Američki institut za istraživanje rata upozorava da je mogućnost od direktnog vojnog sukoba Rusije i Turske veoma velika
Institut za proučavanje rata (ISW) osnovan je 2007. godine i predstavlja analize glavnih analitičara političke i vojne akcije u svetu.
Uloga instituta je širom sveta definisana kao kontroverzna, jer s jedne strane članovi instituta tvrde da su nezavisni i nestranački i da adekvatno i nepristrasno analiziraju međunarodne vojno-političke odnose. S druge strane, postoje mnogi signali da neke od izveštaja vašingtonska administracija koristi za nametanje agresivne američke spoljne politike.
- Rusija i Turska podržavaju zaraćene strane na suprotnim stranama tri sukoba - u Siriji, Libiji i Nagorno-Karabahu - i takmiče se za uticaj u Crnom moru i Sredozemlju. Rusko-turska konkurencija nije novi fenomen, ali je eskalirala pošto su obe zemlje usvojile ambicioznije spoljnopolitičke ciljeve i proširile svoj regionalni uticaj u protekloj deceniji - pišu analitičari ISW-a.
Prema ekspertima ISW-a, turska vojna intervencija i Erdoganova agresivna politika u oblastima poput Libije, Sirije i Nagorno-Karabaha dovešće do "neizbežnog“ vojnog sukoba između dve zemlje.
Izveštaj instituta "prognozira" da će do sukoba između Turske i Rusije doći u vrlo bliskoj budućnosti, a prema mišljenju analitičara, Krim bi mogao postati katalizator za ovaj budući rat. Erdogan agresivno govorio o Krimu i odbija da prizna njegovu nezavisnost, tačnije da je Krim deo Rusije.
Politikolozi opisuju ove agresivne turske poruke kao prelazak crvene linije, a rusko "političko" zatišje po tom pitanju je "tempirana bomba".
Vojni analitičari kažu da su šanse Turske protiv Rusije gotovo nikakve. Ankara nema ni tehnologiju naoružanja, ni finansijsku nezavisnost odbrambene industrije koja Erdoganu omogućava da izvuče bilo kakvu vojnu korist od budućeg sukoba. Međutim, analitičari ukazuju na akcije Ankare na Kavkazu, tvrdeći da je to pokušaj destabilizacije ruskog uticaja u regionu i nametanja novog igrača u trgovini oružjem, koje su, nezvanično, do sada oko 80 odsto obavljali ruski dobavljači.
- Nedostatak jasne ruske pozicije na Kavkazu poslednjih meseci jedan je od razloga agresivne akcije Ankare u regionu - navodi Institut za proučavanje rata.
Međutim, vojni stručnjaci i politikolozi koji rade za ISW kažu da "agresivno, radikalno obraćanje Ankare Krimu ne znači nužno da će Turska preduzeti bilo kakvu vojnu akciju". Njihova procena zasniva se na činjenici da će u takvim okolnostima Turska pretrpeti velike gubitke.
Istovremeno, Ankara u ruci drži još jedan adut, a to je prolaz koji bi mogao da zatvori put od Crnog mora do Mediterana.
Ovo je važan plovni put ne samo za Tursku već i za Rusiju, jer preko nje ruska vojska kontroliše situaciju u Siriji, i pozicionirana je u Sredozemlju gde kontroliše džihadističke terorističke organizacije, dok Turska neke od njih podržava. Isto važi i za situaciju u Libiji.
- Bilo da rusko-turska konkurencija deeskalira pregovorima ili eskalira kinetički, imaće duboke i trajne efekte na Bliskom Istoku, u Severnoj Africi i na Kavkazu. - zaključuje ISW.
Važno je napomenuti da se ISW u političkim krugovima smatra "vašingtonskim jastrebom" i da se institut finansira od donacija koje u velikoj meri dolaze iz američkih vojnih kompanija.
