VAKCINE SU SPREMNE, ALI... Šta zapravo znamo o koronavirusu?!
Podeli vest
Brzina kojom je svet naučio o korona virusu je bez presedana - vakcine su razvijene rekordnom brzinom i prve vakcinacije obavljene su nešto više od 11 meseci od kada je virus prijavljen Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali još mnogo toga se ne zna o ovoj infekciji niti kada će se pandemija završiti, piše CNN
Infekcija je, kada je Kina prvi put prijavila slučajeve korona virusa Svetskoj zdravstvenoj organizaciji 31. decembra 2019, opisana kao "misteriozni novi soj upale pluća", a nije čak ni imala ime.
Skoro jedna milijarda doza vodećih kandidata za vakcinu protiv kovid-19 obezbeđena je za zemlje sa malim i srednjim dohotkom u okviru "Kovaks" programa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija
11.12.2020
19:12
U roku od dve nedelje, kineski naučnici identifikovali su sekvencu genoma virusa, genetski kod koji čini virus, a u roku od tri nedelje napravljeni su prvi kompleti za testiranje.
Međutim, godinu dana kasnije, s više od 81 miliona prijavljenih slučajeva i i 1,7 miliona preminulih širom sveta, i dalje se mnogo toga ne zna o Kovidu-19, od bazičnih stvari, poput toga kako je pandemija počela, do složenijih pitanja, koja uključuju kako će se ona završiti.
Prema rečima vanrednog profesora biologije na Institutu za tehnologiju Ročester Morin Feran, svet je mnogo saznao o korona virusa, ali u pogledu razumevanja bilo čega u svim pravim detaljima, "imamo još kilometre i kilometre da pređemo".
- Virusolozi i javni zdravstveni zvaničnici decenijama će biti zauzeti zbog ovoga - rekla je Feran.
Foto: Marko Đoković
Svet i dalje pokušava da sazna poreklo virusa. U početku je delovalo da je on povezan s pijacom u Vihanu, koja je prodavala žive životinje, ali je studija naučnog časopisa Lanset, objavljena u januaru, pokazala da trećina inicijalno obolelih nije direktno bila povezana sa pijacom.
Pojedini, poput američkog predsednika Donalda Trampa, izrazili su sumnju u to da li je virus "pušten" da cirkuliše nakon što je proučavan ili stvoren u labaratoriji u Vuhanu.
Naučnici navode da postoji veliki broj dokaza da je virus nastao u divljini i da su najbliži poznati "rođaci" korona virusa previše genetski različiti od Kovid-19 da bi on procureo i pokrenuo pandemiju.
U studijama su pronađeni dokazi da je moguće da je virus cirkulisao SAD i Evropom u decembru 2019, mesecima ranije nego što se mislilo.
Kineski državni mediji pisali su da je moguće da je virus potekao izvan Kine.
Profesor mikrobiologije na Australijskom nacionalnom univerzitetu Piter Kolingon kaže da je vrlo verojatno da je virus cirkulisao SAD-om i delovima Evrope pre nešto što su u ovim zemljama dijagnostikovani prvi slučajevi, ali CNN navodi da nema ubedljivih dokaza da je potekao van Kine.
Foto: Marko Đoković
Uprkos mnoštvu teorija zavere, postoji nekoliko stvari oko kojih je većina naučnika saglasna - Kovid-19 je koronavirus, vrsta virusa koja je odgovorna za sve, od uobičajene prehlade do SARS-a.
- On je zoonotski, što znači da je izvorno potekao od životinja. Neke studije ukazuju na šišmiše kao verovatne vektore za koje se zna da nose korona viruse. I većina naučnika i dalje misli da se virus preneo na ljude u Kini, jer su tu otkriveni prvi slučajevi - navodi CNN.
Međutim, i dalje se ne zna gde je virus prvi put prešao na ljude i da li je do prenosa došlo preko druge životinje kao posrednika.
Odgovore na ta pitanja možda nikada nećemo saznati, kaže Feran.
Jedna od nepoznanica je i zašto virus utiče na neke ljude više nego na druge.
Kada je prvi put identifikovan smatralo se da se radi o respiratornoj bolesti, ali kako su meseci odmicali, pokazalo se da nosi sa sobom čitav niz raznih simptoma i mogucih komplikacija.
Sada je poznato da oni koji se oporave mogu dugoročno sećati posledice poput anksioznosti, oštećenja na mozgu i hroničnog umora, ali ističe da naučnici ne znaju koliko dugo ovi efekti Kovida-19 traju niti mogu da objasne zašto neki ljudi trpe veće posledice od drugih.
Kako navodi CNN, čini se da je pitanje slučajnosti koliko će ozbiljno korona virus uticati na ljude, mada neki ljudi spadaju u rizičnije kategorije da se teško razbole zbog postojećih hroničnih stanja, starosti ili drugih faktora.
Naučnici su primetili da su muškarci i starije osobe sklonije težem obliku Kovida-19, a donekle su upućeni i u to zašto deca retko imaju teže simptome - razlog je to što u nosnoj šupljini imaju manje receptora ACE2 putem kojih korona virus ulazi u naše ćelije.
Međutim, i dalje ne mogu da objasne zašto je stopa smrtnosti toliko visoka među starijima, mnogo viša nego u slučaju običnog gripa.
Foto: RINA
Pitanje je i kako se korona virus širi. Kina je u januaru potvrdila da bi virus mogao da se prenosi s čoveka na čoveka, ali skoro godionu da kasnije, i dalje se vodi debata kako se to tačno događa.
Naučnici kažu da je ključan način za širenje preko kapljica, koje ljudi izbacuju u vazduh tokom kašljanja ili kijanja, a koje padaju na zemlju posle metar ili dva.
Međutim, neki naučnici tvrde da se virus širi i preko aerosola, odnosno mnogo manjih čestica koje mogu satima lebdeti u vazduhu i "putovati na veće udaljenosti".
To bi mogao da bude problem, kaže Kolington, ističući da zaštitne maske ne mogu da zaštite od transmisije aerosoli.
On, međutim, smatra da iako je moguća transmisija preko aerosoli, većinu infekcija izazivaju kapljice.
Kolington smatra da bi ljudi trebalo da se više usredsrede na efekte protoka vazduha u zatvorenom, a ističe i da nije poznato kolika je doza korona virusa potrebna da bi se neko zarazio.
Jedna od nepoznanica je koliko dugo je osoba koja je preležala korona virus imuna na njega, a neki slučajevi potvrđuju da se ljudi mogu zaraziti dva puta. Kolington međutiom ističe da se to retko dešava.
Čini se da oko 99 odsto zaraženih ne oboli ponovo najmanje šest meseci od kada su zahvatili infekciju, dodaje Kolington.
Naučnici još ne znaju ni odgovor na pitanje koliko traje prirodni imunitet od virusa, a isto važi i za vakcine - ne zna se tačno koliko dugo traje imunitet koje one pružaju.
Oni su ipak optimisti u pogledu vakcina i i misle da je šansa da dođe do dugotrajnih nuspojava malo verovatna.
Sva ova pitanja vode ka onom glavnom - kada će se pandemija završiti?
Mnogi nade polažu u vakcinu, ali ni to nije brzo rešenje jer će verovatno biti potrebne godine da bi se vakcinisala većina stanovništva na svetu, a ankete pokazuju da neki ljudi ne žele da prime vakcinu.
Čak i ako je neko vakcinisan, naučnici i dalje ne znaju da li je moguće da ta osoba dobije virus i širi ga, čak i ako se sama ne razboli.
- Velika je verovatnoća da čak i kada vakcinacija bude široko rasprostranjena, možda ćemo i dalje morati da koegzistiramo s virusom. Na kraju krajeva, samo je jedna virus u ljudskoj istoriji iskorenjen pomoću vakcine, velike boginje - napominje CNN.
Postoje i druge stvari koje bi mogle da utiču na to koliko će dugo korona virus biti s nama, poput toga da li mutira ili razvija novi soj.
- Moguće je da će virus postati manje smrtnonosan ili zarazan, ali je moguće i da postane virulentniji - upozorava CNN.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Skoro jedna milijarda doza vodećih kandidata za vakcinu protiv kovid-19 obezbeđena je za zemlje sa malim i srednjim dohotkom u okviru "Kovaks" programa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija
Ruski jurišni dronovi Geran-2 u poslednje vreme sve više lete na visinama od jedan i po do dva kilometra. Na ovu činjenicu žale se vojnici jedinica protiv bespilotnih letelica Oružanih snaga Ukrajine.
Pokušaji državnih udara u Ukrajini postajaće sve češći jer je Zapad započeo proces svrgavanja klana ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, izjavio je predsednik Krimske međuetničke misije Zaur Smirnov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da ljudi iz crnogorskog rukovodstva govore stranim predstavnicima da je rezolucija o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu doneta pod pritiskom Beograda i upitao predsednika Crne Gore i predsednika Vlade te zemlje da li ih je ikada pozvao telefonom da vrši pritisak na njih i da li je ta rezolucija bila njegova ideja.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović odgovorio je na tvrdnje predsedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću da je funkcioner EU Šarl Mišel otkazao posetu toj državi zbog Rezolucije o geocidu u Jasenovcu koja je usvojena prošlog petka.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić danas počinje dvodnevnu posetu Berlinu tokom koje će se sastati sa nemačkim poslanicima i predsednicom Bundestaga Berbelom Bas, a u zvaničnoj delegaciji Srbije prvi put je i jedan opozicioni poslanik - Vladimir Đorđević iz koalicije NADA.
Poslanik SNS Dejan Bulatović izjavio je da je Dragan Đilas, lider SSP i nekadašnji gradonačelnik Beograda, tragičniji od same vremenske nepogode u Beogradu.
Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila u petak, glasovima parlamentarne većine rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, ustaški mediji, koji su, po svemu sudeći, besni što Srbi više ne ćute, napali su predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a njih u stopu prate i prenose i tajkunski mediji u Srbiji.
Zbog čega se desio teroristički napad u Beogradu i da li su vehabije planiraju nove napade? Na ova pitanje odgovaraju nam gosti Info jutra Maja Jovanović, predsednik NAOS-a i direktor Centra za antiterorizam Vojkan Milošević.
Konstitusanje parlamentarnog foruma između Republike Srpske i Srbije, komentarisao je gost Info jutra predsednik Narodne skupštine Srbije Nenad Stevandić.
Napad na predsednika Vučića i Srbiju od strane islamističkog medija, ali i mnogih drugih struktura iz regiona, komentarisao je Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost.
U novom Info jutru o skandaloznoj izjavi člana SPS-a, ali i o divljanju opozicije, pre svega Ćute Jovanovića, govorio je narodni poslanik Milenko Jovanov.
Suđenje lažnoj zubarki Snežani Stević (48) koja je uhapšena početkom marta ove godine zbog sumnje da se bavila nadrilekarstvom i sa lažnom diplomom radila estetske zahvate u svom salonu lepote "BV Dental Estetic" odloženo je danas u Prvom osnovnom sudu u Beogradu jer se nije pojavio njen branilac.
Protiv Denisa M. (29) iz Čеneja, koji sе sumnjiči da jе oštrim prеdmеtom usmrtio komšiju Dušimira P. (72), podignuta jе optužnica i u toku jе njеno potvrđivanjе.
Viši sud u Beogradu u ponovljenom suđenju oslobodio je, u ponedeljak, Kraljevčanina Jovana Ugrenovića optužbi da je pomogao Stefanu Milašinoviću nakon što je ovaj ubio Luku Žižića 28. aprila 2022. godine u Bloku 44 u Novom Beogradu,.
Legendarni Dejan Savićević, bivši saigrač i dobar prijatelj Dragana Stojkovića, selektora Srbije, oštro je kritikovao Dušana Tadića, koji je posle meča sa Englezima na Evropskom prvenstvu (1:0) negodovao jer nije igrao od prvog minuta.
Oba dana kapije Botaničke bašte za posetioce će biti otvorene od 16.00 časova, a program na Stage One počinje u 16.30h nastupom Ivana Radivojevića & No Room For Squares.
- Iznenadio me je poziv da budem na čelu žirija, ali Aleksandar Avramović mi je objasnio da kao dobitnica nagrade "Sloboda" za životno delo imam obavezu da budem u Sopotu - priča Tanja Bošković.
Ana Ivanović je već dugo pobornik zdrave ishrane, a svoje pratioce ume da obraduje lakim receptima. Jednom prilikom podelila je recept za ledenu poslasticu koja se prvi očas posla, a nema ni grama šećera.
Krofne se jedu od davnina, a njihova priprema ipak zahteva malo umeća. Sada vam donosimo jednostavniji recept za mini slane krofne koje se prave bez brašna.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.