Zamislite hipotetičku situaciju: agresor planira da uništi ruske brodove u Crnom moru. Ove planove moglo bi da poremeti radio-tehničko i svemirsko izviđanje, kao i trostepeni odbrambeni sistem
Američka mornarica se priprema za testiranje protivbrodske rakete dugog dometa AGM-158C Long Range Anti-Ship Missile (LRASM) u verziji 1.1 u realnim borbenim uslovima. Ovo je navedeno u nedavno objavljenom godišnjem izveštaju Pentagonove kancelarije za operativna ispitivanja i ocene.
Ovu raketu, koja ima domet do 950 kilometara, na nekim platformama nazivaju „ubicom“ Crnomorske flote Rusije.
Po mom mišljenju, ovo je vrlo smela izjava. Da bi se analizirala realnost takve procene, neophodno je razumeti o kakvoj raketi govorimo i kakav je njen stvarni potencijal.
"Pametna" raketa za timski rad
Protivbrodske rakete LRASM se nalaze u službi američke vazdušne flote i još uvek se proizvode u malim serijama, a takođe se ispituju na avionima B-1B i F/A-18 hornet i dorađuju na osnovu rezultata ispitivanja. Veruje se da će B-1B moći da nosi 24 rakete LRASM, a pored toga, upotreba ovih raketa biće moguća i sa drugih strateških nosača američkog ratnog vazduhoplovstva B-52 i B-2.
Rakete su opremljene dovoljno probojnom rasprskavajućom-eksplozivnom bojevom glavom težine 454 kilograma, koja u slučaju uspešnog pogotka može uništiti bilo koji mali brod klase korvete ili manji, ili ga bar onesposobiti. Za veće brodove klase fregata ili krstarica, sve će verovatnije zavisiti od sreće, ali u svakom slučaju velika je verovatnoća da brod više neće biti punopravna jedinica.
Tako će, u slučaju uspešnog vazdušnog udara, zaista, par strateških nosača aviona moći da pogodi praktično sve ratne brodove ruske Crnomorske flote, kojih trenutno ima oko pedeset.
Raketa LRASM je "pametna" i ima prilično napredan sistem navođenja koji predstavlja kombinaciju visoko-preciznog autopilota i podsistema za samostalnu pretragu, identifikaciju i grupno vođenje raketa do cilja. Ove rakete, na sličan način kao i sovjetske protivbrodske rakete „Granit“, mogu međusobno da "pregovaraju" o tome kako i koju metu napasti. Takođe mogu raspodeliti ciljeve između sebe u grupi brodova radi garantovanog uništavanja najvažnijih objekata. Pored toga, "pametna" raketa može ometati sisteme PVO i izvoditi protivraketne manevre.
U igru ulaze S-300 i S-400
Naravno, odbrana od savremenih vrhunskih sistema za uništavanje mora biti kompleksna. Kako se može organizovati protivvazdušna odbrana savremene flote? Najbolja odbrana je sprečavanje napada na udaljenim prilazima. Bilo bi idealno uništiti avione-nosače raketa LRASM pre njihovog lansiranja, ali u uslovima Crnog mora udaljeni prilazi su nad teritorijom drugih zemalja i izvan zone PVO ruske flote.
Foto: Twitter printscreen
Shodno tome, neophodno je sprečiti grupni nalet relativno neupadljivih aviona, raketa LRASM. Biće lakše zaustaviti masovni neočekivani napad ako ranije saznate za njega, to znači da treba obezbediti radijsko i svemirsko izviđanje i, ako je to moguće, ne propustiti pripremu udarne operacije. Reč je o praćenju intenziteta radio komunikacija, nadzoru aktivnosti američkih baza strateške avijacije i aviona za točenje goriva tokom leta, kao i o otkrivanju drugih indirektnih znakova predstojeće strateške operacije vazdušnih snaga. Za ovo obavezno mora biti uključen radio-tehnički obaveštajni centar Crnomorske flote koja je smeštena na Krimu.
Sledeći najvažniji zadatak biće uništavanje napadačkih raketa na rastojanju od 200-500 kilometara od baze ruske flote. On će se rešavati uz pomoć lovaca Su-35 i Su-30 koji su raspoređeni na Krimu i u Krasnodarskoj oblasti, kao i uz pomoć sistema PVO S-400. Uprkos nevidljivosti, veliki broj raketa sigurno će biti uništen na putu ka glavnim snagama flote, koje se u mirno vreme nalaze u svojim bazama ili vrše međubazne prelaze.
Na udaljenosti manjoj od 150 kilometara u igru će ući odbrambeni sistemi brodova flote, u Crnomorskoj floti raketna krstarica "Moskva" sa sistemom PVO S-300F dometa do 150 kilometara i tri najnovije fregate projekta 11356R sa protivavionskim raketnim sistemima zonske odbrane "Štilj-1" dometa 50 kilometara. Na ovoj liniji će verovatno biti uništen i određeni broj napadačkih raketa.
Foto: printscreen
Na poslednjoj liniji ruske odbrane, agresora će čekati protivavionski sistemi samoodbrane brodova i brzi višecevni artiljerijski automati poput AK-630, "Pancir-M", "Palaš" i "Kortik". AGM-158C su dozvučne rakete koje imaju brzinu leta 700-1000 kilometara na čas i stoga su prilično pristupačne mete za odbrambene sisteme poslednje linije. Naravno, brodovi moraju biti spremni za odbranu. Savremena borba je kratkotrajna: pri brzini leta od 1000 kilometara na čas poslednja tri kilometra do zaštićenog broda raketa će proleteti za 11 sekundi, a ako borbeni odbrambeni sistemi nisu u borbenoj pripravnosti, postoje velike šanse da se „prespava rat“. Zbog toga neprijatelja moraju čekati borbeni sistemi bliže linije.
Rusi će "sakriti" svoje brodove
Važnu ulogu mogu igrati sistemi elktronskog ratovanja i kamuflaže brodova koji koriste sisteme ometanja poput "Divnomorje", "Moskva-1" ili mobilnih kompleksa "Krasuha" koji će, ako bude potrebno, biti postavljeni na bilo kom mestu.
Organizacija takve odbrane, možda će omogućiti da se brodovi flote „sakriju“ od sistema za navođenje raketa. Možda će biti moguće poremetiti raketnu navigaciju, ako se rakete budu korigovale prema podacima satelitske navigacije, a smatra se da i Rusija ima takve sisteme i, svakako, mogu se koristiti za zaštitu flote.
Naravno, razmatramo potpuno hipotetičku situaciju i zato ne idemo dalje od crnomorskog prostora vojnih operacija. Jasno je da je u stvarnom životu takav iznenadni napad teško moguć ako nije početak velikog rata sa zagarantovanom upotrebom nuklearnog oružja. Stoga su svi razgovori o "ubicama" ove ili one flote samo dobar način da se skrene pažnja na tekst i ništa više. Nadam se da smo i mi to uradili.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Vojkan Mladenović, funkcioner "Studentske liste" bez studenata, koji je sad prijavljen ispred Albanske koalicije sa kojom blokaderi imaju saradnju, glavni je vinovnik mega skandala na zgubidanskom protestu u Nišu.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Meteorolog Ivan Ristić obelodanio je da je sa Pacifika stigao signal koji najavljuje ozbiljno zahlađenje za Srbiju i to sredinom oktobra, međutim, već ovaj vikend obeležiće oblačno vreme I povremeni pljuskovi u većem delu zemlje.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.