KORONA POKOSILA EVROPU I SAD JER NISU OBRATILE PAŽNJU NA OVAJ DETALJ! Na vest od 31. januara iz Kine niko nije reagovao, a otkrila je svu katastrofu koja je usledila!
Podeli vest
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Budući da je u svetu toga dana bilo službeno registrovano svega 9.826 slučajeva zaraze novim koronavirusom, od čega je 9.720 slučajeva bilo u Kini, a turska godišnja proizvodnja zaštitnih maski manja je od 150 miliona komada, dok je Kina njihov najveći proizvođač s dnevnim kapacitetom od 20 miliona komada, sve zajedno trebalo je alarmirati na uzbunu kod svih onih koji su plaćeni da reaguju na ovakve vesti.
Policijski čas koji je uveden u Srbiji traje od 17 do 5 časova, a vikendom od 15. Međutim, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će narednih dana doneti odluku o zabrani kretanja 24 sata. Srbija bi tako bila jedna od nekoliko zemalja koje su uvele celodnevnu zabranu kretanja
31.03.2020
13:00
U normalnim vremenima kineska proizvodnja zadovoljava polovinu svetskih potreba, koje iznose oko 14,5 milijardi svih vrsta zaštitnih maski godišnje, i ako je i uz takve kapacitete Kina morala žurno da kupuje maske u Turskoj, trebalo je očekivati spremne reakcije opreznijih vlada. Reagovala je jedino Indija momentalnom zabranom izvoza svih vrsta zaštitnih maski, rukavica i ostale zaštitne bolničke opreme.
To što su sve evropske vlade, i vlasti u ostalim državama razvijenoga sveta zanemarile ovaj alarm i propustile da pokrenu potrebne procese za dodatnu nabavku i proizvodnju zaštitne bolničke opreme, grandiozan je propust zbog koga su gotovo sve te zemlje dva meseca kasnije suočene sa neadekvatnom i nedovoljnom zaštitom bolničkog osoblja.
Sada se kao veliki uspeh beleže kineske avionske pošiljke zaštitne opreme u specijalnim međudržavnim aranžmanima, a posebno je vredno zapaziti da je Trampova administracija dala nalog svojoj diplomatskoj mreži da u zemljama u kojima službuju krenu u potražnju, ako treba i uz malo političkog pritiska, za svim vrstama zaštitne opreme, respiratora i ostalog potrebnog materijala za bolnička odeljenja intenzivne nege.
Kako piše "Foreign Policy", David Hal, trećerangirani diplomata u Stejt Departmentu, poslao je 22. marta imejl američkim diplomatskim predstavništvima u državama Europe i Azije u kome traži njihov angažman u nabavci navedenoga zbog "kritične situacije i urgentno potrebnih količina zaštitne opreme u stotinama miliona kao i respiratora u stotinama hiljada komada“.
Nakon što su državne i zdravstvene vlasti u najrazvijenijim državama sveta prespavale pola januara, ceo februar, a neke i deo marta, COVID-19 stigao je u svojoj razornoj snazi svima na naplatu. Koliko će lekara, medicinskih sestara, kao i ostalog bolničkog osoblja i pacijenata koji boluju od drugih bolesti biti na kraju zaraženo novim koronavirusom samo zbog ovakve sramotne nepripremljenosti nećemo nikada saznati.
Svakodnevno možemo gledati ili čitati ispovesti medicinskog osoblja koje radi u najbogatijim državama i najopremljenijim zdravstvenim sistemima kako im nedostaju maske i zaštitna odeća ili da nemaju dovoljan broj respiratora za sve one čiji životi od njih zavise. To što se ovih dana i nedelja događa u Milanu, Bergamu, Madridu, Cirihu, Teheranu ili Njujorku među ostalim posledica je potpunoga ignorisanja svega što se dešavalo u Vuhanu.
