CG DIKTATOR GUBI PODRŠKU! EU PARLAMENTARCI STALI U ODBRANU SRPSKIH SVETINJA! Objavili su deklaraciju, Đukanoviću neće biti dobro!
Podeli vest
Poslanici Evropskog parlamenta iz reda Evropskog hrišćanskog političkog pokreta (ECPM) su 27. juna u Briselu objavili Deklaraciju o crnogorskom Zakonu o slobodi veroispovesti
ECPM je evropska politička partija čije su članice 22 političke partije iz država članica Evropske unije i više od trideset partija, udruženja i nevladinih organizacija širom sveta. ECPM ima 4 evropska poslanika iz Holandije, Nemačke i Rumunije, a njihovi poslanici se nalaze i u nacionalnim parlamentima Hrvatske, Holandije, Irske, Italije, Poljske, Rumunije i Švajcarske.
„To pravo hrišćanima često nije priznato. Njihova prava moramo snažno braniti“, napisao je Hant na svom Tviter nalogu
02.07.2020
08:12
Evropski hrišćanski politički pokret je jedina evropska politička partija koja deluje kao hrišćansko-demokratska partija u Evropi sa hrišćansko-socijalnog gledišta. Osnovne vrednosti ECPM su Evropa u kojoj se čuva ljudsko dostojanstvo, ekonomija koja radi za ljude i planetu, zdrave porodice i zdravi brakovi; sloboda, bezbednost i stabilnost; borba protiv trgovine ljudima, reforma Evropske unije usmerena prema potrebama građana i očuvanje hrišćanske kulture i zaostavštine.
U duhu univerzalnih vrednosti za koje se zalažu, evropski poslanici ECPM su reagovali na donošenje Zakona o slobodi i veroispovesti i ukazali na okolnosti pod kojima je donet suprotno preporukama Venecijanske komisije, kao i sporne tačke po njihovom mišljenju, prenosi Mitropolija crnogorsko-primorska.
Integralni tekst deklaracije prenosimo u celosti:
Dana 27. decembra 2019. godine, Skupština Crne Gore usvojila je zakon pod nazivom „Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica“, koji je stupio na snagu 8. januara 2020. godine.
Ovim zakonom regulišu se dva aspekta: registracija i zakonsko priznavanje svih verskih zajednica u Crnoj Gori i imovina i vlasništvo crkve. Novi sistem registracije je prilično komplikovan i kontradiktoran, i čini se da se nekim njegovim odredbama diskriminiše Srpska pravoslavna crkva, dok se favorizuje „Crnogorska pravoslavna crkve“. Druga tačka sukoba je crkvena imovina. Ukoliko se ne obezbede jasni dokazi o vlasništvu, država će polagati pravo na nju. Srpska pravoslavna crkva tvrdi da je takva odredba usmerena protiv nje, kao i da Vlada Crne Gore namerava da nacionalizuje njenu imovinu.
Ovaj zakon takođe je kritikovan po osnovu dva pitanja koja se tiču verske pouke. Prvo, iako se priznaje pravo roditelja da vrše versku pouku svog deteta u skladu sa svojim verskim uverenjima, to se mora vršiti uz poštovanje „psihičkog integriteta deteta“ (Čl. 52) i samo do njegove jedanaeste godine života. Kada dete napuni dvanaest godina, ono odlučuje za sebe. Kao drugo, nijednoj verskoj zajednici ili skupini nije dozvoljeno da osnuje versku osnovnu školu.
Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska Komisija) Saveta Evrope razmatrala je ovaj zakon. Komisija je kontinuirano naglašavala potrebu da Vlada održi javne rasprave sa predstavnicima svih verskih zajednica u Crnoj Gori – proces koji je u praksi bio ograničen. Takođe, obaveza registracije protivna je principu sadržanom u smernicama Venecijanske Komisije o pravnom subjektivitetu verskih zajednica.
Zakon je na kraju izglasan u spornoj atmosferi: tokom noći, dok su predstavnici opozicije i crkveni velikodostojnici uhapšeni a demonstranti izazivali nerede na ulicama na dan glasanja.
