KAPETAN SE ISKRCAO NA OBALU I ZANEMEO OD PRIZORA, A ONDA SU OSTRVO IZBRISALI SA KARTE... Misteriozna pojava u blizini Irske vekovima ostaje tajna za ljude!
Mistično ostrvo u severnom Atlantiku, od Irske udaljeno 320 kilometara, vekovima zbunjuje istraživače i kartografe, postalo je mit i još uvek krije tajnu
Haj Brazil je misteriozno ostrvo koje je prvi put ucrtano u mape 1325. godine. Iako svi znaju gde se "nalazi", može se videti samo jednom u sedam godina, ali se na njega nikada niko nije iskrcao, kartografi su ga u 19. veku skinuli sa mape i zaključili da - ne postoji.
Priče o tom fantomskom ostrvu vekovima su kružile Evropom, s pričama o "obećanoj zemlji svetaca" ili "raju gde živi napredna civilizacija", a jedna od uočljivijih geografskih karakteristika ostrva je to što na kartama uvek izgleda kao krug s kanalom (ili rekom) koja na njemu teče od istoka prema zapadu. Nazvan je po keltskoj reči Breasal i znači visoki kralj.
Prvi put ga je u mapu 1325. godine ucrtao đenovski kartograf Anđelino Dulsert, a nalazi se i u katalonskom atlasu iz 1375. godine. Prikazuje ga i venecijanska mapa iz 1436. godine kao jednu od najvećih grupa atlantskih ostrva, a upisano je i u Ortelijusovoj mapi Evrope iz 1595. godine.
Međutim, 1480. godine je Džon Džej isplovio iz Bristola sa dva broda "Triniti" i "Džordž" i namerom da se iskrca na Haj Brazil, ali se posle dva meseca vratio neobavljenog posla. Međutim, jedan od članova posade Džon Kabot je 1497. godine tvrdio da je pronašao ostrvo.
Dva veka kasnije je škotski kapetan Džon Nizbet na putu ka Irskoj video Haj Brazil, iskrcao se na obalu i tu proveo pola dana sa posadom. On je tvrdio da je na ostrvu upoznao mudrog čoveka koji im je dao srebro i zlato, živeo je u kamenom zamku oko kojeg su trčali veliki crni zečevi i svetleći ljudi. Ubrzo je kapetan Aleksandar Džonson krenuo u ekspediciju i potvrdio Nizbetove reči.
Haj Brazil je poslednji put upisan u mapu 1865. godine pod nazivom Brazilska stena. Poslednji su ovo ostrvo videli Robert O'Flerti i T. J. Vestrop 1872. godine koji su tvrdili da su se tri puta iskrcavali i, jednom prilikom, poveli porodice da im dokažu da su tamo bili. Međutim, kada su poslednji put napustili Haj Brazil ovo ostrvo je nestalo pred njihovim očima.
Mnogi nestanak objašnjavaju kao porast nivoa mora posle ledenog doba. Recimo, Porkupina sprud je, 193 kilometara od Irske, 1862. godine otkriven, a bio je ostrvo potopljeno okeanom.
Mnogi pretpostavljaju da je ostrvo potonulo zbog porasta nivoa mora, a pošto ga niko nije video više od sto godina skinuto je sa svih mapa. Istoričari su ubeđeni da nikada nije ni postojalo. Međutim, postoje daleko zanimljivije teorije koje mogu da zamisle.
Naime, najpozantiji NLO incident na britanskim ostrvima dogodio se u Safoku, u Rendlesham šumi 1980. godine, kada je blizu američke baze vojska videla čudnu letelicu. Major Džim Peniston tvrdi da je dodirnuo letelicu i telepatski primio 16 strana binarnog koda. On je zapisao binarni kod i posle nekoliko decenija je dešifrovan kao koordinate lokacija na kojoj se nalazio Haj Brazil, ali i piramide u Gizi i Naska linije. Na kraju poruke se ponovo nalaze koordinati Haj Brazila i broj 8100.
Haj Barazil nije jedino mistično ostrvo, jer istu sudbinu je doživelo i Peščano ostrvo u Pacifiku za koje su godinama tvrdili da je fantomsko i da ne postoji, a onda se volšebno pojavilo na mapi Gugl Ert-a! I ovo ostrvo je oblog oblika kao i Haj Brazil i, takođe, nestaje i pojavljuje se kada hoće.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.