SMAK SVETA! Naučnici otkrivaju najveće OPASNOSTI koje mogu da dovedu do izumiranja čovečanstva
Podeli vest
Postoji više teorija o tome šta bi moglo izazvati izumiranje čovečanstva – od invazije vanzemaljaca do udara asteroida, međutim, među naučnicima koji se bave potencijalnim katastrofama, postoji konsenzus da su neki rizici za apokalipsu verovatniji od drugih
Situacije koje bi mogle dovesti do izumiranja ljudske vrste naučnici nazivaju egzistencijalnim rizicima.
Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka Sulejman Ugljanin izneo je jednu od najluđih teorija zavere u vezi sa epidemijom koronavirusa...
26.07.2020
13:13
Egzistencijalni rizik različit je od onoga što bismo mogli nazvati „redovnom“ opasnošću ili pretnjom, objašnjava Luk Kemp, naučni saradnik u Centru za izučavanje egzistencijalnih rizika na Univerzitetu u Kembridžu, koji proučava istorijske civilizacijske kolapse i rizike koje predstavljaju klimatske promene današnjice.
- Rizik u tipičnoj terminologiji treba da bude sastavljen od opasnosti, ranjivosti i izloženosti - izjavio je Kemp za "Lajve sajens".
Nuklearni rat
Kao primer broj jedan, Kemp navodi nuklearni rat, koji su istorija i popularna kultura utisnuli u našu svest kao jedan od najvećih potencijalnih rizika za opstanak ljudi. Naša ranjivost na ovu pretnju raste ako zemlje proizvode visoko obogaćeni uranijum i ako političke tenzije među narodima eskaliraju. Ta ranjivost određuje našu izloženost.
Kao što je slučaj sa svim egzistencijalnim rizicima, ne postoje dostupne i precizne procene koliko bi zemaljskog stanovništva mogla da eliminiše nuklearna oluja. Ali očekuje se da bi efekti velike nuklearne zime – period zamrzavanja i ograničene proizvodnje hrane koja bi usledila nakon rata izazvana dimnom nuklearnom maglom koja sunčevu svetlost blokira da prodre na Zemlju – bili teški.
- To bilo bi potpuno strašno i moglo bi dovesti do smrti velikog sloja čovečanstva. Ali izgleda malo verovatno da bi to samo po sebi dovelo do izumiranja - rekao je Kemp.
Pandemija
Zloupotreba biotehnologije je još jedan egzistencijalni rizik kojim se bave naučnici. Jedna od zloupotreba posebno zabrinjava naučnicu Kasisi Nelson, a to je zloupotreba biotehnologije za inženjering smrtonosnih patogena koji se brzo šire.
Kao jedan od vođa tima za biološku sigurnost na Institutu za budućnost čovečanostva na Univerzitetu Okford, Nelsonova istražuje pitanja biološke sigurnosti s kojima se suočava čovečanstvo, poput novih zaraznih bolesti, pandemije i biološkog oružja.
Patogen posebno dizajniran da bude zarazan i smrtonosan može biti daleko štetniji od prirodnog i potencijalno može usmrtiti veliku količinu zemaljskog stanovništva u ograničenom vremenskom roku.
Ona priznaje da patogen za koji je posebno dizajniran da bude zarazan i smrtonosan može biti daleko štetniji od prirodnog i da potencijalno može usmrtiti veliku količinu zemaljskog stanovništva u ograničenom vremenskom roku.
Ali uprkos strahu koji bi mogao da se stvori, naročito u našem trenutnom pandemijskom svetu, ona veruje da je verovatnoća da će se to dogoditi mala. Ipak, veličina potencijalne pretnje održava pažnju istraživača o ovom riziku.
Klimatske promene
U vrhu liste egzistencijalnih rizika su i klimatske promene koje su već dovele do opadanja i izumiranja mnogih vrsta na planeti. Prateće pojave klimatskim promenama – nesigurnost u snabdevanju hranom, nestašica vode i ekstremni vremenski događaji, postaju sve opasnije za opstanak ljudi.
Međutim, Kemp opisuje klimatske promene kao „egzistencijalni multiplikator rizika“ na globalnoj skali, što znači da one pojačavaju druge pretnje opstanku čovečanstva. Navodi da bi nestašica hrane ili vode pojačala međunarodne tenzije i pokrenula nuklearne ratove sa potencijalno ogromnim ljudskim žrtvama.
Ovakav način razmišljanja naglašava međusobnu povezanost egzistencijalnih rizika. Kao što je Kemp nagovestio, malo je verovatno da bi masovni događaj izumiranja prouzrokovala jedna nesreća poput nuklearnog rata ili pandemije. Umesto toga, istorija nam pokazuje da većinu civilizacijskih kolapsa pokreće nekoliko isprepletenih faktora.
Katastrofalan događaj mogao bi ostaviti samo nekoliko stotina ili hiljada preživelih na Zemlji, što bi dovelo u pitanje održivost čovečanstva. S druge strane, kolaps bi mogao izbrisati samo deo čovečanstva, ali posledično pokrenuti globalnu nesigurnost i sukob i umanjiti našu otpornost na druge pretnje.
