Zamislite hipotetičku situaciju: agresor planira da uništi ruske brodove u Crnom moru. Ove planove moglo bi da poremeti radio-tehničko i svemirsko izviđanje, kao i trostepeni odbrambeni sistem
Američka mornarica se priprema za testiranje protivbrodske rakete dugog dometa AGM-158C Long Range Anti-Ship Missile (LRASM) u verziji 1.1 u realnim borbenim uslovima. Ovo je navedeno u nedavno objavljenom godišnjem izveštaju Pentagonove kancelarije za operativna ispitivanja i ocene.
Ovu raketu, koja ima domet do 950 kilometara, na nekim platformama nazivaju „ubicom“ Crnomorske flote Rusije.
Po mom mišljenju, ovo je vrlo smela izjava. Da bi se analizirala realnost takve procene, neophodno je razumeti o kakvoj raketi govorimo i kakav je njen stvarni potencijal.
"Pametna" raketa za timski rad
Protivbrodske rakete LRASM se nalaze u službi američke vazdušne flote i još uvek se proizvode u malim serijama, a takođe se ispituju na avionima B-1B i F/A-18 hornet i dorađuju na osnovu rezultata ispitivanja. Veruje se da će B-1B moći da nosi 24 rakete LRASM, a pored toga, upotreba ovih raketa biće moguća i sa drugih strateških nosača američkog ratnog vazduhoplovstva B-52 i B-2.
Rakete su opremljene dovoljno probojnom rasprskavajućom-eksplozivnom bojevom glavom težine 454 kilograma, koja u slučaju uspešnog pogotka može uništiti bilo koji mali brod klase korvete ili manji, ili ga bar onesposobiti. Za veće brodove klase fregata ili krstarica, sve će verovatnije zavisiti od sreće, ali u svakom slučaju velika je verovatnoća da brod više neće biti punopravna jedinica.
Tako će, u slučaju uspešnog vazdušnog udara, zaista, par strateških nosača aviona moći da pogodi praktično sve ratne brodove ruske Crnomorske flote, kojih trenutno ima oko pedeset.
Raketa LRASM je "pametna" i ima prilično napredan sistem navođenja koji predstavlja kombinaciju visoko-preciznog autopilota i podsistema za samostalnu pretragu, identifikaciju i grupno vođenje raketa do cilja. Ove rakete, na sličan način kao i sovjetske protivbrodske rakete „Granit“, mogu međusobno da "pregovaraju" o tome kako i koju metu napasti. Takođe mogu raspodeliti ciljeve između sebe u grupi brodova radi garantovanog uništavanja najvažnijih objekata. Pored toga, "pametna" raketa može ometati sisteme PVO i izvoditi protivraketne manevre.
U igru ulaze S-300 i S-400
Naravno, odbrana od savremenih vrhunskih sistema za uništavanje mora biti kompleksna. Kako se može organizovati protivvazdušna odbrana savremene flote? Najbolja odbrana je sprečavanje napada na udaljenim prilazima. Bilo bi idealno uništiti avione-nosače raketa LRASM pre njihovog lansiranja, ali u uslovima Crnog mora udaljeni prilazi su nad teritorijom drugih zemalja i izvan zone PVO ruske flote.
Foto: Twitter printscreen
Shodno tome, neophodno je sprečiti grupni nalet relativno neupadljivih aviona, raketa LRASM. Biće lakše zaustaviti masovni neočekivani napad ako ranije saznate za njega, to znači da treba obezbediti radijsko i svemirsko izviđanje i, ako je to moguće, ne propustiti pripremu udarne operacije. Reč je o praćenju intenziteta radio komunikacija, nadzoru aktivnosti američkih baza strateške avijacije i aviona za točenje goriva tokom leta, kao i o otkrivanju drugih indirektnih znakova predstojeće strateške operacije vazdušnih snaga. Za ovo obavezno mora biti uključen radio-tehnički obaveštajni centar Crnomorske flote koja je smeštena na Krimu.
Sledeći najvažniji zadatak biće uništavanje napadačkih raketa na rastojanju od 200-500 kilometara od baze ruske flote. On će se rešavati uz pomoć lovaca Su-35 i Su-30 koji su raspoređeni na Krimu i u Krasnodarskoj oblasti, kao i uz pomoć sistema PVO S-400. Uprkos nevidljivosti, veliki broj raketa sigurno će biti uništen na putu ka glavnim snagama flote, koje se u mirno vreme nalaze u svojim bazama ili vrše međubazne prelaze.
Na udaljenosti manjoj od 150 kilometara u igru će ući odbrambeni sistemi brodova flote, u Crnomorskoj floti raketna krstarica "Moskva" sa sistemom PVO S-300F dometa do 150 kilometara i tri najnovije fregate projekta 11356R sa protivavionskim raketnim sistemima zonske odbrane "Štilj-1" dometa 50 kilometara. Na ovoj liniji će verovatno biti uništen i određeni broj napadačkih raketa.
Foto: printscreen
Na poslednjoj liniji ruske odbrane, agresora će čekati protivavionski sistemi samoodbrane brodova i brzi višecevni artiljerijski automati poput AK-630, "Pancir-M", "Palaš" i "Kortik". AGM-158C su dozvučne rakete koje imaju brzinu leta 700-1000 kilometara na čas i stoga su prilično pristupačne mete za odbrambene sisteme poslednje linije. Naravno, brodovi moraju biti spremni za odbranu. Savremena borba je kratkotrajna: pri brzini leta od 1000 kilometara na čas poslednja tri kilometra do zaštićenog broda raketa će proleteti za 11 sekundi, a ako borbeni odbrambeni sistemi nisu u borbenoj pripravnosti, postoje velike šanse da se „prespava rat“. Zbog toga neprijatelja moraju čekati borbeni sistemi bliže linije.
Rusi će "sakriti" svoje brodove
Važnu ulogu mogu igrati sistemi elktronskog ratovanja i kamuflaže brodova koji koriste sisteme ometanja poput "Divnomorje", "Moskva-1" ili mobilnih kompleksa "Krasuha" koji će, ako bude potrebno, biti postavljeni na bilo kom mestu.
Organizacija takve odbrane, možda će omogućiti da se brodovi flote „sakriju“ od sistema za navođenje raketa. Možda će biti moguće poremetiti raketnu navigaciju, ako se rakete budu korigovale prema podacima satelitske navigacije, a smatra se da i Rusija ima takve sisteme i, svakako, mogu se koristiti za zaštitu flote.
Naravno, razmatramo potpuno hipotetičku situaciju i zato ne idemo dalje od crnomorskog prostora vojnih operacija. Jasno je da je u stvarnom životu takav iznenadni napad teško moguć ako nije početak velikog rata sa zagarantovanom upotrebom nuklearnog oružja. Stoga su svi razgovori o "ubicama" ove ili one flote samo dobar način da se skrene pažnja na tekst i ništa više. Nadam se da smo i mi to uradili.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Osvedočeni nasilnik, prvi na blokaderskoj listi, novosadski kardiolog Ilija Srdanovića, prošao je put od protivnika režima Demokratske stranke do ultra blokadera, saznaje Informer.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Banka Poštanska štedionica nastavila je da uspešno realizuje isplate državne jednokratne finansijske podrške za više od milion građana, u ukupnom iznosu od 29,3 milijarde dinara, kojom su obuhvaćeni penzioneri, korisnici dečjeg dodatka i socijalne pomoći, kao i borci i korisnici prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.