Teheran je već dugo u lošim odnosima sa Vašingtonom, a najgori scenario, u kojem Iran ne samo da odgovara na udar SAD napadom na najbliže saveznike zemlje u regionu, već i prekida isporuke nafte, može se realizovati za samo dva sata. Momentalni odgovor Irana biće osiguran zahvaljujući tajnim raketnim bazama koje su sakrivene pod zemljom
Iranska raketna baza, koja je javnosti predstavljena početkom januara, jedno je od najmisterioznijih objekata u zemlji. Sistem skladištenja oružja u Iranu izuzetno je neobičan. Zbog mogućih vazdušnih udara i sabotaže, gotovo sve balističke i krstareće rakete su skrivene pod zemljom.
Grad raketa
Nije slučajno što se takva skladišta nazivaju gradom raketa - i gotove rakete i fabrike za pripremu municije se nalaze u dugim hodnicima.
Korpus Čuvara Islamske revolucije, poznat i kao Iranska revolucionarna garda, počeo je da se priprema za rat sa glavnim geopolitičkim neprijateljem, Sjedinjenim Državama, početkom 2000-ih. Tada u zemlji nije postojala kvalitetna PVO, raspoređena po ešalonima, pa su odlučili da oružje za Sudnji dan čuvaju pod zemljom. Eksperti za vojnu industriju ističu da se podzemni raketni gradovi u Iranu ne nalaze samo u blizini nuklearnih objekata, već i na granicama sa susednim zemljama.
Prema mišljenju stručnjaka, Iran ima najbezbednije razmeštanje oružja (treba još i doći do podzemnog skladišta) i najkraće vreme reagovanja. Nova raketna baza, u kojoj su smeštene protivbrodske krstareće rakete, jedna je od najsavremenijih struktura poslednjih decenija, ne samo u Iranu, već i u čitavom svetu.
Usko grlo
Ekonomski podtekst, o kojem se uvek raspravlja u kritičnim situacijama vezanim za Iran, jednako je važan za svetsku stabilnost kao i za nuklearno oružje koje data država ima ili nema. Geografski, zemlja zauzima takvu teritoriju da najuža tačka Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi do 70 odsto svetske nafte proizvedene u zemljama Persijskog zaliva, obuhvata samo 54 kilometra. Maksimalna dubina je samo 229 metara. Iranska mornarica koristi ovu prednost. Prema rečima stručnjaka, ako bude neophodno Iran može blokirati Ormuski moreuz i potopiti u njemu čak i brodove poput razarača ili nosača aviona američke mornarice.
Iransko raketno naoružanje je tema stalnih rasprava, ali upravo će njime zemlja „zatvarati" Ormuski moreuz ako se pređe tačka bez povratka u međunarodnim odnosima. Početkom januara 2021. godine vrhovni komandant Revolucionarne garde Husejin Salami pojavio se na ceremoniji otvaranja jedne od strateških raketnih baza mornarice Revolucionarne garde na obali Persijskog zaliva. U podzemnim skladištima, čije je snimke pokazala iranska agencija Sefa (Sepha), nalaze se brojne krstareće rakete. Sa ovim oružjem, mornarica Revolucionarne garde može napasti bilo koji brod.
Sa ovim oružjem, prema rečima vojnog eksperta za iransko raketno naoružanje Jurija Ljamina, Iran je u stanju da kontroliše ne samo Ormuski moreuz, već i čitav Persijski zaliv kroz koji nafta iz zemalja proizvođača dolazi do kupaca.
- S obzirom na veliki broj raketa, mornarica ove zemlje bi teoretski mogla da potopi ili ozbiljno ošteti mnoge ratne brodove i druga plovila u tom području. Ako, ne daj Bože, dođe do rata, Amerikanci će pokušati da zadrže najvrednije brodove poput nosača aviona ne u Persijskom zalivu, već na određenoj udaljenosti od iranske obale - rekao je Ljamin.
Oružje kratkog i dugog dometa
Iranska podzemna skladišta, za koja stručnjaci kažu da se najverovatnije nalaze u neposrednoj blizini obale, služe kao isturena vojna baza u slučaju izbijanja rata. Dobro izgrađene podzemne strukture, prema rečima bivšeg saradnika Glavne operativne uprave Generalštaba oružanih snaga RF Petra Špagina, ne mogu biti pogođene čak ni nuklearnim oružjem.
- Ako su ulazi i izlazi u ove objekte izgrađeni u skladu sa svim pravilima, u šta nema sumnje, onda će u slučaju rata podzemna skladišta biti praktično nemoguće uništiti, čak ni nuklearnim oružjem. Makar ne onim koje SAD može premestiti u ovaj region. Čak i stotine 'tomahavka' mogu biti beskorisne - istakao je Špagin.
Snimci koje su objavili iranski mediji jasno pokazuju da su u podzemnom višekilometarskom koridoru i krstareće rakete, i teretne platforme na koje se te rakete mogu razmestiti. Prema rečima vojnog eksperta Jurija Ljamina, Iran u svom naoružanju ima nekoliko vrsta protivbrodskih krstarećih raketa sa različitim dometima lansiranja.
- Na video snimku je mnogo toga prikazano u prolazu. Izbliza su prikazane samo protivbrodske rakete kratkog dometa Nasr-1 sa dometom do 35 kilometara, ali mornarica Revolucionarne garde ima na raspolaganju i jače oružje. Na primer, protivbrodska raketa Gader (Ghader) sa dometom do 300 kilometara - rekao je Ljamin.
