Poslanici Evropskog parlamenta iz reda Evropskog hrišćanskog političkog pokreta (ECPM) su 27. juna u Briselu objavili Deklaraciju o crnogorskom Zakonu o slobodi veroispovesti
ECPM je evropska politička partija čije su članice 22 političke partije iz država članica Evropske unije i više od trideset partija, udruženja i nevladinih organizacija širom sveta. ECPM ima 4 evropska poslanika iz Holandije, Nemačke i Rumunije, a njihovi poslanici se nalaze i u nacionalnim parlamentima Hrvatske, Holandije, Irske, Italije, Poljske, Rumunije i Švajcarske.
Evropski hrišćanski politički pokret je jedina evropska politička partija koja deluje kao hrišćansko-demokratska partija u Evropi sa hrišćansko-socijalnog gledišta. Osnovne vrednosti ECPM su Evropa u kojoj se čuva ljudsko dostojanstvo, ekonomija koja radi za ljude i planetu, zdrave porodice i zdravi brakovi; sloboda, bezbednost i stabilnost; borba protiv trgovine ljudima, reforma Evropske unije usmerena prema potrebama građana i očuvanje hrišćanske kulture i zaostavštine.
U duhu univerzalnih vrednosti za koje se zalažu, evropski poslanici ECPM su reagovali na donošenje Zakona o slobodi i veroispovesti i ukazali na okolnosti pod kojima je donet suprotno preporukama Venecijanske komisije, kao i sporne tačke po njihovom mišljenju, prenosi Mitropolija crnogorsko-primorska.
Integralni tekst deklaracije prenosimo u celosti:
Dana 27. decembra 2019. godine, Skupština Crne Gore usvojila je zakon pod nazivom „Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica“, koji je stupio na snagu 8. januara 2020. godine.
Ovim zakonom regulišu se dva aspekta: registracija i zakonsko priznavanje svih verskih zajednica u Crnoj Gori i imovina i vlasništvo crkve. Novi sistem registracije je prilično komplikovan i kontradiktoran, i čini se da se nekim njegovim odredbama diskriminiše Srpska pravoslavna crkva, dok se favorizuje „Crnogorska pravoslavna crkve“. Druga tačka sukoba je crkvena imovina. Ukoliko se ne obezbede jasni dokazi o vlasništvu, država će polagati pravo na nju. Srpska pravoslavna crkva tvrdi da je takva odredba usmerena protiv nje, kao i da Vlada Crne Gore namerava da nacionalizuje njenu imovinu.
Ovaj zakon takođe je kritikovan po osnovu dva pitanja koja se tiču verske pouke. Prvo, iako se priznaje pravo roditelja da vrše versku pouku svog deteta u skladu sa svojim verskim uverenjima, to se mora vršiti uz poštovanje „psihičkog integriteta deteta“ (Čl. 52) i samo do njegove jedanaeste godine života. Kada dete napuni dvanaest godina, ono odlučuje za sebe. Kao drugo, nijednoj verskoj zajednici ili skupini nije dozvoljeno da osnuje versku osnovnu školu.
Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska Komisija) Saveta Evrope razmatrala je ovaj zakon. Komisija je kontinuirano naglašavala potrebu da Vlada održi javne rasprave sa predstavnicima svih verskih zajednica u Crnoj Gori – proces koji je u praksi bio ograničen. Takođe, obaveza registracije protivna je principu sadržanom u smernicama Venecijanske Komisije o pravnom subjektivitetu verskih zajednica.
Zakon je na kraju izglasan u spornoj atmosferi: tokom noći, dok su predstavnici opozicije i crkveni velikodostojnici uhapšeni a demonstranti izazivali nerede na ulicama na dan glasanja.
Mi, članovi Skupštine Evropskog hrišćanskog političkog pokreta, tražimo od Vlade Crne Gore da poštuje i sprovede preporuke Venecijanske komisije, naročito u pogledu korišćenja crkvene imovine i registracije verskih zajednica. Ukoliko je potrebno postojeći zakon izmeniti, mi pozivamo Vladu da to učini uz poštovanje adekvatnog i transparentnog procesa rasprave sa svim zainteresovanim stranama, bez iskazivanja bilo kakve pristrasnosti.
Takođe molimo Vladu Crne Gore da se uzdrži od upotrebe sile nad sopstvenim građanima i da neguje atmosferu inkluzivnosti i međusobnog poštovanja u svojoj interakciji sa verskim skupinama, a naročito sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Na kraju, Evropska Komisija treba pažljivo da prati rezultate Vlade Crne Gore u pogledu slobode veroispovesti, budući da ona čini ključni element procesa pristupanja Evropskoj Uniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar