U sjedinjenim Državama vlada zaglušujuća tišina povodom izjave Donalda Trampa da su SAD pobedile u dva „čudesna svetska rata"
Šef Bele kuće je sa stanovišta američke istorije, nema sumnje, u pravu. Međutim, da li će novi globalni sukob biti jednako predivan za Ameriku?
Te Trampove reči bi u Rusiji, a verovatno i u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Japanu naišle na osudu. Političar koji bi ih izgovorio verovatno bi zapečatio svoju karijeru.
Amerikanci ne ćute zato što svima nedostaje zdrav razum ili zato što su moralno deformisani. Oni jednostavno imaju potpuno drugačije razumevanje oba svetska rata.
U Prvom svetskom ratu Amerikanci su izgubili samo 117 hiljada ljudi - oko 2% svih gubitaka zemalja koje su ratovale protiv Nemačke i njenih saveznika.
U Drugom svetskom ratu su izgubili oko 419 hiljada ljudi (od čega - samo 12 hiljada civila) - što je manje nego što je Crvena armija izgubila samo u bici za Staljingrad.
Oba rata su se odigrala daleko od američkih obala. Neprijateljstva nisu uništila infrastrukturu kontinentalnog dela Sjedinjenih Država. jeste Japan krajem rata lansirao 9.000 balona sa bombama, od kojih je nekoliko stotina odletelo do Amerike, ubivši nekoliko ljudi, ali to nije bila neka posebna opasnost.
Ukupno je u Prvom svetskom ratu poginulo oko 750 američkih civila, a u Drugom - oko 12 hiljada (to je stoti deo procenata od desetina miliona civila koji su poginuli tokom neprijateljstava od 1939. do 1945.).
Amerikanci više od 200 godina nisu vodili ratove u kojima je bilo u pitanju postojanje ili suverenitet njihove države (pogotovo opstanak samog američkog naroda).
A koristi SAD od oba svetska rata bile su ogromne.
Nakon Prvog svetskog rata, Sjedinjene Države postale su - od dužnika sa negativnim trgovinskim bilansom - jedan od najvećih svetskih kreditora. Štaviše, postale su jedna od vodećih svetskih sila.
Na Vašingtonskoj konferenciji 1921-1922, gde je određivana veličina flote velikih sila, Amerikancima je omogućeno da stvore flotu sa istom ukupnom tonažom kao i dotad vodeća pomorska sila Velika Britanija.
Britanci (koji su se od 1889. pridržavali principa „dve sile" prema kome su nastojali da imaju jaču ratnu flotu od kombinovanih flota dveju najvećih pomorskih sila nakon Velike Britanije) - pomirili su se sa novim stanjem. Jer, Americi su dugovali više od 4,5 milijarde dolara (gotovo isto koliko je Amerika dugovala celom svetu pre rata).
Drugi svetski rat je pretvorio Sjedinjene Države iz velike pomorske sile u svetskog hegemona. Evropa je bila uništena po drugi put za 30 godina, predala se na milost američkih korporacija.
Maršalov plan, koji je finansirao obnovu Evrope kupovinom američke robe od strane Evropljana, ne samo da je osigurao rast američke ekonomije, već je i evropska tržišta za nju.
Izbijanje hladnog rata omogućilo je Sjedinjenim Državama da preuzmu političko vođstvo na Zapadu i da postanu štit Evrope.
Štit koji više nije potreban, ali koji Stari svet još uvek održava zbog ispoljavanja političke i ekonomske lojalnosti.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Dakle, ratovi - čak ni svetski - nikada nisu bili tragedija ili pretnja za Sjedinjene Države.
Uvek su bile prilika da se domognu novih teritorija (primer je rat sa Meksikom 1846-1848), da izbace konkurenta iz zapadne hemisfere (špansko-američki rat 1898.) ili da prošire svoju dominaciju na ceo svet.
Sa ove tačke gledišta, oba svetska rata su bila zaista žčudesnaž za Sjedinjene Države.
Problem je što je takva percepcija svetskih ratova od strane Sjedinjenih Država - vodeće supersile i globalnog policajca - pretnja celom svetu.
Svet koji je od Prvog svetskog rata postao znatno međuzavisniji (pogledajte šta je napravio virus koji je nastao na nekoj od kineskih pijaca), a već se suočava sa asimetričnim metodima ratovanja koji jednim udarcem mogu srušiti ekonomije drugih zemalja.
