Teheran je već dugo u lošim odnosima sa Vašingtonom, a najgori scenario, u kojem Iran ne samo da odgovara na udar SAD napadom na najbliže saveznike zemlje u regionu, već i prekida isporuke nafte, može se realizovati za samo dva sata. Momentalni odgovor Irana biće osiguran zahvaljujući tajnim raketnim bazama koje su sakrivene pod zemljom
Iranska raketna baza, koja je javnosti predstavljena početkom januara, jedno je od najmisterioznijih objekata u zemlji. Sistem skladištenja oružja u Iranu izuzetno je neobičan. Zbog mogućih vazdušnih udara i sabotaže, gotovo sve balističke i krstareće rakete su skrivene pod zemljom.
Grad raketa
Nije slučajno što se takva skladišta nazivaju gradom raketa - i gotove rakete i fabrike za pripremu municije se nalaze u dugim hodnicima.
Korpus Čuvara Islamske revolucije, poznat i kao Iranska revolucionarna garda, počeo je da se priprema za rat sa glavnim geopolitičkim neprijateljem, Sjedinjenim Državama, početkom 2000-ih. Tada u zemlji nije postojala kvalitetna PVO, raspoređena po ešalonima, pa su odlučili da oružje za Sudnji dan čuvaju pod zemljom. Eksperti za vojnu industriju ističu da se podzemni raketni gradovi u Iranu ne nalaze samo u blizini nuklearnih objekata, već i na granicama sa susednim zemljama.
Prema mišljenju stručnjaka, Iran ima najbezbednije razmeštanje oružja (treba još i doći do podzemnog skladišta) i najkraće vreme reagovanja. Nova raketna baza, u kojoj su smeštene protivbrodske krstareće rakete, jedna je od najsavremenijih struktura poslednjih decenija, ne samo u Iranu, već i u čitavom svetu.
Usko grlo
Ekonomski podtekst, o kojem se uvek raspravlja u kritičnim situacijama vezanim za Iran, jednako je važan za svetsku stabilnost kao i za nuklearno oružje koje data država ima ili nema. Geografski, zemlja zauzima takvu teritoriju da najuža tačka Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi do 70 odsto svetske nafte proizvedene u zemljama Persijskog zaliva, obuhvata samo 54 kilometra. Maksimalna dubina je samo 229 metara. Iranska mornarica koristi ovu prednost. Prema rečima stručnjaka, ako bude neophodno Iran može blokirati Ormuski moreuz i potopiti u njemu čak i brodove poput razarača ili nosača aviona američke mornarice.
Iransko raketno naoružanje je tema stalnih rasprava, ali upravo će njime zemlja „zatvarati" Ormuski moreuz ako se pređe tačka bez povratka u međunarodnim odnosima. Početkom januara 2021. godine vrhovni komandant Revolucionarne garde Husejin Salami pojavio se na ceremoniji otvaranja jedne od strateških raketnih baza mornarice Revolucionarne garde na obali Persijskog zaliva. U podzemnim skladištima, čije je snimke pokazala iranska agencija Sefa (Sepha), nalaze se brojne krstareće rakete. Sa ovim oružjem, mornarica Revolucionarne garde može napasti bilo koji brod.
Sa ovim oružjem, prema rečima vojnog eksperta za iransko raketno naoružanje Jurija Ljamina, Iran je u stanju da kontroliše ne samo Ormuski moreuz, već i čitav Persijski zaliv kroz koji nafta iz zemalja proizvođača dolazi do kupaca.
- S obzirom na veliki broj raketa, mornarica ove zemlje bi teoretski mogla da potopi ili ozbiljno ošteti mnoge ratne brodove i druga plovila u tom području. Ako, ne daj Bože, dođe do rata, Amerikanci će pokušati da zadrže najvrednije brodove poput nosača aviona ne u Persijskom zalivu, već na određenoj udaljenosti od iranske obale - rekao je Ljamin.
Oružje kratkog i dugog dometa
Iranska podzemna skladišta, za koja stručnjaci kažu da se najverovatnije nalaze u neposrednoj blizini obale, služe kao isturena vojna baza u slučaju izbijanja rata. Dobro izgrađene podzemne strukture, prema rečima bivšeg saradnika Glavne operativne uprave Generalštaba oružanih snaga RF Petra Špagina, ne mogu biti pogođene čak ni nuklearnim oružjem.
- Ako su ulazi i izlazi u ove objekte izgrađeni u skladu sa svim pravilima, u šta nema sumnje, onda će u slučaju rata podzemna skladišta biti praktično nemoguće uništiti, čak ni nuklearnim oružjem. Makar ne onim koje SAD može premestiti u ovaj region. Čak i stotine 'tomahavka' mogu biti beskorisne - istakao je Špagin.
Snimci koje su objavili iranski mediji jasno pokazuju da su u podzemnom višekilometarskom koridoru i krstareće rakete, i teretne platforme na koje se te rakete mogu razmestiti. Prema rečima vojnog eksperta Jurija Ljamina, Iran u svom naoružanju ima nekoliko vrsta protivbrodskih krstarećih raketa sa različitim dometima lansiranja.
- Na video snimku je mnogo toga prikazano u prolazu. Izbliza su prikazane samo protivbrodske rakete kratkog dometa Nasr-1 sa dometom do 35 kilometara, ali mornarica Revolucionarne garde ima na raspolaganju i jače oružje. Na primer, protivbrodska raketa Gader (Ghader) sa dometom do 300 kilometara - rekao je Ljamin.
Posejdonovi naslednici
U nastojanju da obezbedi prevlast u bici za Ormuski moreuz, Iran je pratio dva puta. Prvi je stvaranje male, ali brze flote. Raketna plovila i mali brodovi „moskito flote", koje država proizvodi samostalno, naoružani su krstarećim raketama sa prodornim bojevim glavama. Takvo oružje je dovoljno da na dno pošalje ne samo tanker koji je do vrha napunjen naftom, već i veliki ratni brod, na primer razarač klase „Arli Berk" američke mornarice.
#IRGC's Navy have unveiled a "Kilometer Long Underground Missile City" for housing Anti-Ship Cruise Missiles. Some reports suggest the base is near the Strait of Hormuz. pic.twitter.com/Fq3PTHtqQW
— Aurora Intel (@AuroraIntel) January 8, 2021
Drugi put se smatra više tehnološkim i opasnijim za neprijatelja. Rakete Gadir (Ghadir), koje su prikazane na ceremoniji otvaranja podzemnih skladišta mornarice Revolucionarne garde, spadaju među najsavremenije u regionu. Maksimalna brzina je oko dve i po hiljade kilometara na sat. Visina leta je tri metra nadmorske visine. Na osnovu ovih raketa, iranska vojska je izgradila ne samo sopstveni analog sovjetskog kompleksa „Bal", već i gotovo istu kopiju (sa izuzetkom nekih detalja) raketnog sistema „Bastion".
Tri lansirna kontejnera na svakom kamionu i nekoliko stotina raketa u stalnoj borbenoj pripravnosti omogućavaju Iranu da gotovo bez prekida izvede čitav niz napada na ratne brodove i tankere, bez obzira na njihov deplasman.
Ukupno, prema različitim procenama, Revolucionarna garda na raspolaganju ima najmanje desetak različitih modela i modifikacija protivbrodskih raketa. Njihov kvalitet i preciznost nisu poznati, ali snimci ispitivanja takvih raketa, koje je objavila iranska vojska, sugerišu da se raketna industrija u zemlji tehnološki približila najsavremenijim raketama koje se stvorene u kasnom periodu SSSR-a.
To znači, kako navodi izdanje „Lajf", da Iran (zbog svog geografskog položaja) može da uništi bilo koji brod na udaljenim prilazima, a da zapravo ne raspoređuje u potpunosti sopstvenu flotu i vojsku. Za američku (i bilo koju drugu) mornaricu i vazdušne snage, sposobnost zemlje da nanese neprihvatljivu štetu udarnim grupama nosača aviona može biti ključni razlog za odustajanje od vojne intervencije.
Američka vojska izvela je vazdušne udare na više od 80 ciljeva u Iranu, nakon napada na trgovačke tankere koji su prolazili kroz Ormuski moreuz. Teheran je odmah uzvratio napadima na Bahrein i Kuvajt.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde poručio je SAD da "nisu naučile lekcije", nakon napada na američke vojne ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.
