PROGOVORIO ČUVENI INFEKTOLOG: Imamo odličan lek za koronavirus, a mi smo ga zabranili! Virus ostavlja opasne lezije na plućima... (VIDEO)
Podeli vest
Posle dužeg vremena, Rault je pristao na intervju, koji je dao informativnoj televiziji BFM, tokom kog je potanko objašnjavao domete tretmana, ali i intezitet epidemije, mogućnost drugog talasa i odnos savremenog sveta prema ovoj bolesti
Najveći deo viralnih epidemija ima banalni oblik zvona i mi smo na kraju te krivulje. Tim rečima obratio se u četvrtak uveče javnosti čuveni francuski doktor Rault, koji na Mediteranskoj infektološkoj klinici u Marselju, na čijem čelu se nalazi, čini čuda za vreme epidemije virosa korona, tretmanom hidroksihlorokinom i azitromicinom, ali i velikim brojem testova, čime se na vreme otkrivaju pozitivni slučajevi.
Švajcarski naučnici otkrili su virus kovid-19 i u malim koncentracijama u kanalizacionim vodama, što pruža mogući novi način ranog upozorenja na nova žarišta zaraze u trenutku kada mnoge zemlje ublažavaju ili ukidaju mere ograničenja uvedene kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa
01.05.2020
10:12
Posle dužeg vremena, Rault je pristao na intervju, koji je dao informativnoj televiziji BFM, tokom kog je potanko objašnjavao domete tretmana, ali i intezitet epidemije, mogućnost drugog talasa i odnos savremenog sveta prema ovoj bolesti.
Od početka ove epidemije, njegovi stavovi izazivaju polemiku. Na tvrdnju da deluje sigurno u to što govori, sam se ograđuje da nema lekara i istraživača koji ne sumnjaju, i da on nije vrač, već lekar, ali i dodaje da voli da analizira realne i opipljive podatke, da bi mogao da radi i vidi kako stvari funkcionišu.
Jedan od najvećih infektologa na svetu stao je u odbranu svog tretmana hlorokinom, ističući da je to "najbanalniji lek na svetu", da je u najviše prepisan posle apsirina i da njegovo korišćenje ne predstavlja rizik.
- To je lek koji postoji 80 godina. Prepisan je do sada, možda, trećini čovečanstva. U Francuskoj se prodaje 36 miliona doza godišnje. I odjednom, vlasti ta tretiraju kao kriminalni lek. To je neshvatljivo – kaže.
Ističe da ima tri puta manje mrtvih zahvaljujući njegovom tretmanu. Naglašava da ga lekari koriste, i pored toga što su francuske vlasti zauzele distancu prema hlorokinu. Navodi da ga u svetu prepisuje 57 odsto lekara kada je reč o kovidu 19, i da zemlje koje su ga koristile imaju manje smrtnih slučajeva.
- Mi smo odlučili da ga u Francuskoj ne koristimo. Svi oni koji su se odlučili za tretman, imaju mortalitet manji od našeg. Postoji jasna podela u svetu. Spektakularno je to što je po prvi put u najbogatijim zemljama smrtnost veća – smatra Rault.
Didier Raoult: "Pour la contagiosité de cette maladie, on a l'impression que les choses sont en train de se calmer" pic.twitter.com/8EzulFRQGh
— BFMTV (@BFMTV) April 30, 2020
Istakao je da je to slučaj s petanestak zemalja, na zapadu Evrope i u SAD, a da je među njima Iran, kao izuzetak, ali da se tamo situacija popravila čim su počeli da koriste hlorokin.
Tu sumnjičavost zapadnog sveta objašnjava činjenicom da se još u 19. veku stvorila logika stalne trke napred i da se smatra da su novi lekovi uvek bolji od onih koje već imamo, da se stalno traži nešto novo, iako imamo šta nam treba.
- Imamo izuzetan kapital u već postojećim lekovima – rekao je Rault i objasnio da je tehnološki model koji se trenutno razvija ujedno postao i ekonomski model.
Nije se složio s konstatacijom da je možda "prodavac snova", i to potkrepio podatkom da je na njegovom institutu smrtnost od korone svega 0,3 do 0,5 odsto, što je okaraktisao kao najbolje rezultate na svetu.
Pour Didier Raoult, le coronavirus est une maladie "dont la contagiosité n'est pas extrême et dont la mortalité n'est pas extraordinaire" pic.twitter.com/B9kC1jCowI
— BFMTV (@BFMTV) April 30, 2020
Istakao je da su i Kinezi potvrdili efikasnost hlorokina i naglasio da je impresioniran organizacijom i razvijenim naučnim sistemom u toj zemlji. Takođe je izrazio i sumnju u tvrdnje onih koji smatraju da je ovaj virus mogao da nastane u laboratoriji.