Nerazumevanje realne opasnosti od razornih ratova, sa neprestanim balansiranjem Vašingtona na ivici neprijateljstava u velikom broju kriza (iranska, ukrajinska, korejska, itd.), preti da gurne svet u treći svetski rat koji bi se sastojao od niza međusobno povezanih regionalnih sukoba.
A, taj rat više ne bi bio "čudesan" ni za same Sjedinjene Države.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Blokader Jevđenije Julijan Dimitrijević glumi žrtvu i nežnu umetničku dušu, dok u Čačku vodi hajku protiv Informera i zamenika glavnog urednika Dejana Vukelića.
Srbomrzac Tonino Picula nastavlja da napada predsednika Aleksandra Vučića jer ne dozvoljava rušenje Srbije, ali istovremeno podržava blokadere u lažnim tvrdnjama u vezi zvučnog topa!
Predsednica Skupštine Ana Brnabić razobličila je blokadere koji su tvrdili da država krije nešto o padu nadstrešnice u Novom Sadu, a sada kukaju da je objavila previše.
Nova naknada za male pošiljke iz zemalja van Evropske unije juče je zvanično stupila na snagu u državama članicama EU. Ova mera ne primenjuje se na Srbiju, pa građani koji naručuju robu na domaće adrese neće plaćati novu naknadu od 3 evra.
Visoke letnje temperature idealne su da slobodne dane provedemo kraj vode, a Srbija danas nudi mnogo modernih akva parkova za jednodnevne izlete i beg od svakodnevnih obaveza.
Viši sud u Nišu ukinuo je meru prilaska, sastajanja i komunikacije M.M.M. i M.M. iz Niške Banje sa sinom koji se nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu jer je 5.oktobra 2023. godine sa 37 uboda nožem ubio svog školskog druga, Andreja Simića (13).
Veća grupa tinejdžera napala je noćas oko tri sata posle ponoći četvoricu radnika obezbeđenja bazena na Košutnjaku, jer im nije dozvoljeno da preskaču ogradu i kupaju se u bazenu.
Jako nevreme pogodilo je juče Hrvatsku, a nastavilo se i u toku noći. Vatrogasci sa Cresa morali su da reaguju kada je usled oluje pao bor na kamper i zarobio ljude.
Mladić F. J. (26), koji je juče ranjen u Novom Sadu, trenutno je u stabilnom stanju u KCV, dok policija intenzivno traga za napadačem, a kao glavni motiv ovog vatrenog obračuna navode se neraščišćeni odnosi sa drogom.
Teških 24 sata je iza lekara na Vojnomedicinskoj akademiji, a najteže je povređen montažer klima-uređaja koji je pao sa drugog sprata i zadobio prelom lobanje.
Ukoliko tražite šta da gledate ovog jula na Netflixu, filmski kritičari preporučuju tri potpuno različita ostvarenja: emotivnu dramu "Sullivan's Crossing", kultni španski hit "La Casa de Papel" i neobičnu animiranu senzaciju "The Amazing Digital Circus".
Ministar kulture Nikola Selaković uručio je juče u Nišu ugovore o finansiranju i sufinansiranju projekata iz oblasti kulture i naveo da je u prethodne četiri godine u razvoj kulturnih projekata u ovom gradu uloženo više od 280 miliona dinara.
Čuveni filmski scenarista i producent Jovan Marković otkrio je da je nakon opklade sa Dragomirom Gidrom Bojanićem i Batom Živojinovićem dobio dva jagnjeta jer je uspeo da napiše scenario za "Lude godine" za samo jednu noć.
Leto donosi sunce, more i visoke temperature, ali upravo tada farbana plava kosa zahteva posebnu pažnju. Poznati frizer Peđa Božić otkriva za Informer.rs da su UV zraci, morska so i hlor najveći neprijatelji plave kose jer isušuju vlas, narušavaju njenu strukturu i utiču na postojanost boje.
Američka tehnološka kompanija Meta razvija poslovanje u oblasti usluga računarstva u oblaku kako bi kompanijama prodavala višak računarskih kapaciteta namenjenih za razvoj veštačke inteligencije, objavio je danas Blumberg.
U slučaju krađe Ajfona, prvi i najvažniji korak je odmah aktiviranje Lost Mode režima preko Find My aplikacije ili iCloud servisa. Time se uređaj zaključava i značajno se smanjuje mogućnost da osoba koja ga je ukrala menja podešavanja naloga ili pristupa ličnim podacima.
Ana Nikolić i Goran Ratković Rale pojavili su se na finalu takmičenja u veoma veselom izdanju, a pevačica je imala smelu kombinaciju koja je za pamćenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.