Jeste li se ikad pitali kako je nastao sunčev sistem? Ova misterija verovatno će i dalje ostati nerešena ali su naučnici načinili korak napred u odgonetanju ove zagonetke. Naime, kako piše Gizmodo, nova studija ukazuje na to da je sunce imalo svog "brata blizanca"
Prenosimo vam njihov tekst:
Čudna konfiguracija materijala u spoljnim obodima našeg Sunčevog sistema navela je tim naučnika da nagađaju da je Sunce tokom svojih prvih dana imalo partnera. Intrigantno je da bi ovaj scenario mogao da objasni prisustvo moguće devete planeta, ukoliko ona zaista postoji.
Hipotetički blizanac našeg Sunca odavno je nestao, ali njegovi tragovi mogu se videti u ogromnoj masi koja se nalazi unutar spoljnjeg oblaka Ort, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Astrophisical Journal Letters.
Ortov oblak je najudaljeniji region u solarnom sistemu, sa prebivalištem mnogo dalje od udaljenih planeta i Kujperovog pojasa. Za razliku od Kujperovog pojasa, koji je u obliku krofne, oblak Ort je masivna i gusta sferna školjka koja obavija čitav Sunčev sistem. Unutrašnji Ortov oblak počinje na oko 1000 AU od Sunca (u kome je 1 AU prosečna udaljenost od Zemlje do Sunca), dok se njegova spoljašnja ivica zaustavlja na oko 100 000 AU.
Foto: Pixabay
Ovaj prostor ispunjen je milijardama, verovatno bilionima, stenovitih i ledenih objekata preostalih od formiranja Sunčevog sistema. Prema novom radu , prekomerna količina materijala za koji se pretpostavlja da postoji u spoljnjem oblaku Orta rezultat je ranog postojanja našeg Sunca kao binarnog sistema.
Do danas, računari koji pokušavaju da simuliraju stvaranje Sunčevog sistema nisu uspeli da reprodukuju deo objekata viđenih u spoljnim oblastima oblaka Ort i raštrkanog diska - specifične populacije trans-neptunskih objekata izvan Kujperovog pojasa. Kao rezultat toga, poreklo spoljnog oblaka Orta je "nerazrešena misterija", prema dokumentu čiji su autori astronomi Avi Loeb i Amir Siraj iz Centra za astrofiziku sa univerziteta Harvard i Smitsonijan.
Novi rad predstavlja elegantno rešenje problema prenaseljenosti: drugo sunce.
- Zvezdani pratilac Sunca povećao bi mogućnost hvatanja objekata sa matične grupe Sunca - napisao je Loeb u e-poruci.
- Sunce i njegov pratilac deluju kao ribarska mreža koja zarobljava predmete gravitaciono dok prolaze pored jedne od dve zvezde i gube energiju laganim udarcem - naveo je on.
Po klasteru nastanka, Loeb upućuje na grupu zvezda koje su nastale zajedno u istom molekularnom oblaku, poznatom i kao zvezdani rasadnik . Zvezdana prašina se na kraju raspršuje, bilo zbog jakih zvezdanih vetrova , bilo zbog plitkih gravitacijskih sila koje vrši sama galaksija Mlečni put. Pretpostavlja se da je sunčev hipotetički blizanac izvzučen veoma daleko.
- Popularna teorija povezuje poreklo Ortovog oblaka sa ostacima koji su preostali od formiranja solarnog sistema - rekao je Loeb.
- Objekti su bili raštrkani po planetama na velike udaljenosti. Ali ovaj model ima poteškoće u reprodukciji posmatranog odnosa između raspršene populacije diska objekata i više sfernog Ortovog oblaka. Naš model može objasniti taj odnos - kaže on.
Hipotetički drugo sunce, da bi se uklonilo ovaj višak materijala, zahteva masu uporedivu sa našim Suncem. Dakle, u osnovi blizanac. Dve zvezde bi, prema novom modelu, imale otprilike 1.000 AU.
- Potpuno je verodostojno da je Sunce moglo započeti svoj život kao binarni sistem - rekao je Konstantin Batigin, profesor planetarne nauke na Kalifornijskom tehnološkom institutu koji nije bio uključen u novu studiju .
- Zapravo, posmatranja mladih zvezdanih grozdova sugerišu da se vrlo veliki deo zvezda sličnih suncu rađa kao višestruki, koji se kasnije razdvajaju - dodao je.
