Iako elektromagnetno oružje nije novina, elektromagnetno oružje koje je kineska vojska koristila protiv indijske na Himalajima deluje kompleksnije i sofisticiranije od američkog, čije je delovanje viđeno u Avganistanu
Tvrdnja koju je nedavno izneo profesor međunarodnih studija Jin Kanrong, da je kineska armija pre nekoliko meseci na Himalajima, tokom pograničkog konflikta sa Indijom, koristila elektromagnetno oružje ustalasala je svetsku javnost jer se ovo oružje umnogome razlikuje od onog koje koristi američka armija.
Do sada, američka javnost zastrašivana je mogućnostima da je Kina sposobna da izvede napad elektromagnetnim pulsom (EMP), dok se u slučaju na Himalajima radi o drugačijoj vrsti oružja - DEW oružju, odnosno oružju koje deluje direktnom aktivnom energijom (directed-energy weapon).
I kinesko elektromagnetno oružje po Teslinoj ideji
Prema rečima stručnjaka za naoružanje sa beogradskog mašinskog fakulteta, profesora Momčila Milinovića, ovo ne predstavlja novost, jer ga američka armija ima u svom naoružanju već desetak godina.
Ideja kojom su se vodili konstruktori ovog oružja je da se, uz pomoć mikrotalasa izazove ključanje molekularne vode ispod kože, a Amerikanci su ovo oružje konstruisali isprva sa namerom za razbijanje demonstracija. O svemu tome pisao je još Nikola Tesla pre 100 godina. U osnovi Teslinih skica za oružje nalazi se, kaže Milinović, snop elektrona.
- Amerikanci su ga stavili u Hamer, na kome je jedna antena, koja izgleda kao obična radarska antena. Međutim, to nije radar, nego oružje sa elektronskim snopom i zove se ADS - active denial system. Sistem deluje na ljude uslovno bez povreda. Osnovna ideja bila je da se napravi oružje koje nije smrtonosno, ali koje će da razjuri neprijatelja. Toliko su bezobrazni da to zovu humanim oružjem - kaže Milinović.
Oružje se sastoji od vakuumskog izvora elektrona, koji se šalju u pravcu običnog antenskog ogledala, uz pomoć koga se elektronski fokusiraju i reflektuju u fokusirani snop na cilj, objašnjava naš sagovornik. Fokus može biti širi ili uži, ali obično iznosi od četrdeset do pedeset metara. Iako svi kriju domet elektromagnetnog oružja, dometi su, prema Milinovićevim rečima, relativno kratki.
- Kinesko oružje, ako je delovalo na veći broj trupa, imalo je i malo veći domet. Međutim, princip je isti - snop putuje brzinom svetlosti i prodire pod kožu vrlo malo, dva do tri milimetra, otprilike. Izaziva podizanje temperature molekula vode u telu i čovek ima osećaj da gori. Temperatura se podiže do 130 Farenhajta i taj impuls elektrona traje do dve sekunde. Kada gurnete prst u vodu koja je topla oko 60 stepeni, što je oko 130 Farenhajta, osećate da ste ispečeni. Međutim, ako je tolika temperatura ispod kože, osećate da gorite i tada nastaje opšta bežanija, jer se temperatura kože za najviše dve sekunde podiže na 60 stepeni. To je ogromna razlika u odnosu na temperaturu tela - objašnjava naš sagovornik.
Delovanje snopa duže od dve sekunde, na primer do deset sekundi, dovelo bi do potpunog isušivanja kože i paljenja tela, dodaje Milinović.
- Video sam fotografije nekih eksperimenata u Avganistanu, pošto je ovo oružje tamo korišćeno pre desetak godina, gde su ljudi sa spaljenom rukom, kolenom… To su opasne opekotine, što znači da je temperatura molekularne vode ispod kože bila iznad 60 stepeni - tvrdi on.
Kinesko oružje deluje dublje u telu
Kinesko elektromagnetno oružje, za koje profesor Jin tvrdi da je korišćeno na Himalajima, prema Milinovićevim rečima, deluje sofisticiranije i kompleksnije od američkog. Ako su tvrdnje da je oružje kod indijskih vojnika izazvalo povraćanje, kako kineski profesor tvrdi, to bi moglo da znači da se prodor mikrotalasnog signala vrši dublje u telo i da deluje na ceo čovekov organizam.
- To deluje da je eklektromagnetsko oružje sa malo drugačijim karakteristikama. Možda čak sa drugačijom frekvencom, drugačijom modulacijom, drugačijim fokusiranjem i to na unutrašnje organe tela, a ne samo na kožu - smatra Milinović.