Ruski predsednik krije svoja prava osećanja u vezi Turske u sklopu jedne strategije, tvrdi politički analitičar Kerim Has. Tvrdi da je odnos dva državnika "minsko polje"
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Američki izviđački avion ARTEMIS II ponovo je jutros poleteo iz Rumunije i uputio se iznad Crnog mora, gde se kretao prema istoku na pravcu koji američke snage redovno koriste za elektronsko i radarsko izviđanje područja oko Krima i južnih regiona Rusije.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Turska nastavlja pregovore sa svim stranama o budućnosti ruskih protivvazdušnih sistema S-400, potvrdio je ministar spoljnih poslova Hakan Fidan, dok je Moskva istovremeno jasno stavila do znanja da Ankara sisteme ne može da proda ili prebaci trećoj zemlji bez zvanične saglasnosti Rusije.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da budu uvučene u direktan rat sa Rusijom i da pošalju svoje vojnike na evropski front ukoliko Moskva posle Ukrajine krene na članice NATO-a, upozorio je demokratski senator Ričard Blumental, jedan od glavnih autora novog paketa sankcija protiv Rusije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik krije svoja prava osećanja u vezi Turske u sklopu jedne strategije, tvrdi politički analitičar Kerim Has. Tvrdi da je odnos dva državnika "minsko polje"
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Poznati književnik, novinar i kolumnista "Kompasa" Filip Grbić javno je tokom gostovanja u jutarnjem programu TV Prva priznao da će na predstojećim parlamentarnim izborima 25. oktobra po prvi put u životu glasati za Aleksandra Vučića i listu "Ujedinjena Srbija", što je izazvalo snažnu reakciju nosioca liste i kandidata za premijera Srbije Aleksandra Vučića!
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Cene pečenja u Srbiji znatno se razlikuju u zavisnosti od vrste mesa i mesta kupovine. Za kilogram gotovog prasećeg pečenja potrebno je izdvojiti od 2.000 do čak 4.400 dinara, dok se jagnjeće pečenje kreće od 2.500 do više od 6.000 dinara.
Mališani iz Leposavića, uzrasta od drugog do šestog razreda osnovne škole, tokom ovog vikenda boraviće u Beogradu u okviru pokloničkog putovanja "Hrabri čuvari prošlosti – graditelji budućnosti".
Žena od 41 godine objavila je na društvenoj mreži "threads" da je dobila pozivnicu za 18. rođendan u svadbenom salonu sa više od 200 zvanica i izazavala lavinu komentara među korisnicima.
U Ljubljani je rano jutros počelo premeštanje zatvorenika i pritvorenika iz zatvora na Povšetovoj u novi zatvor u Dobrunju. U akciji učestvuju policajci iz suda, policijske patrole i pripadnici posebnih i specijalnih policijskih jedinica.
Beogradska policija uhapsila je u subotu E. O. (20) zbog sumnje da je tokom prethodnih nedelja počinio više teških krađa na teritoriji prestonice, tako što je provaljivao u ugostiteljske i druge poslovne objekte, iz kojih je odnosio novac, mobilne telefone i druge vredne predmete.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko 00.50 sati dogodila u Ulici kralja Milana, kod SKC-a, u centru Beograda, poginuo je motociklista (22), a kako se nezvanično saznaje, u nesreći su učestvovala dva motora i dva automobila.
Stravičan požar koji je u noći između subote i nedelje izbio u stambenoj zgradi u Ulici Pere Segedinca na Novom Beogradu, kada su vatrogasci-spasioci spasili 18 osoba, prema najnovijim nezvaničnim saznanjima, moguće da je bio izazvan upaljenim kandilom koje je ostalo da gori nakon što je vlasnica stana zaspala.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Pevač Jakov Jozinović se nakon skandala sa snimkom na kom peva ustašku pesmu nije oglašavao, niti dao objašnjenje za ovaj potez, te je javnost dodatno ljuta!
Bivša učesnica "Elite" Stefani Grujić, čiji je partner u zatvoru u Španiji, objavila je na svom profilu fotografije na kojima pozira nasred ulice sa poklonima koje joj je baš muž poslao.
Pevačica Nadežda Biljić otkrila je da joj nisu verovali da ima kancer i izjavila da je, u trenutku dok je čekala rezultate, već znala da ima opaku bolest.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.