Mnogo nebeskog materijala izgubilo bi se kada bi se dve zvezde razdvojile, ali autori tvrde da je ostalo dovoljno materijala da objasne Ortov oblak. Prolazeće zvezde u klasteru nastanka verovatno su bile odgovorne za odvajanje Sunca od njegovog pretpostavljenog pratioca, ali ne pre nego što je naš sunčev sistem zarobio spoljašnju populaciju objekata, naime Ortov oblak i - vrlo verovatno - neuhvatljivu devetu planetu.
Ova gigantska, hipotetička planeta, koju su opisali Batigin i njegov kolega Majk Braun 2016. godine, veruje se da postoji u spoljašnjem solarnom sistemu zahvaljujući neobičnon grupisanju određenog objektma u Kujperovom pojasu.
Priča o nastanku devete planete je ta da se formirao kao gasni gigant u unutrašnjem Sunčevom sistemu, ali je gurnuo u spoljni solarni sistem nakon što je preblizu Jupiteru. Novi rad nudi alternativni scenario: naš solarni sistem je zarobio devetu planetu.
- Slagalica njenog formiranja ne uključuje samo ortove oblake, već i ekstremne trans-neptunske objekte, poput potencijalne planete devet - rekao je Loeb.
- Nejasno je odakle su došli, a naš model predviđa da bi trebalo da bude više objekata sa sličnom orbitalnom orjentacijom kao deveta planeta - naveo je on.
Zapravo, Planeta Devet bi mogla biti doslovno deveta planeta ili čitava populacija patuljastih planeta, ili čak masivan prsten krhotina .
- Siraj i Loeb izneli su novu ideju za ranu istoriju našeg Sunčevog sistema i dali zanimljivo novo poimanje mogućeg porekla hipotetičke planete devet - rekao je Džejms Anvin, fizičar sa Univerziteta u Ilinoisu u Čikagu koji nije povezan sa novim istraživanjem, navedeno je u e-poruci.
- Primetno je da autori iznose testirajuću hipotezu u obliku prevelike veličine patuljastih planeta, a sigurno će biti zanimljivo videti da li će to biti potvrđeno u budućim istraživanjima - kaže on.
Opservatorija Vera C. Rubin, koja bi trebalo da bude otvorena 2021. godine, ima potencijal da dokaže ili opovrgne postojanje planete Devet. Što se tiče pronalaska našeg davno izgubljenog blizanca Sunca, to bi moglo biti nezamislivo teško. Kao što je Siraj napomenuo u saopštenju za Harvard i Smitsonijan, ova ranjena zvezda "sada bi mogla biti bilo gde na Mlečnom putu."
Evropska svemirska agencija (ESA) je objavila da su snimljeni mini bljeskovi nazvani „logorskom vatrom“. Oni predstavljaju milioniti deo Sunčevih divovskih baklji koje se mogu videti zemaljskim teleskopima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Marko
pre 5 godina
OMG pa nije "oblak Ort" nego "Ortov oblak" prevod vam je uzasan, ne mogu ovo da citam... xD
Priča o drugoj zvezdi koja je ranije "sagorela" i eksplodirala dajući materijal za sadašnje planete nije od juče, ja sam o njoj čitao u nekoj dečijoj knjizi o nauci početkom osamdesetih.
Evropska svemirska agencija (ESA) je objavila da su snimljeni mini bljeskovi nazvani „logorskom vatrom“. Oni predstavljaju milioniti deo Sunčevih divovskih baklji koje se mogu videti zemaljskim teleskopima
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Miloš Vučević, aktuelni predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i bivši premijer Republike Srbije, govorio je za Kurir televiziju o svom životu, odrastanju i političkom angažmanu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima rano jutros važnom porukom u kojoj je istakao da samo ozbiljan rad i ljubav prema Srbiji pobeđuju.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će danas biti oblačno, vetrovito i osetno hladnije sa kišom, dok se krajem dana očekuje postepeni prestanak padavina, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Aleksandar Nešović, za čijim telom se još uvek traga, ubijen je u restoranu na Senjaku, a za njegovo ubistvo osumnjičeni su Saša V. (48), Mario S. (46), Danka V. (42), Boban M. (41), Savo S. (33) Petko P. Nenad L. (50), Vuk Š. (21) Dejan S. (50) kao i Veselin M.(46).
Jake policijske snage, uključujući i pripadnike Specijalne policije, intenzivno tragaju za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem iz Drniša, osumnjičenim za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar