Zamislite hipotetičku situaciju: agresor planira da uništi ruske brodove u Crnom moru. Ove planove moglo bi da poremeti radio-tehničko i svemirsko izviđanje, kao i trostepeni odbrambeni sistem
Američka mornarica se priprema za testiranje protivbrodske rakete dugog dometa AGM-158C Long Range Anti-Ship Missile (LRASM) u verziji 1.1 u realnim borbenim uslovima. Ovo je navedeno u nedavno objavljenom godišnjem izveštaju Pentagonove kancelarije za operativna ispitivanja i ocene.
Ovu raketu, koja ima domet do 950 kilometara, na nekim platformama nazivaju „ubicom“ Crnomorske flote Rusije.
Po mom mišljenju, ovo je vrlo smela izjava. Da bi se analizirala realnost takve procene, neophodno je razumeti o kakvoj raketi govorimo i kakav je njen stvarni potencijal.
"Pametna" raketa za timski rad
Protivbrodske rakete LRASM se nalaze u službi američke vazdušne flote i još uvek se proizvode u malim serijama, a takođe se ispituju na avionima B-1B i F/A-18 hornet i dorađuju na osnovu rezultata ispitivanja. Veruje se da će B-1B moći da nosi 24 rakete LRASM, a pored toga, upotreba ovih raketa biće moguća i sa drugih strateških nosača američkog ratnog vazduhoplovstva B-52 i B-2.
Rakete su opremljene dovoljno probojnom rasprskavajućom-eksplozivnom bojevom glavom težine 454 kilograma, koja u slučaju uspešnog pogotka može uništiti bilo koji mali brod klase korvete ili manji, ili ga bar onesposobiti. Za veće brodove klase fregata ili krstarica, sve će verovatnije zavisiti od sreće, ali u svakom slučaju velika je verovatnoća da brod više neće biti punopravna jedinica.
Tako će, u slučaju uspešnog vazdušnog udara, zaista, par strateških nosača aviona moći da pogodi praktično sve ratne brodove ruske Crnomorske flote, kojih trenutno ima oko pedeset.
Raketa LRASM je "pametna" i ima prilično napredan sistem navođenja koji predstavlja kombinaciju visoko-preciznog autopilota i podsistema za samostalnu pretragu, identifikaciju i grupno vođenje raketa do cilja. Ove rakete, na sličan način kao i sovjetske protivbrodske rakete „Granit“, mogu međusobno da "pregovaraju" o tome kako i koju metu napasti. Takođe mogu raspodeliti ciljeve između sebe u grupi brodova radi garantovanog uništavanja najvažnijih objekata. Pored toga, "pametna" raketa može ometati sisteme PVO i izvoditi protivraketne manevre.
U igru ulaze S-300 i S-400
Naravno, odbrana od savremenih vrhunskih sistema za uništavanje mora biti kompleksna. Kako se može organizovati protivvazdušna odbrana savremene flote? Najbolja odbrana je sprečavanje napada na udaljenim prilazima. Bilo bi idealno uništiti avione-nosače raketa LRASM pre njihovog lansiranja, ali u uslovima Crnog mora udaljeni prilazi su nad teritorijom drugih zemalja i izvan zone PVO ruske flote.
Foto: Twitter printscreen
Shodno tome, neophodno je sprečiti grupni nalet relativno neupadljivih aviona, raketa LRASM. Biće lakše zaustaviti masovni neočekivani napad ako ranije saznate za njega, to znači da treba obezbediti radijsko i svemirsko izviđanje i, ako je to moguće, ne propustiti pripremu udarne operacije. Reč je o praćenju intenziteta radio komunikacija, nadzoru aktivnosti američkih baza strateške avijacije i aviona za točenje goriva tokom leta, kao i o otkrivanju drugih indirektnih znakova predstojeće strateške operacije vazdušnih snaga. Za ovo obavezno mora biti uključen radio-tehnički obaveštajni centar Crnomorske flote koja je smeštena na Krimu.
Sledeći najvažniji zadatak biće uništavanje napadačkih raketa na rastojanju od 200-500 kilometara od baze ruske flote. On će se rešavati uz pomoć lovaca Su-35 i Su-30 koji su raspoređeni na Krimu i u Krasnodarskoj oblasti, kao i uz pomoć sistema PVO S-400. Uprkos nevidljivosti, veliki broj raketa sigurno će biti uništen na putu ka glavnim snagama flote, koje se u mirno vreme nalaze u svojim bazama ili vrše međubazne prelaze.
Na udaljenosti manjoj od 150 kilometara u igru će ući odbrambeni sistemi brodova flote, u Crnomorskoj floti raketna krstarica "Moskva" sa sistemom PVO S-300F dometa do 150 kilometara i tri najnovije fregate projekta 11356R sa protivavionskim raketnim sistemima zonske odbrane "Štilj-1" dometa 50 kilometara. Na ovoj liniji će verovatno biti uništen i određeni broj napadačkih raketa.
Foto: printscreen
Na poslednjoj liniji ruske odbrane, agresora će čekati protivavionski sistemi samoodbrane brodova i brzi višecevni artiljerijski automati poput AK-630, "Pancir-M", "Palaš" i "Kortik". AGM-158C su dozvučne rakete koje imaju brzinu leta 700-1000 kilometara na čas i stoga su prilično pristupačne mete za odbrambene sisteme poslednje linije. Naravno, brodovi moraju biti spremni za odbranu. Savremena borba je kratkotrajna: pri brzini leta od 1000 kilometara na čas poslednja tri kilometra do zaštićenog broda raketa će proleteti za 11 sekundi, a ako borbeni odbrambeni sistemi nisu u borbenoj pripravnosti, postoje velike šanse da se „prespava rat“. Zbog toga neprijatelja moraju čekati borbeni sistemi bliže linije.
Rusi će "sakriti" svoje brodove
Važnu ulogu mogu igrati sistemi elktronskog ratovanja i kamuflaže brodova koji koriste sisteme ometanja poput "Divnomorje", "Moskva-1" ili mobilnih kompleksa "Krasuha" koji će, ako bude potrebno, biti postavljeni na bilo kom mestu.
Organizacija takve odbrane, možda će omogućiti da se brodovi flote „sakriju“ od sistema za navođenje raketa. Možda će biti moguće poremetiti raketnu navigaciju, ako se rakete budu korigovale prema podacima satelitske navigacije, a smatra se da i Rusija ima takve sisteme i, svakako, mogu se koristiti za zaštitu flote.
Naravno, razmatramo potpuno hipotetičku situaciju i zato ne idemo dalje od crnomorskog prostora vojnih operacija. Jasno je da je u stvarnom životu takav iznenadni napad teško moguć ako nije početak velikog rata sa zagarantovanom upotrebom nuklearnog oružja. Stoga su svi razgovori o "ubicama" ove ili one flote samo dobar način da se skrene pažnja na tekst i ništa više. Nadam se da smo i mi to uradili.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Građani širom Srbije uputili su se ka Beogradu, gde će sutra biti održan veliki skup u organizaciji Srpske napredne stranke. Sve detalje možete pratiti u našem blogu uživo iz minuta u minut.
Beograd sprema žestok odgovor za više desetina osoba i potpunu promenu odnosa prema Vladi Crne Gore ukoliko ta zemlja zabrani ulazak glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Beograd sprema žestok odgovor za više desetina osoba i potpunu promenu odnosa prema Vladi Crne Gore ukoliko ta zemlja zabrani ulazak glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da predstoji ozbiljna politička borba u kojoj vladajućoj koaliciji neće biti lako, ali da opozicija ima još teži zadatak ako želi pobedu. Predsednik je ujedno uputio poziv građanima da se okupe 27. juna ispred Narodne Skupštine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas svečanom otvaranju nove deonice Moravskog koridora. Tom prilikom, se osvrnuo i na brutalne pretnje koje mu je uputio novinar BIRN-a, istakavši da mu je od sopstvene sudbine daleko važnije to kakvo nasleđe ostavlja građanima Srbije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović je danas reagovao na društvenoj mreži Iks na navode Zdravka Ponoša, koji je kritikovao potencijalni kompromis i rešenje za deblokadu Regulatornog tela za elektronske medije.
Tim brazilskih i kostarikanskih naučnika otkrio je novu vrstu zastrašujućih stvorenja sa dna okeana - takozvanih "duh ajkula", što potvrđuje da okeansko dno i dalje krije brojna nepoznata bića.
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Maloletni M. M. (15) iz Niške Banje danas je saslušan pred Višim sudom u Nišu u postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja M. M. i M. M. M., a koji se terete za zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica, kao i za teška dela protiv opšte sigurnosti u saizvršilaštvu.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Jul 2026. godine biće mesec velikih prilika, iznenadnih obrta i važnih odluka. Dok će neki znakovi uživati u talasu sreće i uspeha, drugi će morati pažljivo da biraju svoje poteze kako bi izbegli probleme i izvukli maksimum iz ovog dinamičnog perioda.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Mnogi korisnici se pitaju da li je za bateriju telefona bolje punjenje tokom noći ili brzo dopunjavanje ujutru. Stručnjaci otkrivaju koje navike zaista utiču na vek trajanja baterije, a koje su samo mitovi.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Starleta Aleksandra Subotić izazvala je veliku pažnju javnosti iskrenom izjavom o nevenčanom suprugu Peci Raspopović, koji je od nje stariji 24 godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.