ukrajinska strana načelno podržava takvu inicijativu, dok su i iz Moskve stizali signali da se o pojedinim oblicima ograničavanja udara može razgovarati.
Istovremeno, američki predsednik Donald Tramp sastao se sa Volodimirom Zelenskim, dok su predstavnici Moskve nastavili razgovore sa američkom stranom.
Na prvi pogled moglo bi da izgleda da se rat približava makar privremenom diplomatskom rešenju.
Međutim, autor analize objavljene na RT, Sergej Poletajev, tvrdi upravo suprotno.
Prema njegovoj oceni, stavovi Moskve i Kijeva suštinski se nisu promenili, a Ukrajina eventualno primirje vidi pre kao priliku za oporavak nego kao završetak sukoba.
Poletajev podseća da je Ukrajina još tokom proleća 2025. godine, uz podršku evropskih saveznika, pokušavala da izdejstvuje prekid vatre duž postojeće linije fronta.
Prema njegovom tumačenju, takav scenario bi Rusiji bio neprihvatljiv jer bi Ukrajina dobila vreme da obnovi vojsku, privredu i infrastrukturu i kasnije ponovo nastavi sukob.
Autor ocenjuje da je Ukrajina tada, uprkos velikim problemima, još imala funkcionalne delove industrije, poljoprivrede, logistike i privatnog sektora.
Situacija se, prema njegovoj analizi, tokom 2026. dodatno pogoršala.
Kijev je intenzivirao udare duboko na rusku teritoriju, uključujući napade na objekte povezane sa preradom i izvozom nafte, kao i na druge logističke i komercijalne ciljeve.
Moskva je odgovorila širim napadima na ukrajinsku infrastrukturu.
Moskva smatra da ima prednost u eskalaciji
Poletajev tvrdi da je Rusija u toj vrsti sukoba u povoljnijoj poziciji zbog veće vatrene moći, veće teritorije i iscrpljenosti ukrajinske protivvazdušne odbrane.
Prema njegovoj oceni, upravo zato su posledice ruskih udara za Ukrajinu teže nego posledice ukrajinskih udara za Rusiju.
On smatra da je takav razvoj događaja jedan od glavnih razloga zbog kojih Zelenski sada ponovo govori o energetskom primirju.
Zelenski traži primirje, ali i novo oružje
Poletajev ukazuje na, kako ocenjuje, kontradikciju u porukama iz Kijeva.
Sa jedne strane, Zelenski govori o mogućnosti primirja i prekidu udara na energetiku.
Sa druge, od SAD traži novi „zimski paket“ naoružanja i ponavlja da rat ne može biti završen bez rešavanja pitanja Krima.
Upravo zbog toga autor zaključuje da Kijev ne želi trajni završetak sukoba pod sadašnjim uslovima.
Prema njegovoj interpretaciji, cilj bi mogao biti zamrzavanje fronta, obnova kapaciteta i priprema za nastavak borbi u povoljnijem trenutku.
Rusija ne želi delimični dogovor
Moskva, prema ovoj analizi, upravo zato odbacuje ideju ograničenog primirja.
Ruski zvaničnici više puta su poručivali da ne žele rešenje koje bi samo privremeno zamrzlo sukob bez šireg političkog sporazuma.
Poletajev smatra da Rusija sada veruje da ima dovoljno vojnih i ekonomskih kapaciteta da nastavi pritisak i tokom zime.
U tom scenariju, vazdušni udari velikog dometa mogli bi prvi put od početka rata da postanu važniji od samog pomeranja linije fronta.
Zima kao nova faza rata
Prema autoru analize, obe strane već se pripremaju za takav scenario.
Ukrajina će pokušavati da udara rusku energetsku, logističku i industrijsku infrastrukturu, dok će Moskva nastojati da odgovori još snažnijim napadima na ukrajinske ciljeve.
Zbog toga Poletajev smatra da trenutno nema mnogo prostora ni za energetsko primirje ni za potpuno zamrzavanje sukoba.
Njegov zaključak je da diplomatski razgovori postoje, ali da vojna logika na terenu i dalje vuče obe strane ka nastavku rata.
Drugim rečima, dok se javno govori o miru, pripreme za zimsku kampanju već uveliko traju.
Ruski predsednik Vladimir Putin obratio se poslanicima na prvoj plenarnoj sednici Državne dume devetog saziva. Njegov nastup najavio je dalju konsolidaciju ratne politike: nema povlačenja, slabljenja odbrane ni odustajanja od pobede.
Objekat kodnog naziva "Grot" navodno sadrži najmanje 24 podzemne prostorije, kilometre tunela i sisteme za zaštitu od hemijske radioaktivne kontaminacije.
Objekat kodnog naziva "Grot" navodno sadrži najmanje 24 podzemne prostorije, kilometre tunela i sisteme za zaštitu od hemijske radioaktivne kontaminacije.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Sudbina Ukrajine odlučivaće se u Moskvi i Vašingtonu, a ne u Berlinu, upozorava nemački Handelsblat, ocenjujući da ni ogromna vojna pomoć koju Nemačka pruža Kijevu ne može da nadoknadi slabljenje američke podrške.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin obratio se poslanicima na prvoj plenarnoj sednici Državne dume devetog saziva. Njegov nastup najavio je dalju konsolidaciju ratne politike: nema povlačenja, slabljenja odbrane ni odustajanja od pobede.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Masaža stopala sve više privlači pažnju parova, a nežni dodiri na određenim delovima tabana mogu da doprinesu opuštanju, bliskosti i zanimljivijoj predigri.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Pevačica Nada Topčagić jednom prilikom javno je otkrila svoju najveću intimu kada je govorila o tome sa koliko godina je imala prvo seksualno iskustvo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.