Vrhovni vođa Islamske Republike Iran, ajatolah Sejed Možtaba Hamnei, uputio je snažnu poruku u kojoj je obećao osvetu za poginulog lidera Alija Hamneija i sve stradale u američkoj agresiji.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Iranska vojska saopštila je u sredu da je osmoro pripadnika vazduhoplovstva i mornarice poginulo tokom odbrane zemlje nakon, kako navode, "kriminalne agresije američke vojske" na područja u južnim gradovima Bandar Abas i Bušer.
Više eksplozija prijavljeno je u oblasti Bušera na jugu Irana, što je u prvim izveštajima izazvalo spekulacije da je pogođena nuklearna elektrana Bušer.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da "preuzmu ostrvo Harg", jedno od najvažnijih iranskih energetskih čvorišta.
Novi udari na Iran otvorili su Trampu tri moguće opcije, ocenio je penzionisani admiral američke mornarice Džejms Stavridis, a prva je - povlačenje nakon udara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vašington je juče doneo odluku o započinjanju strateškog dijaloga sa Srbijom, a prva sesija dijaloga zakazana je za 17. jul, potvrdio je ministar spoljnih poslova Marko Đurić. On je dodao i da Srbija i SAD prvi put u istoriji podižu odnose na nivo strateškog partnerstva!
Vašington je juče doneo odluku o započinjanju strateškog dijaloga sa Srbijom, a prva sesija dijaloga zakazana je za 17. jul, potvrdio je ministar spoljnih poslova Marko Đurić. On je dodao i da Srbija i SAD prvi put u istoriji podižu odnose na nivo strateškog partnerstva!
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas da je u Hrvatskoj dozvoljeno iskazivanje mržnje prema Srbima i ocenio da odluka Opštinskog prekršajnog suda u Splitu da oslobodi komandanta paravojne formacije HOS Marka Skeju i još 12 osoba optužbi zbog uzvikivanja pozdrava "Za dom spremni" u Kninu 2022. godine predstavlja "profašističku i anticivilizacijsku presudu".
Ideološkinja blokadera i antisrpkinja Aida Ćorović je brutalno izvređala srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku! U sramnom gostovanju na tajkunskoj televiziji Novoj S, Ćorovićeva je proglasila građana Srbije psihijatrijskim bolesnicima, ubicama i koljačima koji su zaslužili sve što im se dešava!
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić oglasila se na mreži Iks povodom sramnih navoda koji su osvanuli u blokaderskim medijima, a tiču se boravka predsednika Aleksandra Vučića u Parizu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas na samitu "Jugoistočna Evropa – Ukrajina" u Kijevu, gde bi trebalo da razgovara sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Zoran Sitarica (49), njegova supruga Gordana (42) i ćerka Zorica (23) brutalno su ubijeni u noći između 14. i 15. jula 2007. godine, u njihovoj porodičnoj kući u Beogradu.
Maja Đorđević i njen četvorogodišnji sin Mihailo ubijeni su ispred Centra za socijalni rad u Rakovici kobnog 12. jula 2017. godine. Branislava Katanić sestra ubijene žene nakon devet godina otkriva da je njena sestra nastradala jer je verovala ljudima.
Carinski službenici osječke Područne jedinice Službe za mobilne jedinice otkrili su više od 2.300 litara nepravilno označene domaće rakije tokom pretresa sprovedenih na tri lokacije koje koristi hrvatski državljanin registrovan kao mali proizvođač jakih alkoholnih pića.
Policija u Užicu u saranji sa Upravom kriminalističke policije i užičkim odeljenjem za suzbijanje privrednog kriminala sproveli su munjevitu akciju u kojoj su uhapšeni M. M. (50) i Ž. M. (59) iz Osečine,
Među omiljenim biljkama na našim prostorima posebno se izdvaja vinka, koja se odlično prilagođava ovdašnjoj klimi, jednostavna je za uzgoj i lako uspeva. Stručnjaci su otkrili koja prihrana je najbolja.
Posle dužeg boravka na vrućini, organizmu je potrebno više od obične čaše vode. Određene namirnice mogu da pomognu da se telo brže oporavi i vrati izgubljenu energiju.
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Milica Stanimirović!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.