Iako elektromagnetno oružje nije novina, elektromagnetno oružje koje je kineska vojska koristila protiv indijske na Himalajima deluje kompleksnije i sofisticiranije od američkog, čije je delovanje viđeno u Avganistanu
Tvrdnja koju je nedavno izneo profesor međunarodnih studija Jin Kanrong, da je kineska armija pre nekoliko meseci na Himalajima, tokom pograničkog konflikta sa Indijom, koristila elektromagnetno oružje ustalasala je svetsku javnost jer se ovo oružje umnogome razlikuje od onog koje koristi američka armija.
Do sada, američka javnost zastrašivana je mogućnostima da je Kina sposobna da izvede napad elektromagnetnim pulsom (EMP), dok se u slučaju na Himalajima radi o drugačijoj vrsti oružja - DEW oružju, odnosno oružju koje deluje direktnom aktivnom energijom (directed-energy weapon).
I kinesko elektromagnetno oružje po Teslinoj ideji
Prema rečima stručnjaka za naoružanje sa beogradskog mašinskog fakulteta, profesora Momčila Milinovića, ovo ne predstavlja novost, jer ga američka armija ima u svom naoružanju već desetak godina.
Ideja kojom su se vodili konstruktori ovog oružja je da se, uz pomoć mikrotalasa izazove ključanje molekularne vode ispod kože, a Amerikanci su ovo oružje konstruisali isprva sa namerom za razbijanje demonstracija. O svemu tome pisao je još Nikola Tesla pre 100 godina. U osnovi Teslinih skica za oružje nalazi se, kaže Milinović, snop elektrona.
- Amerikanci su ga stavili u Hamer, na kome je jedna antena, koja izgleda kao obična radarska antena. Međutim, to nije radar, nego oružje sa elektronskim snopom i zove se ADS - active denial system. Sistem deluje na ljude uslovno bez povreda. Osnovna ideja bila je da se napravi oružje koje nije smrtonosno, ali koje će da razjuri neprijatelja. Toliko su bezobrazni da to zovu humanim oružjem - kaže Milinović.
Oružje se sastoji od vakuumskog izvora elektrona, koji se šalju u pravcu običnog antenskog ogledala, uz pomoć koga se elektronski fokusiraju i reflektuju u fokusirani snop na cilj, objašnjava naš sagovornik. Fokus može biti širi ili uži, ali obično iznosi od četrdeset do pedeset metara. Iako svi kriju domet elektromagnetnog oružja, dometi su, prema Milinovićevim rečima, relativno kratki.
- Kinesko oružje, ako je delovalo na veći broj trupa, imalo je i malo veći domet. Međutim, princip je isti - snop putuje brzinom svetlosti i prodire pod kožu vrlo malo, dva do tri milimetra, otprilike. Izaziva podizanje temperature molekula vode u telu i čovek ima osećaj da gori. Temperatura se podiže do 130 Farenhajta i taj impuls elektrona traje do dve sekunde. Kada gurnete prst u vodu koja je topla oko 60 stepeni, što je oko 130 Farenhajta, osećate da ste ispečeni. Međutim, ako je tolika temperatura ispod kože, osećate da gorite i tada nastaje opšta bežanija, jer se temperatura kože za najviše dve sekunde podiže na 60 stepeni. To je ogromna razlika u odnosu na temperaturu tela - objašnjava naš sagovornik.
Delovanje snopa duže od dve sekunde, na primer do deset sekundi, dovelo bi do potpunog isušivanja kože i paljenja tela, dodaje Milinović.
- Video sam fotografije nekih eksperimenata u Avganistanu, pošto je ovo oružje tamo korišćeno pre desetak godina, gde su ljudi sa spaljenom rukom, kolenom… To su opasne opekotine, što znači da je temperatura molekularne vode ispod kože bila iznad 60 stepeni - tvrdi on.
Kinesko oružje deluje dublje u telu
Kinesko elektromagnetno oružje, za koje profesor Jin tvrdi da je korišćeno na Himalajima, prema Milinovićevim rečima, deluje sofisticiranije i kompleksnije od američkog. Ako su tvrdnje da je oružje kod indijskih vojnika izazvalo povraćanje, kako kineski profesor tvrdi, to bi moglo da znači da se prodor mikrotalasnog signala vrši dublje u telo i da deluje na ceo čovekov organizam.
- To deluje da je eklektromagnetsko oružje sa malo drugačijim karakteristikama. Možda čak sa drugačijom frekvencom, drugačijom modulacijom, drugačijim fokusiranjem i to na unutrašnje organe tela, a ne samo na kožu - smatra Milinović.
Osim Amerikanaca i Kineza, elektromagnetno oružje razvija i Rusija. Međutim, prema Milinovićevim rečima, ruska armija elektromagnetno oružje još ne prikazuje jer je ono usmereno na obaranje aviona ili dronova umesto na živu silu.
Elektromagnetno oružje sasvim sigurno razvija i Indija, međutim, ova zemlja do sada nije imala neposrednog pešadijskog neprijatelja, kaže Milinović, a s obzirom da je glavni neprijatelj Indije Pakistan, ona prema njemu koncentriše sve svoje resurse, zaključuje Milinović.
U svetu se beleži nezapamćen skok u potrošnji na nuklearno naoružanje, vođen pre svega masovnim ulaganjima SAD, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).
Svemirske snage SAD zatražile su blizu 5 milijardi dolara za razvoj i širenje satelitske arhitekture za praćenje raketa u fiskalnoj 2027. godini, pokazuju zvanični budžetski dokumenti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Posle debakla blokaderskog protesta "Sve se vidi za Vidovdan", kraljevački blokaderi izrazili su nezadovoljstvo organizacijom skupa, što je dovelo do dodatnih tenzija i trvenja između interesnih grupacija u samim blokaderskim redovima.
Napadi iz Crne Gore na glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića intenzivirali su se nakon što je novinaru "Vijesti" Petru Komneniću zabranjen ulaz u Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje večeras svečanom prijemu koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu organizovala povodom obeležavanja 250 godina američke nezavisnosti.
Nakon što je predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić komentarisala tvrdnje televizije N1 da je Evropska narodna partija (EPP) sprečila da debatu o Srbiji u Evropskom parlametnu da navodno zštiti Predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, javio se i MIlenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke (SNS).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić priredio je večeras svečanu večeru u čast ministra unutrašnjih poslova Mađarske Gabora Pošfaija i delegacije koja boravi u zvaničnoj poseti Srbiji.
U poznatom grčkom letovalištu pre dva dana odigrala se prava drama, kada su 55-godišnjeg muškarca iz Srbije vratili u život, nakon što je doživeo srčani zastoj!
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na društvenim mrežama pojavio se uznemirujući snimak stravičnog vatrenog obračuna koji se danas dogodio u samom centru, na Trgu u Podujevu, a u kojem su ranjene četiri osobe.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Da li ste znali da postoji razlika između Gugl i Hrom aplikacija? Objava na platformi X pokrenula je raspravu o pitanju o kojem mnogi ljudi izgleda nikada nisu ozbiljno razmišljali.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Treper Mihajlo Veruović Vojaž nedavno je postao predmet sprdnje nakon što je fotografiju sa interneta predstavio kao svoju, a sada je zbog pitanja o tome prekinuo intervju.
Voditeljka Sanja Marinković otvoreno je govorila o razvodu od bivšeg supruga Aleksandra Uhrina, ali i o problemima sa kojima se parovi suočavaju u braku.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.