- Ne govorimo o jednoj ideji kako bi izgledalo izumiranje ili kako će se ono odvijati. To je nijansiranije od toga - objasnio je Kemp.
Veštačke inteligencija
Postoji i drugi ugao – egzistencijalni rizik za čovečanstvo ne mora nužno da ugrozi naš opstanak. Egzistencijalni rizik može biti onaj koji umanjuje naš potencijal kao vrste – bilo da je to naša sposobnost da postanemo rasa u svemiru ili da dostignemo određeni nivo tehnološke dominacije.
Inteligentni roboti, nehotično oslobođeni stega, mogli bi nametnuti široki nadzor ljudi inadmašiti nas i fizički i psihički.
Jedan istaknuti rizik koji se uklapa u ovu kategoriju je veštačka inteligencija. Istraživači smatraju da bi inteligentni roboti, nehotično oslobođeni stega, mogli nametnuti široki nadzor nad ljudima i mogli bi nas nadmašiti i fizički i psihički. To bi uzurpiralo našu dominaciju na planeti i moglo bi fundamentalno izmeniti predstavu o tome šta znači biti čovek.
Čovečanstvo po sebi
Ma koliko pomenuti rizici bili šaroliki, svi imaju zajednički imenitelj – ljudi određuju njihov potencijal da se ostvare. Sabin Roman, naučni saradnik u Centru za proučavanje egzistencijalnih rizika, modelira evoluciju i kolaps u društvu gledajući na prošle civilizacije, uključujući i Rimsko carstvo.
On smatra da se većina egzistencijalnih rizika „stvara“ i da su ukorenjeni u društvima i sistemima koje društva proizvode. Prema njegovom mišljenju, težnja čoveka za stalnim rastom dovodi do eksploatacije, planetarnog uništenja i sukoba. Ironično je da to samo povećava neke od najvećih pretnji sa kojima smo danas suočeni, kao i našu ranjivost.
- Ako zapravo želimo nešto promeniti, vrlo malo realnog uticaja možemo imati na spoljne faktore. To je više naše unutrašnje funkcionisanje kao društva koje se može promeniti - kaže Roman.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"Tenkovi-kornjače" ili "car-mangali" sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Danas je mandatar nove Vlade Republike Srbije, gospodin Miloš Vučević, u Narodnoj skupštini Republike Srbije, predstavio svoj program i buduće članove Vlade. Sastav Vlade je fantastičan. Svi poslanici su pre početka sednice dobili Program mandatara Miloša Vučevića. Izvanredni i detaljni Program g. Vučevića se proteže na 65 strana, a ja ću izdvojiti ono što se meni čini najvažnijim. Sa ogromnim zadovoljstvom ću glasati za izbor nove Vlade koju predlaže mandatar Miloš Vučević.
U današnje vreme u Srbiji porodice s troje dece su već retkost, a o onima sa četvoro i petoro da i ne govorimo. Ipak, izuzeci postoje, a majka o kojoj vam danas donosimo priču ne samo da ima petoro dece, već je među njima dva para blizanaca.
Nekadšnji gradonačelnik Novog Sada iz vremena žute ološ elite, a sada narodni poslanik u Skupštini Srbije, čovek Đilasove NATO koalicije Borislav Novaković, još jednom je pokazao svoje pravo lice.
Republička izborna komisija (RIK) dodelila je danas mandate narodnim poslanicima koji će popuniti upražnjena mesta u Skupštini Srbije, jer su neki poslanici ranije podneli ostavke.
Da li ste založili vatru u čast radničkih prava ili za neke vladare iz senke? Na temu Prvog maja u "Info danu" govorio je profesor Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Nakon vesti koja je uznemirila celu Srbiju, da je stradala još jedna žena u porodičnom nasilju, kada je, podsetimo, Dragan B. (39) ubio nevenčanu suprugu Draganu S. (42) u porodičnom domu u Alibunaru, oglasila se sestra osumnjičenog.
Telo Dejana P. (33) pronađeno je u zapaljenom automobilu u avgustu prošle godine u Majdanpeku. Iako se najpre mislilo da je nastradao u saobraćajnoj nesreći, tri meseca nakon istrage otkriveno je da je Dejan zapravo ubijen, a pojavile su se sumnje da je u zločin umešana njegova supruga Slađana P. (25) i dvojica mladića - S. M. (25) i maloletnik (17).
Danas bi trebalo da se nastavi suđenje Brajanu Volš koji se sumnjiči za monstruozno ubistvo svoje supruge, Beograđanke Ane Volš, tokom Novogodišnje noći 2023. godine u Americi.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je danas da će nova vlada kada je reč o sportu nastaviti kontinuitet prepoznavanja tog važnog segmenta za zdravlje nacije i da će kroz program Skok u budućnost izvršiti značajna ulaganja u sport, kao i da je predviđeno da nagrada za svaku zlatnu olimpijsku medalju u Parizu bude 200.000 evra.
Skoro svako ko kupi sladoled i uspe da ga ne pojede odjednom, kanticu ili kutiju će u zamrzivač odložiti uspravno, onako kako je i stajala u prodavnici.
Prema rečima astrologa, maj mesec će biti izazovan na više planova za mnoge. Dešavaće se velike promene, turbulencije i raspleti, ali pojedinci ipak mogu da budu mirni.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.