Posejdonovi naslednici
U nastojanju da obezbedi prevlast u bici za Ormuski moreuz, Iran je pratio dva puta. Prvi je stvaranje male, ali brze flote. Raketna plovila i mali brodovi „moskito flote", koje država proizvodi samostalno, naoružani su krstarećim raketama sa prodornim bojevim glavama. Takvo oružje je dovoljno da na dno pošalje ne samo tanker koji je do vrha napunjen naftom, već i veliki ratni brod, na primer razarač klase „Arli Berk" američke mornarice.
#IRGC's Navy have unveiled a "Kilometer Long Underground Missile City" for housing Anti-Ship Cruise Missiles. Some reports suggest the base is near the Strait of Hormuz. pic.twitter.com/Fq3PTHtqQW
— Aurora Intel (@AuroraIntel) January 8, 2021
Drugi put se smatra više tehnološkim i opasnijim za neprijatelja. Rakete Gadir (Ghadir), koje su prikazane na ceremoniji otvaranja podzemnih skladišta mornarice Revolucionarne garde, spadaju među najsavremenije u regionu. Maksimalna brzina je oko dve i po hiljade kilometara na sat. Visina leta je tri metra nadmorske visine. Na osnovu ovih raketa, iranska vojska je izgradila ne samo sopstveni analog sovjetskog kompleksa „Bal", već i gotovo istu kopiju (sa izuzetkom nekih detalja) raketnog sistema „Bastion".
Tri lansirna kontejnera na svakom kamionu i nekoliko stotina raketa u stalnoj borbenoj pripravnosti omogućavaju Iranu da gotovo bez prekida izvede čitav niz napada na ratne brodove i tankere, bez obzira na njihov deplasman.
Ukupno, prema različitim procenama, Revolucionarna garda na raspolaganju ima najmanje desetak različitih modela i modifikacija protivbrodskih raketa. Njihov kvalitet i preciznost nisu poznati, ali snimci ispitivanja takvih raketa, koje je objavila iranska vojska, sugerišu da se raketna industrija u zemlji tehnološki približila najsavremenijim raketama koje se stvorene u kasnom periodu SSSR-a.
To znači, kako navodi izdanje „Lajf", da Iran (zbog svog geografskog položaja) može da uništi bilo koji brod na udaljenim prilazima, a da zapravo ne raspoređuje u potpunosti sopstvenu flotu i vojsku. Za američku (i bilo koju drugu) mornaricu i vazdušne snage, sposobnost zemlje da nanese neprihvatljivu štetu udarnim grupama nosača aviona može biti ključni razlog za odustajanje od vojne intervencije.
Iran sprema snažniji odgovor u slučaju novih velikih američkih napada, dok nastavlja diplomatske napore za koje zvaničnici sumnjaju da će uroditi plodom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši mađarski premijer Viktor Orban čestitao je Miloradu Dodiku i SNSD-u izborni rezultat u Bosni i Hercegovini, poručivši da je stranka dobila snažan mandat da nastavi borbu za interese i prava Republike Srpske.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Aleksandar Vučić, prvi na listi i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" gostovao je u emisiji "Ćirilica" na TV Prva, a tom prilikom govorio je i o dokumentarnom filmu voditeljke Informera Andree Veskov "Državnik", koji je ekskluzivno prikazan na našoj televiziji.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" istakao je prilikom gostovanja u emisiji "Ćirilica", da je deset godina verno služio kao predsednik države svom narodu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" govorio je o "prvom među jednakima" na Pajtićevoj listi, blokaderskom vođi Iliji Srdanoviću.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Dan začeća svetog Jovana Krstitelja i preteče, dan posebno posvećen onima koji priželjkuju potomstvo.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas su izvedeni novi dokazi na suđenju kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka MIljkovića koja se tereti za sedam ubistava, trgovinu drogom i oružjem kao i silovanje jednog mladića u prostorijama na stadionu FK Partizan, a koje je predložilo tužilaštvo.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas oko jedan sat iza ponoći u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 19.30 časova na Mokroluškom brdu, u smeru ka Beogradu, kada je automobil udario pešaka, koji je tom prilikom stradao.
Palestinac je uhapšen sinoć zbog sumnje da je počinio krivično delo ugrožavanje sigurnosti nakon što je u jednom hotelu u Skadarskoj ulici u Beogradu, kako se sumnja, napao radnicu recepcije i pretio da će ubiti nju i policajce.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Sijera je ponosno prošetala svoj sve veći trudnički stomak u providnoj crnoj čipkastoj haljini na prestižnom gala događaju BoF 500 u Parizu, i to samo nekoliko sati nakon iznenađujućeg pojavljivanja na modnoj pisti.
Problemi sa spavanjem nisu samo izvor umora, već mogu biti povezani sa većim rizikom od moždanog udara, hospitalizacije i drugih problema sa zdravljem mozga.
U užurbanom ritmu svakodnevice strast ne mora da čeka kraj radnog dana ili idealne uslove. Otkrijte dve brze, uzbudljive i spontane poze koje dokazuju da za savršenu intimnost i vatrenu akciju uvek ima vremena.
Bivši učesnik rijalitija, David Dragojević, je istakao da ne planira ulazak u rijaliti, a njegova žena, Tamara Dragojević, se našalila da ga ne bi ni pustila.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se danas na snimanju nove epizode muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" u veoma upečatljivom izdanju, a njen stajling odmah je privukao pažnju budući da je izgledala kao da je članica neke rok grupe!
Na društvenim mrežam pojavio se stari snimak na kome pokojni pevač Džej Ramadanovski otima mikrofon svom kolegi Draganu Kojiću Kebi kako bi ga dao Šerifu Konjeviću.
Suprug pevačice Nadežde Biljić, Toma Panić, oglasio se na društvenim mrežama i uputio oštru poruku blokaderima za koje tvrdi da su njegovoj porodici nanosili zlo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.