Kada su Kinezi gradili privremene bolnice u nekoliko dana, ostatku sveta to je bio samo jako zanimljiv organizacijski i građevinski poduhvat, a kada su stanovnici Vuhana u dugotrajnom karantinu izlazili na svoje balkone kako bi zajedničkom pesmom i aplauzima podržali bolničko osoblje, ostatku sveta to je bilo nadasve simpatično. Retki su tada pomislili kako gledaju sopstvenu budućnost, kao što danas još mnogi misle da se italijanski, iranski, španski ili njujorški scenario ne može ponoviti i u njihovoj zemlji, i u njihovome gradu.
Velika većina razvijenih država s dobro organizovanim zdravstvenim sistemima nije na vreme započela sa sistematskim testiranjem stanovništava, a neke poput Hrvatske su još do juče radile neobjašnjivo malen broj dnevnih testova.
Svetska zdravstvena organizacija objavila je 6. februara listu od 15 referentnih laboratorija za testiranje, a do toga dana isporučila je 250.000 testova u 159 laboratorija na svim kontinentima.
U narednih pet nedelja poslala je ukupno 1,5 miliona testova u laboratorije u 120 država te je nejasno zbog čega je i dalje u mnogim zemljama naglašen problem testiranja. Čelnici i eksperti Svetske zdravstvene organizacije u svakodnevnim javnim nastupima traže da države yprovode što veći broj testiranja jer je to osnovni preduslov da se zaražene osobe registruju, smeste u karantin ili po potrebi u bolnicu i da se na taj način ograniči dalje širenje epidemije.
Upravo je nesprovođenje testiranja glavni razlog što je u SAD bilo samo 75 registrovanih slučajeva 1. marta, a u nedelju 29. marta 140.000. U istom razdoblju u Španiji je broj zaraženih osoba povećan sa 84 na 79.000, a u Nemačkoj sa 130 na 60.000. Svet bez Kine imao je 1. marta 8.559 slučajeva, a u nedelju ih je bilo više od 630.000. Nije teško zaključiti da je u većini država postojala masovna neregeistrovana lokalna transmisija i da je tek promenom protokola i sprovođenjem većeg broja testiranja bila zabeležena, a ponekad i ponegde tek obdukcijom preminulih.
Nekontrolirano šetanje zaraženih osoba dovelo je u celom nizu slučajeva i do kompromitovanja bolnica i staračkih domova. Kada je vlastima pojedinih država postalo jasno da su zbog prerestriktivno određenih uslova za testiranje i premalog broja testiranja uspeli da registruju samo manji broj slučajeva i da postoji lokalna transmisija u nepoznatom broju i opsegu, nije im preostalo ništa drugo nego da započnu s politikom socijalnoga distanciranja.
Tako smo u mnogim državama došli u fazu poziva na rad od kuće, zatvaranja škola, fakulteta, prodavnica i restorana, ograničenja kretanja, a ponegde i uvođenja policijskog časa iako je broj službeno zabeleženih slučajeva bio još relativno mali.
Zbog toga je i deo građana bio uveren kako njihove vlasti preteruju te nisu najbolje i u dobroj veri prihvatili sva nametnuta ograničenja i zabrane. Nakon eksponencijalnog povećanja broja slučajeva većina građana ipak je postala svesna opasnosti po sopstveno zdravlje i živote najbližih, moguću dugotrajnost epidemije te katastrofalne ekonomske i finansijske posledice koju će ista prouzrokovati.
Bez obzira na isti uzrok teško da možemo pronaći barem dve države čije vlasti imaju identični pristup i mere za rešavanje najdublje krize u kojoj se našlo čovečanstvo od Drugoga svetskog rata. Evropska unija trenutno vegetira na vrlo slabašnoj solidarnosti između pojedinih članica bez ikakve ideje kako će uopšte funkcionisati u predstojećem razdoblju koje može potrajati sve do pronalaska i upotrebe vakcine.
Evropa je zavisna od trgovine sa Kinom, i zbog toga ne treba očekivati raskidanje ekonomskih veza dve strane. Evropa je isuviše ekonomski zavisna od Kine kako bi raskinula trgovinske odnose sa tom zemljom, piše britanski portal "Anherd".