Osim Amerikanaca i Kineza, elektromagnetno oružje razvija i Rusija. Međutim, prema Milinovićevim rečima, ruska armija elektromagnetno oružje još ne prikazuje jer je ono usmereno na obaranje aviona ili dronova umesto na živu silu.
Elektromagnetno oružje sasvim sigurno razvija i Indija, međutim, ova zemlja do sada nije imala neposrednog pešadijskog neprijatelja, kaže Milinović, a s obzirom da je glavni neprijatelj Indije Pakistan, ona prema njemu koncentriše sve svoje resurse, zaključuje Milinović.
U svetu se beleži nezapamćen skok u potrošnji na nuklearno naoružanje, vođen pre svega masovnim ulaganjima SAD, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).
Svemirske snage SAD zatražile su blizu 5 milijardi dolara za razvoj i širenje satelitske arhitekture za praćenje raketa u fiskalnoj 2027. godini, pokazuju zvanični budžetski dokumenti.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poznata novinarka i dugogodišnja urednica dnevnog lista "Politika", Ljiljana Smajlović, postavila je ključno pitanje blokaderskoj organizaciji Proglas iza koje stoje Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić i ostali rušitelji Srbije, a potom je jednom rečenicom raskrinkala tu organizaciju.
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković okrenuo je leđa obećanjima koja je Zagreb svojevremeno davao Evropi i tako napravio prostora za udaranje novih rampi Srbiji!
Jalova srpska opozicija i tajkunski mediji koji su joj naklonjeni pokrenuli su pravu hajku protiv međunarodne izložbe Ekspo 2027, odnosno odluke Ministarstva prosvete da u školski kalendar za narednu godinu uključi posetu ovoj izložbi.
Direktori srpskih osnovih škola iz Kosovske Kamenice , Negovan Vasić, direktor OŠ "Bratstvo" iz sela Strezovce i Dragan Krstić, direktor OŠ "Desanka Maksimović" iz Kosovske Kamenice koji su uhapšeni sinoć, zadržani su u pritvoru 48 sati.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Srpski turisti masovno dele cene sa pijaca u Grčkoj gde trešnje koštaju, verovali ili ne, 2,50 evra po kilogramu, a ništa jeftiniji nisu ni luk i paprika.
Četiri dana obilnih padavina i klizišta na indonežanskom ostrvu Sumatra još više su pogoršali stanje najugroženijih čovekolikih majmuna i doveli ih bliže ivici izumiranja, pokazuje nova studija.
J.M. (68) poginula je sinoć okoo 20 časova u Paraćinu kada je pala sa terase zgrade u kojoj je živela. Komšije su neme zbog tragedije u samom centru Paraćina.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušani su: B.D., organizator organizovane kriminalne grupe koja je osnivač i direktor privatne Srednje škole „Nikola Tesla“ u Novom Pazaru, kao i tri pripadnika grupe I.P., V.Đ. i M.N.
Pevačica Šakira juče je nastupila na otvaranju Svetskog prvenstva u fudbalu u Meksiku, a kroisnici društvenih mreža bruje o tome da to nije bila ona već njena dvojnica.
Glumicu Jasminu Avramović publika najviše pamti kao Ružu Aleksić, odnosno majku lika kog je tumačio Ivan Bosilјčić u kultnoj seriji "Ranjeni orao", ali ona danas izgleda potpuno neprepoznatljivo.
U filmu "Lajanje na zvezde" našem reditelju Zdravku Šotri, promakla je slika Svetog Save u učionici, zbog koje se u vreme radnje filma mogla dobiti zatvorska kazna.
Posni pužići sa spanaćem su jedno od onih peciva koje se rado pravi tokom posta, ali i u svim situacijama kada želite nešto jednostavno, domaće i ukusno.
Instagram je predstavio dugo očekivanu opciju koja korisnicima daje veću kontrolu nad izgledom njihovog profila. Zahvaljujući novoj funkciji „Grid Reordering“, sada je moguće ručno menjati raspored objava bez obzira na datum njihovog objavljivanja.
Snimak sa venčanja u Teksasu postao je viralan nakon što je jedan od kumova kolabirao usred ceremonije, dok je matičar bez prekida nastavio da vodi obred, kao da se ništa neobično ne dešava.
Privatan život Bebi Dol oduvek je bio obavijen velom misterije, a samo jednom je pričala o mužu Aleksi Todoroviću, čija slika je sada viralna na mrežama!
Počele su prijave za novu sezonu najpopularijeg sportskog rijalitija "Exatlon", a takmičarka iz prošle sezone Dušica Topić pozvala je kandidate da se prijave.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.