Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsednik SAD pomilovati, postala je bitna nakon prošlonedeljnog nasilnog napada pristalica predsednika Donalda Trampa na Kapitol
Neredi su ove nedelje doveli do drugog istorijskog opoziva Trampa i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o njegovoj ulozi u podsticanju na nasilje.
To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Tramp može iskoristiti moć predsedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbegao buduće krivično gonjenje, prenosi Glas Amerike.
Tu temu je Tramp pokrenuo u prošlosti, tačnije 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Tramp je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.
Ali koliko god to zvučalo preterano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trampovom najboljem interesu, a savetnici su, kako se izveštava, pokušali da ga od toga odgovore.
Naime, kako su rekli, samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice. Štaviše, to bi, navode, moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljni Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Džoa Bajdena da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trampa, tvrde pravni stručnjaci.
Foto: Tanjug/AP
Kada se postavlja pitanje da li Tramp može da pomiluje sebe pre nego što napusti funkciju, Ustav SAD je nem po tom pitanju.
Član II povelje daje predsedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima impičmenta".
Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje, piše Glas Amerike.
- Nijedan predsednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan - rekao je Džefri Krauč, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsedničkom pomilovanju. "Predsednik Nikson je razmišljao o tome, ali je na kraju odlučio da to ne učini".
Oni koji veruju da predsednik može sam sebi oprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u suprotnosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da sebe pomiluje za takvo delo.
Ali oni koji zastupaju suprotno gledište, a takvi su u većini, tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.
- Upotreba reči pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo - smatra Steve Malroj, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.
Štaviše, rekao je Malroj, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorenjenim u engleskom pravu, da čovek ne može biti sudija u sopstvenom slučaju.
- Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami sebe da pomilujete - rekao je Malroj.
Foto: Tanjug/AP
Donald Tramp
Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe razmatrao je to pitanje i odgovor do kojeg je došao bio je - ne.
Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne sme biti sudija u sopstvenom slučaju", napisano je u belešci Odeljenja Kancelarije pravnog savetnika na dokument na engleskom jeziku).
Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.
Naravno, to ne znači da predsednik možda neće pokušati da samog sebe pomilije, navodi Glas Amerike.
Ako se odluči za samopomilovanje, verovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procenjuju pravni stručnjaci.
Po pravilu, kada predsednik pomiluje nekoga u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa nedavnim pomilovanjem koje je Tramp primenio na nekoliko bivših saradnika.
Tramp bi se u slučaju sopstvenog pomilovanja verovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsednika Ričarda Niksona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Karolim Mala Korbin, profesorka prava na Univerzitetu u Majamiju.
S obzirom da nikad ranije nije pokušano, Trampovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsednika, smatraju neki pravni stručnjaci.
- Predsednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsednicima da počine najgroznija federalna krivična dela i jednostavno se samopomiluju - rekla je Korbin.
Oni koji misle da se predsednik može samopomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsećaju da postoje druge provere predsedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.
Osim toga, pomilovanje ne štiti predsednika od državnog gonjenja.
Foto: Tanjug
Džo Bajden
Iako su predsednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trampovo eventualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.
Džo Bajden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.
Ali ako bi se Tramp pomilovao, to bi moglo podstaći Sekretarijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.
Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmeravao takvo pitanje, kažu stručnjaci.
- Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da reše sudovi, a ne oni politički motivisani - rekla je Korbin.
Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje mogla bi odvratiti Trampa od razmišljanja o pomilovanju, dodala je ona.
Pitanje da li Tramp može podneti ostavku, pa da ga pomiluje potpredsednik Pens, ostaje mogućnost, iako Tramp nije nagovestio da planira da podnese ostavku pre isteka mandata 20. januara.
Postoji presedan da predsednik dobije pomilovanje od svog naslednika. Naime, 1974, nakon što je Nikson podneo ostavku zbog afere Votergejt, njegov potpredsednik i naslednik Džerald Ford izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.
I dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.
Američki predsednik Donald Tramp obratio se javnosti posle izglasavanja opoziva u Predstavničkom domu Kongresa, ponovo osuđujući nasilje na Kapitolu uz poruku da će svi koji su učestvovali u neredima biti izvedeni pred lice pravde. Tramp, međutim, ni jednom rečju nije spomenuo odluku Predstavničkog doma o opozivu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp obratio se javnosti posle izglasavanja opoziva u Predstavničkom domu Kongresa, ponovo osuđujući nasilje na Kapitolu uz poruku da će svi koji su učestvovali u neredima biti izvedeni pred lice pravde. Tramp, međutim, ni jednom rečju nije spomenuo odluku Predstavničkog doma o opozivu
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Predstavnici ministarstva lažne države su bez najave došli u Opštinu Severna Mitrovica i tražili razgovor na temu oslikavanja murala sa likom patrijarha Pavla i njegovim citatom.
Zbog velikog interesovanja javnosti za prikaz gađanja iz modernizovanih i novouvedenih sredstava i sistema Vojske Srbije na poligonu "Pasuljanske livade", Ministarstvo odbrane odlučilo je da objavi deo ekskluzivnih video-snimaka nastalih tokom priprema i realizacije ovog složenog prikaza.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Vuk Lakićević iz Podgorice, koji je prekjuče uz nezapamćene mere bezbednosti izručen Crnoj Gori iz Hrvatske, našao se u centru velike istrage koju vodi Specijalno državno tužilaštvo. On se sumnjiči da je direktno učestvovao u brutalnoj otmici i ubistvu Ilije Krstića iz Leskovca, čiji su spaljeni ostaci, zazidani u rezervoaru za vodu u tvrđavi Golubac u Kotoru, pronađeni 19. maja prošle godine
Pripadnici policije u Surčinu ekspresno su rasvetlili sramotnu krađu dobrovoljnih priloga namenjenih deci sa posebnim potrebama i lisice na ruke stavili A. O. (27), osumnjičenom za ovo bezobzirno krivično delo.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.