Jeste li se ikad pitali kako je nastao sunčev sistem? Ova misterija verovatno će i dalje ostati nerešena ali su naučnici načinili korak napred u odgonetanju ove zagonetke. Naime, kako piše Gizmodo, nova studija ukazuje na to da je sunce imalo svog "brata blizanca"
Prenosimo vam njihov tekst:
Čudna konfiguracija materijala u spoljnim obodima našeg Sunčevog sistema navela je tim naučnika da nagađaju da je Sunce tokom svojih prvih dana imalo partnera. Intrigantno je da bi ovaj scenario mogao da objasni prisustvo moguće devete planeta, ukoliko ona zaista postoji.
Hipotetički blizanac našeg Sunca odavno je nestao, ali njegovi tragovi mogu se videti u ogromnoj masi koja se nalazi unutar spoljnjeg oblaka Ort, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Astrophisical Journal Letters.
Ortov oblak je najudaljeniji region u solarnom sistemu, sa prebivalištem mnogo dalje od udaljenih planeta i Kujperovog pojasa. Za razliku od Kujperovog pojasa, koji je u obliku krofne, oblak Ort je masivna i gusta sferna školjka koja obavija čitav Sunčev sistem. Unutrašnji Ortov oblak počinje na oko 1000 AU od Sunca (u kome je 1 AU prosečna udaljenost od Zemlje do Sunca), dok se njegova spoljašnja ivica zaustavlja na oko 100 000 AU.
Foto: Pixabay
Ovaj prostor ispunjen je milijardama, verovatno bilionima, stenovitih i ledenih objekata preostalih od formiranja Sunčevog sistema. Prema novom radu , prekomerna količina materijala za koji se pretpostavlja da postoji u spoljnjem oblaku Orta rezultat je ranog postojanja našeg Sunca kao binarnog sistema.
Do danas, računari koji pokušavaju da simuliraju stvaranje Sunčevog sistema nisu uspeli da reprodukuju deo objekata viđenih u spoljnim oblastima oblaka Ort i raštrkanog diska - specifične populacije trans-neptunskih objekata izvan Kujperovog pojasa. Kao rezultat toga, poreklo spoljnog oblaka Orta je "nerazrešena misterija", prema dokumentu čiji su autori astronomi Avi Loeb i Amir Siraj iz Centra za astrofiziku sa univerziteta Harvard i Smitsonijan.
Novi rad predstavlja elegantno rešenje problema prenaseljenosti: drugo sunce.
- Zvezdani pratilac Sunca povećao bi mogućnost hvatanja objekata sa matične grupe Sunca - napisao je Loeb u e-poruci.
- Sunce i njegov pratilac deluju kao ribarska mreža koja zarobljava predmete gravitaciono dok prolaze pored jedne od dve zvezde i gube energiju laganim udarcem - naveo je on.
Po klasteru nastanka, Loeb upućuje na grupu zvezda koje su nastale zajedno u istom molekularnom oblaku, poznatom i kao zvezdani rasadnik . Zvezdana prašina se na kraju raspršuje, bilo zbog jakih zvezdanih vetrova , bilo zbog plitkih gravitacijskih sila koje vrši sama galaksija Mlečni put. Pretpostavlja se da je sunčev hipotetički blizanac izvzučen veoma daleko.
- Popularna teorija povezuje poreklo Ortovog oblaka sa ostacima koji su preostali od formiranja solarnog sistema - rekao je Loeb.
- Objekti su bili raštrkani po planetama na velike udaljenosti. Ali ovaj model ima poteškoće u reprodukciji posmatranog odnosa između raspršene populacije diska objekata i više sfernog Ortovog oblaka. Naš model može objasniti taj odnos - kaže on.
Hipotetički drugo sunce, da bi se uklonilo ovaj višak materijala, zahteva masu uporedivu sa našim Suncem. Dakle, u osnovi blizanac. Dve zvezde bi, prema novom modelu, imale otprilike 1.000 AU.
- Potpuno je verodostojno da je Sunce moglo započeti svoj život kao binarni sistem - rekao je Konstantin Batigin, profesor planetarne nauke na Kalifornijskom tehnološkom institutu koji nije bio uključen u novu studiju .
- Zapravo, posmatranja mladih zvezdanih grozdova sugerišu da se vrlo veliki deo zvezda sličnih suncu rađa kao višestruki, koji se kasnije razdvajaju - dodao je.
