SVET STREPI, ŠTA ĆE MOSKVA URADITI! KIJEV ZAVRNUO VODU KRIMU, PUTINOVA ČELIČNA TUŽITELJKA UKRAJINCIMA poručila da kriminalna politika neće proći!
Podeli vest
Zamenik predsedavajućeg Odbora za međunarodna pitanja Državne dume, Natalija Poklonska, ocenila je da je odbijanje kijevskih vlasti da nastave sa snabdevanjem svežom vodom preko Severno-krimskog kanala kao nastavak kriminalne politike prema Krimljanima
Ranije je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao da Kijev nema nameru da pomogne Moskvi u rešavanju problema sa snabdevanjem vodom Krima. Zauzvrat, potpredsednik vlade Ukrajine, ministar za reintegraciju "privremeno okupiranih teritorija" Aleksej Reznikov, rekao je da je obnavljanje snabdevanja vodom moguće tek nakon što se poluostrvo vrati u Ukrajinu.
Izjave o umešanosti Rusije u masovne nerede u SAD su direktna uvreda, ne toliko Rusije koliko sopstvenog naroda, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta Federacije Konstantin Kosačov. Drugi ruski senator, Franc Klincevič se ironično zapitao: da nije policajac možda bio ruski agent?
01.06.2020
12:39
- Savršeno sam shvatila da će ukrajinski političari odgovoriti na taj način. I ovaj odgovor treba da zvuči iz njihovih usta kao dokaz trenutne kriminalne politike koju aktuelne ukrajinske vlasti nameću protiv ljudi, uključujući one koji žive na Krimu - rekla je Poklonska za RIA Novosti.
Ona je naglasila da će ovu poziciju Kijeva uzeti u obzir Visoki komesar UN za ljudska prava prilikom razmatranja njenog obraćanja povodom obustave isporuke vode od strane Ukrajine.
Ranije je Poklonska uputila pismo visokom komesaru UN-a za ljudska prava Mišel Bačelet sa pozivom da osudi zločinačke akcije ukrajinskih vlasti, da jednostrano prekinu snabdevanje slatkom vodom poluostrvo i preduzme mere za nastavak snabdevanja dnjeparskom vodom preko Severnog krimskog kanala.
Ukrajina je obezbeđivala do 85% svih potreba za slatkom vodom Krim kroz Severnokrimski kanal koji ide iz Dnjepra. Međutim, nakon ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom, dotok vode kroz kanal u republiku potpuno je jednostrano zaustavljen.
Krim je postao ruska regija nakon referenduma koji je tamo održan u martu 2014. godine, na kojem je 96,77% birača Republike Krim i 95,6% stanovnika Sevastopolja glasalo za prisajedinjenje Rusiji. Ukrajina i dalje smatra Krim svojom, ali "privremeno okupiranom teritorijom". Rusko rukovodstvo je više puta saopštilo da su stanovnici Krima demokratski, u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN-a, glasali za ponovno ujedinjenje sa Rusijom. Prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, pitanje Krima je „potpuno zatvoreno".
Odnosi Moskve i Kijeva pogoršavali su se usred situacije u Donbasu. Ukrajinske vlasti ranije su više puta optuživale Rusiju da se meša u unutrašnje stvari zemlje. U januaru 2015. godine, Vrhovna Rada je usvojila rezoluciju u kojoj se Ruska Federacija naziva "zemljom agresorom".
U NATO paktu vlada paranoja da Moskva spema odgovor za napada ukrajinskih snaga na najveći grad na Krimu, Sevastopolj
29.06.2024
17:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjave o umešanosti Rusije u masovne nerede u SAD su direktna uvreda, ne toliko Rusije koliko sopstvenog naroda, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta Federacije Konstantin Kosačov. Drugi ruski senator, Franc Klincevič se ironično zapitao: da nije policajac možda bio ruski agent?
Ruski stručnjaci trenutno analiziraju sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS. Na raspolaganju im se nalaze blok laserskih žiroskopa i GPS modul, prenosi agencija RIA Novosti, pozivajući se na stručnjaka za naoružanje.
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
Bosanski i opozicioni mediji u Srbiji očigledno ne mogu da se pomire sa krahom rezolucije o Srebrenici, pa je usledio novi koordinisani napad na predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog njegove pobede u Ujedinjenim nacijama.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je novo upozorenje i to zbog porasta vodostaja na jugozapadnim, južnim i jugoistočnim delovima Beograda u toku sutrašnjeg dana.
Novinar hronike Informera Jelena Rafailović, analizirala je u Info jutru teroristički napad u Beogradu koji se dogodio u subotu, kada je vehabija Miloš Žujović ranio žandarma i pokušao da uđe u izraelsku ambasadu.
U opštinama na severu Kosova i Metohije osvanuli su plakati sa likom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz poruku "Vrhovni komandante čekamo te". O tome su, ali i o stanju na KiM u Info jutru govorili Sandra Božić, članica Predsedništva SNS i Lazar Stević, TV Most.
Gost novog Info jutra bio je prof dr Miroslav Bjegović specijalista za terorizam i organizovani kriminal i savetnik predsednika Vlade za nacionalnu bezbednost, a upravo on je govorio o terorističkom napadu u Beogradu, ali i o tome ko je meta regrutacije ekstremista.
U saobraćajnoj nesreći u Ribarima kod Šapca posle ponoći je poginula starija žena kada je na nju naleteo automobil kojim je upravljao G.S. iz ovog mesta, saznaje Informer.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić otkrio je da je Crnogorska policija obavila razgovor sa ženom Miloša Žujovića, koji je izvršio teroristički akt pucavši iz samostrela na čuvara izraelske ambasade u Srbiji.
Nišlija (82) preminuo je jutros oko 7.50 časova nakon što je automobilom sleteo sa Bulevara Nikole Tesle i probio zaštitnu ogradu na poligonu za obuku vozača, saznaje Informer.
Prilikom napada svinje stanovnica Aleksinca R. S. (67) zadobila je teške povrede zbog kojih je morala da bude hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu.
Terorista koji je u subotu ranio pripadnika Žandarmerije ispred Ambasade Izraela u Beogradu, prema oceni predsednika Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, nije delovao sam, jer su otkrivene njegove konekcije sa drugim verskim konvertitima koji su pripadnici iste organizacije.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.