Stav francuskih vlasti o hlorokinu nije promenila ni poseta predsednika Emanuela Makrona, koji se sa njim, u laboratoriji, zadržao u razgovoru dužem od tri sata. Rault kaže da to razume, da su političke odluke komplikovane i teške i da na njih mnogi pokušavaju da vrše uticaje.
Ako je Makron bio kod njega u Marselju, Rault je s druge strane izašao iz Naučnog saveta i nije prisustvovao sastanku u Jelisejskoj palati, a to je objasnio činjenicom da to nije njegov "eko-svet".
Osvrnuo se i na tretman lekom "tocilizumab" koji je nedavno kao "ohrabrujuću vest" predstavilo Ministarstvo zdravlja. Istakao je da najveći deo ljudi u svetu koristi hlorokin, naročito u ranoj fazi, a da ovaj drugi lek može da pomogne u drugoj fazi u imunskom odgovoru sprečavanja upale, ali da to može da uradi i hlorokin, naročito ako se davao i na početku.
Govoreći o intezitetu ove epidemije, profesor Rault je naglasio da je virus korona usmrtio ljudi koliko i grip 2017. godine i poručio da ovaj virus nije naročito zarazan. To je potkrepio podacima da oboleli od variole ili morbila može da zarazi od 12 do 20 osoba, a zaražen koronom svega dve do dve i po.
Takođe je rekao da ova epidemija nema nikakve veze s kolektivnim imunitetom, da se u principu ne zna zašto se ovakve zaraze pojavljuju i zašto nestaju, i da se trenutno nalazimo na njenom kraju.
Kada je reč o karantinu, naglašava da ljudska intervencija može da promeni visinu vrhunca, ali ne i dinamiku epidemije. Drugim rečima, broj obolelih i žrtava može da bude drugačiji, ali krivulja početka i kraja epidemije ostaje ista.
Ne veruje u drugi talas i smatra da je to "fantazija".
- To je čista naučna fantastika! Respiratorne infekcije nemaju drugi talas, ne vidim zašto bi ova imala – istrajava Rault u svojoj teoriji.
Naglasio je da se predviđanja o drugom talasu zasnivaju na iskustvu španskog gripa, tokom koga je, kako je istakao, 97 odsto ljudi preminulo od bakterijskih infekcija koje su usledile, a nije bilo antibiotika.
Govoreći o tome što je trenutno čitava planeta stala, Rault naglašava da zapadne zemlje dugo nisu bile u velikom ratu i da ne podnose rizik, odnosno da je njihov prag straha mnogo niži od ljudi koji su prošli kroz konflikte, i da se čitav ovaj zastoj sada dešava zbog toga. Ističe zato da je ovo više "kriza nerava" nego "virusna kriza".
Kada je reč o mogućoj vakcini, Rault je naglasio da je komplikovano izraditi je i da to treba uraditi korektno, ali i rekao da ne znači da će bolest sledeće godine i dalje biti tu, kada i ako vakcine bude bilo.
- Moguće je da će ovaj virus nestati za nekoliko nedelja – smatra Rault.
Što se tiče pojavljivanja dece sa simtpomima sličnim virusu korona u poslednje vreme, marseljski profesor naglašava da miokarditis, generalno, nažalost, postoji, ali da je grip usmrtio više mališana nego ovaj virus.
Rault smatra da su oni koji su imali virus korona imunizovani, ali se brine za posledice, ističući da se lezije na plućima pojavljuju i kod onih koji nisu pokazali simptome i da ovaj fenomen svakako treba pratiti u budućnosti.
Kada je reč o najavljenom postepenom povratku malih Francuza u škole, već od 11. maja, Rault ističe da to nije nelogična odluka, imajući u vidu da su singapurski istraživači predvideli da će do tog perioda, ukoliko se nastavi ovim tempom epidemiloškog razvoja, 97 do 99 odsto virusa proći.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o svom nekonvencionalnom izgledu, s dugom kosom i bradom, zbog čega liči na "rokera", Rault kaže da je najvažnije da se to sviđa njegovoj supruzi i da su brade u modi. Prsten u obliku mrtvačke glave nosi, kaže, kao podsećanje da su svi ljudi smrtni.
Doktor Rault je u Francuskoj u isto vreme obožavan i kritkovan. Ispred Mediteranske infektološke klinike formira se red automobila, taksija, čak i kamiona za odnošenje smeća, koji mu dugim sirenama odaju počast. Na internetu njegov lik predstavljaju u obliku ikone, sveca, kralja. Neki su u njegovu slavu ispevali i pesme. Na zgradama, ističu parole s njegovim imenom.
Didije Rault je, na neki način, podelio Francusku, na elitu i antiestablišment, napravio rov između prestonice i unutrašnjosti, uzdigao na pijedestal lokalpatriotizam. Neki u njemu vide gurua i druida, drugi legendu. Kažu da je autoritativan na poslu, njegova istraživanja prate kontroverze, neke kolege kritikuju njegov tretman, podsećaju ga i da nije na vreme shvatio da dolazi ova epidemija. On sam kaže da na ove kritike ne haje. S druge strane, pažnju mu posvećuju francuski predsednici. U svakom slučaju, uspeo je da u svetu proslavi sebe, svoj tretman i institut.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ema
pre 4 godine
Ovu nasu nazvanu struku da se posalju u Francusku da nesto nauce.
Švajcarski naučnici otkrili su virus kovid-19 i u malim koncentracijama u kanalizacionim vodama, što pruža mogući novi način ranog upozorenja na nova žarišta zaraze u trenutku kada mnoge zemlje ublažavaju ili ukidaju mere ograničenja uvedene kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa
Američke specijalne dalekometne GLSDB bombe, prebačene u Oružane snage Ukrajine, pokazale su svoju neefikasnost zbog ruskih sistema za elektronsko ratovanje koji ih potiskuju, piše poljsko izdanje Interia.
Američki državni sekretar Entoni Blinken praktično je zapretio Kini sankcijama SAD tokom sastanka ministara inostranih poslova G7 na italijanskom ostrvu Kapri 20. aprila. Najviši diplomata Sjedinjenih Američkih Država opisao je Kinu kao "glavnog davaoca" tehnologije, pomagaču u naoružavanju Rusije, rekavši da Peking podstiče "najveću pretnju evropskoj bezbednosti od kraja Hladnog rata", a na to je doboi odgovor od profesora ekonomije na univerzitetu u Notingemu, Či Meng Taun, u autorskom tekstu za "Konversejšn".
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je danas da se tokom vikenda zbog povratka građana sa odmora očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim putnim pravcima.
Pravoslavni vernici sutra proslavljaju Uskrs, najvažniji i najveći hrišćanski praznik, a poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije služiće uskršnju liturgiju u ponoć u Hramu Svetog Save.
Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, preminuo je na današnji dan pre 44 godine. Tog danas na teritoriji SFRJ zavladao je muk, a milioni građana su plakali.
Delegacija JKP „Beogradski metro i voz“ koju je predvodio direktor Andreja Mladenović tokom prošle nedelje boravila je u zvaničnoj poseti Šenženu, N. R. Kina povodom učešća u Svetskom kongresu o tunelima.
Ekonomsku dominaciju Kine na globalnom planu i očajničke pokušaje kolektivnog Zapada da joj stanu na put, komentarisali su gosti Info jutra, Milan Čavić iz Centra za društvenu stabilnost i pukovnik Mirčeta Jokanović.
Važnost mentalne higijene i potencijalne faktore koje su uticali na zločince iz Dubone i Ribnikara koji su bili zapostavljeni, komentarisala je gošča Info jutra, psiholog Snežana Anđelković.
Zabranu Petru Petkoviću da uđe na prostor KiM uoči Vaskrsa i verske implikacije agresije Aljbina Kurtija, komentarisao je gost Info jutra, Dragoslav Bokan sa Instituta za nacionalnu strategiju.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Štoper nemačkog Verdera smatra da reprezentacija Srbije na predstojećem šampionatu Starog kontinenta može da bude jedno od najprijatnijih iznenađenja, kao i da je cilj plasman u narednu rundu takmičenja.
Veoma su opasni, imaju odgovor na sve, ali biće nam zabavno, poručuje Nikola Jokić uoči prvog meča polufinalne serije Zapadne konferencije protiv Minesota Timbervulvsima (Arena 1 premijum 01.00).
Fudbaleri Crvene zvezde sa četiri kola do kraja, matematički su obezbedili titulu Superlige Srbije, a golman Omri Glazer priznaje da jedva čeka proslavu sa navijačima.
Problemima u Humskoj nema kraja! Najbolji strelac Partizana Mateus Saldanja (24) propustiće naredni meč crno-belih u Superligi, pošto je u prošlom kolu protiv Vojvodine dobio četvrti žuti karton, pa je suspendovan za narednu rundu!
Poslednjih decenija zec je kako u svetu, tako i u Srbiji postao najprepoznatljiviji simbol Vaskrsa, pa se tako u mnogim domovima mogu videti raznorazne vaskršnje dekoracije koje podrazumevaju sve što ima veze sa ovom životinjom.
Postoji mnogo lepih običaja i verovanja koja se vezuju za Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik i dan Hristovog vaskrsnuća, a zajedničko svim krajevima Srbije je što se ovaj praznik proslavlja u krugu porodice, prijatelja, svečano i radosno.
Popularna pevačica najveći hrišćanski praznik provešće sa suprugom i ćerkicom u Atini, a za Informer je pozirala pred praznike i otkrila detalje porodičnog života.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.