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je u radnoj poseti Kini, prokomentarisao je podršku koju Peking pruža Moskvi, rekavši da ukoliko Kina ne preduzme mere za „rešavanje tog problema“ - to će učiniti Vašington.
26.04.2024
15:14
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
ZAVERA SZO
pre 4 godine
SZO-je prva ignorisala i dala zemljama (zdravstvenim sistemima svih zemalja da je to lokalna zaraza sa pijaca u kini koji su počeli jesti zamislite slepe miševe i neke ljuskare).A sada pljuju po svim tim zdravstvenim sistemima svih zemalja.Od mafije ništa drugo ne treba očekivati.Zamislite oni daju sada savete oni sve znaju kako sada treba i trba ih strogo slušati.Sve države sveta treba da tuže tu ubitačnu mafiju sa pozadinskim upravljanjem i finansijerima.To je privatna organizacija Uvijena u svetsku zdravstvenu organizaciju.Nikada nisam slepo verovao autoritetima .
Policijski čas koji je uveden u Srbiji traje od 17 do 5 časova, a vikendom od 15. Međutim, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će narednih dana doneti odluku o zabrani kretanja 24 sata. Srbija bi tako bila jedna od nekoliko zemalja koje su uvele celodnevnu zabranu kretanja
Tvrdnje američkog Stejt departmenta da iza sajber napada na Evropu stoji ruska služba su "lažljiva propaganda", prokomentarisao je danas ambasador Ruske Federacije u SAD Anatolij Antonov.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Ministri u Vladi Srbije, predsednica parlamenta, predstavnici grada Beograda i Novog Sada, Srpske napredne stranke i druge istaknute ličnosti iz javnog života uputili su danas čestitke patrijarhu srpskom Porfiriju, episkopima, monaštvu i sveštenstvu, kao i svim verinicima koji Uskrs slave po Julijanskom kalendaru.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je na istup danas glavnog predstavnika bivše vlasti u Srbiji i lidera Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa.
Gost emisije "Info veče" na Informer TV bila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiju. Ona je pričala o značaju porodice i važnosti porodičnih vrednosti za zdravo i stabilno društvo.
Gost "Glavnog dnevnika" televizije Informer bio je gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković. On je govorio o teroru Aljbina Kurtija nad našim narodom na Kosmetu, budućim projektima u prestonici Srbije, kao i o važnosti EXPO 2027.
Mihajlo Olujić, politički analitičar i Aleksa Tojčić iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici i njene sponzore tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
Uroš Blažić (21), optužen da je na današnji dan prošle godine streljao devetoro i ranio 12 mladih u Malom Orašju i u Duboni, i Vasilije Gačević (23), odbegli ubica MMA borca Stefana Savića (23), išli su svojevremeno u istu školu u Beogradu i sasvim je moguće da su se poznavali!
Više tužilaštvo u Pančevu donelo je danas naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. S. (19) iz Grocke zbog sumnje da je izvršio krivična dela obljuba sa detetom i zlostavljanje i mučenje.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Košarkaši Denver Nagetsa, predvođeni našim reprezentativcem Nikolom Jokićem, dočekuju Minesotu Timbervulvs u prvom meču polufinalna plej-ofa Zapadne konferencije NBA lige.
Srpski teniser bi u slučaju plasmana u četvrtfinale odbranio bodove od prošle sezone i uvećao svoju prednost nad Sinerom. Titula u Rimu donela bi mu miran san sve do Rolan Garosa i ulogu prvog nosioca u Parizu.
Dok se pevačicama koje u svakoj prilici ističu da su ponosne Srpkinje upućuju poruke mržnje i otkazuju nastupi u Crnoj Gori, najveće srbomrziteljke na estradi glavne su zvezde najavljene proslave Dana nezavisnosti 21. maja na Cetinju.
Najintrigantniji učesnici rijalitija "Elita" gostovali su u emisiji "Magazin in" , a najveću pažnju izazvali su odgovori bivših partnera Mione i Stanislava.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.