Mnogo nebeskog materijala izgubilo bi se kada bi se dve zvezde razdvojile, ali autori tvrde da je ostalo dovoljno materijala da objasne Ortov oblak. Prolazeće zvezde u klasteru nastanka verovatno su bile odgovorne za odvajanje Sunca od njegovog pretpostavljenog pratioca, ali ne pre nego što je naš sunčev sistem zarobio spoljašnju populaciju objekata, naime Ortov oblak i - vrlo verovatno - neuhvatljivu devetu planetu.
Ova gigantska, hipotetička planeta, koju su opisali Batigin i njegov kolega Majk Braun 2016. godine, veruje se da postoji u spoljašnjem solarnom sistemu zahvaljujući neobičnon grupisanju određenog objektma u Kujperovom pojasu.
Priča o nastanku devete planete je ta da se formirao kao gasni gigant u unutrašnjem Sunčevom sistemu, ali je gurnuo u spoljni solarni sistem nakon što je preblizu Jupiteru. Novi rad nudi alternativni scenario: naš solarni sistem je zarobio devetu planetu.
- Slagalica njenog formiranja ne uključuje samo ortove oblake, već i ekstremne trans-neptunske objekte, poput potencijalne planete devet - rekao je Loeb.
- Nejasno je odakle su došli, a naš model predviđa da bi trebalo da bude više objekata sa sličnom orbitalnom orjentacijom kao deveta planeta - naveo je on.
Zapravo, Planeta Devet bi mogla biti doslovno deveta planeta ili čitava populacija patuljastih planeta, ili čak masivan prsten krhotina .
- Siraj i Loeb izneli su novu ideju za ranu istoriju našeg Sunčevog sistema i dali zanimljivo novo poimanje mogućeg porekla hipotetičke planete devet - rekao je Džejms Anvin, fizičar sa Univerziteta u Ilinoisu u Čikagu koji nije povezan sa novim istraživanjem, navedeno je u e-poruci.
- Primetno je da autori iznose testirajuću hipotezu u obliku prevelike veličine patuljastih planeta, a sigurno će biti zanimljivo videti da li će to biti potvrđeno u budućim istraživanjima - kaže on.
Opservatorija Vera C. Rubin, koja bi trebalo da bude otvorena 2021. godine, ima potencijal da dokaže ili opovrgne postojanje planete Devet. Što se tiče pronalaska našeg davno izgubljenog blizanca Sunca, to bi moglo biti nezamislivo teško. Kao što je Siraj napomenuo u saopštenju za Harvard i Smitsonijan, ova ranjena zvezda "sada bi mogla biti bilo gde na Mlečnom putu."
Evropska svemirska agencija (ESA) je objavila da su snimljeni mini bljeskovi nazvani „logorskom vatrom“. Oni predstavljaju milioniti deo Sunčevih divovskih baklji koje se mogu videti zemaljskim teleskopima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska svemirska agencija (ESA) je objavila da su snimljeni mini bljeskovi nazvani „logorskom vatrom“. Oni predstavljaju milioniti deo Sunčevih divovskih baklji koje se mogu videti zemaljskim teleskopima
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Vladimir Božović, generalni konzul Srbije u Njujorku, koji je godinama obavljao visoke državne funkcije, najpre kao saradnik Aleksandra Vučića, a potom kao ambasador i diplomata, sada pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Patrijarh Pavle je preminuo na današnji dan pre 17 godina, a njegove mudre reči još uvek žive među ljudima. Jedna od njih je i poruka koju je ostavio majci, dok je molila za opelo sinu, koji je sebi oduzeo život.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Hrvatska policija je podnela krvičnu prijavu protiv 28-godišnjaka zbog sumnje da je javno podsticao na nasilje objavom neprimerenog komentara na internetu početkom septembra ove godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Dan nakon smrti Kristiana Josipa Periša, direktorka Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan", Majda Grah, uputila je policiji pritužbu zbog postupanja njenih službenika, ali u njoj nije spomenula najvažniju činjenicu – da je pacijent u međuvremenu preminuo. Zagrebačka policija bi mogla da se oglasi o njenim navodima, ali ostaje niz pitanja o postupanju institucija pre Periševe smrti i posle nje.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada osetimo potrebu za slatkišem nakon večere, voće nam se često čini kao idealan i zdrav izbor. Ipak, španski kardiolog Aurelio Rohas skreće pažnju na to da vrsta i količina voća koje jedemo neposredno pred odlazak u krevet mogu uticati na kvalitet našeg sna.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.