Mi, članovi Skupštine Evropskog hrišćanskog političkog pokreta, tražimo od Vlade Crne Gore da poštuje i sprovede preporuke Venecijanske komisije, naročito u pogledu korišćenja crkvene imovine i registracije verskih zajednica. Ukoliko je potrebno postojeći zakon izmeniti, mi pozivamo Vladu da to učini uz poštovanje adekvatnog i transparentnog procesa rasprave sa svim zainteresovanim stranama, bez iskazivanja bilo kakve pristrasnosti.
Takođe molimo Vladu Crne Gore da se uzdrži od upotrebe sile nad sopstvenim građanima i da neguje atmosferu inkluzivnosti i međusobnog poštovanja u svojoj interakciji sa verskim skupinama, a naročito sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Na kraju, Evropska Komisija treba pažljivo da prati rezultate Vlade Crne Gore u pogledu slobode veroispovesti, budući da ona čini ključni element procesa pristupanja Evropskoj Uniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crnogorski mediji pokrenuli su medijsku harangu kako bi počeli sa pripremom terena za - koliko malo verovatnu toliko i opasnu - operaciju Raskol i navikavanje javnog mnjenja na odvajanje nekanosne, takozvane Crnogorske pravoslavne crkve od SPC.
Nakon rizične američke operacije u Karakasu, u kojoj je otet venecuelanski lider Nikolas Maduro, predsednik SAD Donald Tramp ušao je u novu fazu svog drugog mandata – samouvereniji, agresivniji i sa jasnom podrškom sopstvene administracije, piše "Volstrit džornal".
Bivši američki obaveštajac Skot Riter obratio se Ukrajini u trenutku izuzetno teških vremena za tu zemlju koja se nalazi u višegodišnjem ratu sa Ruskom Federacijom, podsetivši je da je isto tako bilo i Srbiji tokom bombardovanja 1999. godine, ali tada "od Kijeva nije bilo ni glasa".
U emisiji "Utisak nedelje", voditeljka Olja Bećković poručila je blokaderima da blokade predugo traju, da nije fer da predstavnici opozicije ne učestvuju na izborima, na šta su joj blokaderi izneli svoj plan - opozicija da se penzioniše na četiri godine.
Prof. dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) otkrio je detalje o prošlosti izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, osvedočenom ustaši Toninu Piculi.
Poznati biznismen Branko Babić, koji je trn u oku blokaderima jer raskrinkava njihove laži i na duhovit način ih postavlja na mesto, najnovijom objavom im je zadao još jednu "šamarčinu" i dirnuo ih u bolnu ranu.
Lažna ekološkinja i blokaderka Ljiljana Bralović, poznata po skandaloznim, uvredljivim izjavama na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prisustvovala je današnjem sramnom mini-skupu u Čačku, odakle je zapretila članovima i simpatizerima Srpske napredne stranke (SNS).
Večeras u 21 čas očekuje vas spektakl na Informer televiziji kada će biti emitovana druga epizoda "Druge strane Exatlona", koja prati takmičare iza kamera rijalitija!
Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, današnji dan biće vetrovit i jako hladan, ali sunčan. Tokom jutarnjih sati učekuje se umeren, a lokalno i jak mraz.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika, ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočoveka.
Srbin iz Francuske osuđen je na osam meseci zatvora uslovno nakon što je godinama maltretirao svoju suprugu i pod njen automobil postavljao GPS uređaj kako bi ispratio njeno kretanje.
Glumac i vlasink dramskog studija "Stvar srca" Miroslav Mika Aleksić preminuo je posle duge bolesti, a njegova smrt znači i obustavljanje krivičnog postupka, koji se protiv njega vodi poslednjih pet godina.
Džejms Kameron, danas 71-godišnji reditelj poznat po hitovima poput "Terminatora" i "Avatara" frustrirano je reagovao na ponovljeno pitanje o kraju filma "Titanik".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar