Politički analitičar Anatolij Vaserman govorio je o prekretnici u odnosima Rusije sa zapadnim zemljama.Posle raspada SSSR-a, SAD i ostatak Zapada navikli su na ideju ruske slabosti. Ono što Zapad i Amerika još nisu shvatili: Kada pođeš na Moskvu razmisli da li ćeš se vratiti jer Rusija je sada opasna velesila
Međutim, poslednjih godina Rusija je u velikoj meri ojačala i obnovila svoj politički, ekonomski i vojni potencijal. Trenutno postaje očigledno da zapadne države više neće moći da diktiraju svoju volju modernoj ruskoj državi.
Ovo mišljenje izrazio je politički analitičar Anatolij Vaserman, a povod za zaključak ovog stručnjaka bio je nedavni govor ruskog predsednika Vladimira Putina tokom njegove godišnje poruke Federalnoj skupštini, koja se održala 21. aprila 2021. godine.
Analitičar je primetio upozorenje šefa Rusije stranim provokatorima - da će od sada morati da odgovaraju za svoja zadiranja u interese i temelje ruske bezbednosti.
Istovremeno, stručnjak je posebno skrenuo pažnju na Putinovu pretnju da „nikome neće pasti na pamet da pređe takozvanu crvenu liniju u odnosu na Rusiju", čije će mesto Moskva, u svakom konkretnom slučaju, od sada samostalno određivati kao metu.
- Situacija je jasna: ustanovljena su nova pravila! Sada sami utvrđujemo da li su naši partneri otišli ??predaleko i imamo pravo da delujemo bez upozorenja i odobrenja - rekao je Vasserman, napominjući da će od sada „Zapad morati da odgovara za svoje agresivne antiruske akcije"
Sjedinjene Države moraju da napuste besmislenu politiku sankcija ako žele da održe makar neku vrstu odnosa sa Rusijom.
Američki analitičar, specijalista za spoljnu politiku Daniel Depetris izjavio je ovo u svom materijalu za portal Defense One.
Kao što autori primećuju, danas, ako ne i bezbednost čitavog sveta, onda barem blagostanje znatnog dela njegovih stanovnika zavisi od izgleda američko-ruskih odnosa.
Zbog toga je izuzetno važno da ti odnosi barem ostanu na sadašnjem, mada ne i najprijateljskijem nivou.
U isto vreme, smatra Depetris, gledajući trenutnu situaciju između ove dve sile, teško je ne poverovati da su odnosi već dostigli kritičnu tačku.
Ruski predsednik Vladimir Putin dobro zna da je jednostavno besmisleno ulaziti u suštinske razgovore sa svojim američkim kolegom.
Foto: fotomontaža
Odluka Bajdenove administracije da nametne dodatne sankcije Moskvi stvorila je neizbežni odgovor "milo za drago".
Posebno treba istaći proterivanje 10 američkih diplomata iz Rusije, što bi na kraju moglo ugroziti predloženi samit Bajdena i Putina krajem godine.
Ruski ambasador u Sjedinjenim Državama skoro mesec dana nije bio u Vašingtonu.
I sve ovo više nego rečito karakteriše trenutne odnose među zemljama.
U godinama od završetka hladnog rata, rekao je Depetris, svaki novi američki predsednik koji je ušao u Belu kuću mislio je da je oštro resetovanje odnosa sa Rusijom više nego moguće.
Posle toga, međutim, svako od njih napustio je svoju kancelariju potpuno razočaran.
Bez obzira na to, iako je malo nade za značajno poboljšanje američko-ruskih odnosa, obe zemlje ostaju posvećene tome da obezbede potpuni prekid.
Ako Vašington i Moskva imaju bilo kakve šanse da reše ono što je ostalo od njihove interakcije, obe strane moraju da dođu do ozbiljnih zaključaka da bi možda neka pitanja trebalo odložiti na kasniji datum, jer oni jednostavno ne nailaze na brzo rešenje.
Danas je u Vašingtonu uobičajeno da se celokupna spoljna politika Rusije poveže sa ličnim prioritetima Vladimira Putina.
Navodno bi pod bilo kojim drugim predsednikom ruska spoljna politika bila radikalno drugačija.
Ali, na žalost, geopolitika nije tako laka stvar kako bi neko želeo da misli. Zapravo, Vladimir Putin donosi u Kremlj određeni ukus svojstven samo njemu.
Međutim, glavni nacionalni interesi Rusije ostali su prilično dosledni tokom poslednjih četvrt veka.
Moskva se uvek odlučno protivila i protivi se daljem proširenju NATO-a, krajnje je skeptična prema zapadnim namerama i ostaje veoma osetljiva na najmanji nagoveštaj mešanja Zapada u njene poslove.
Čak je i Boris Jeljcin, sada utkan u lik prozapadno ruskog političara, često osećao istu odvratnost prema američkoj spoljnoj politici kao i Vladimir Putin danas.
Razlika između njih leži samo u činjenici da Jeljcin nije bio toliko siguran u svoje sposobnosti predsednika i vladao je zemljom koja još nije dobila stabilnost, koja je bila zahvaćena ekonomskom krizom i kriminalom.
Vladimir Putin je potpuna suprotnost svom prethodniku. Međutim, čini se da političari u Vašingtonu, primećuje Depetris, to ne razumeju.
Svaki novi američki predsednik uveren je da može iskušati Moskvu ili izvršiti pritisak na nju, prisiljavajući je da radikalno promeni spoljnu politiku.
Ipak, uprkos sankcijama protiv stotina ruskih organizacija, proterivanju ruskih diplomata, zatvaranju ruskih konzulata u Sjedinjenim Državama i približavanju saveznicima u Evropi, ruska spoljna politika ostaje jednako nepopustljiva i frustrirajuća prema zapadnim osećanjima kao i pet ili deset godina pre.
To znači da je sama ideja, da Zapad može nagovoriti Moskvu da gleda na svet onakvim kakav želi biti konstruktivna, ostvariva koliko i guranje kroz zaključana vrata.
Srećom, pozitivna strana geopolitike je ta što čak i protivnici i konkurenti sa velikim neslaganjima oko kritičnih pitanja i dalje mogu naći načine za saradnju kada se za to ukaže prilika.
U suštini, Sjedinjene Države i Rusija se ne razlikuju jedna od druge. Na kraju krajeva, postoji razlog zašto se Bajden i Putin i dalje međusobno zovu.
Oboje shvataju da će se, bez obzira koliko su odnosi među njihovim zemljama u ovom trenutku napeti, situacija neizbežno pogoršati ako ne pokušaju da sarađuju u bilo kom pravcu.
To bi mogla biti borba protiv terorizma ili, na primer, zaključivanje unutarafganistanskog mirovnog sporazuma koji stabilizuje Kabul, koji u protekle četiri decenije nije video ništa osim rata.
Foto: youtube.com
Uostalom, ne treba zaboraviti ni na pitanja poput kontrole naoružanja za koja su zainteresovani i Vašington i Moskva.
Sjedinjene Države i Rusija ostaju dve najveće nuklearne sile, koje čine više od 90% svetskog nuklearnog arsenala.
Odluka o produženju sporazuma START III o raspoređenim nuklearnim bojevim glavama i bacačima već je postala pozitivan korak ka oživljavanju režima strateške stabilnosti, koji rizikuje da umre polaganom, ali bolnom smrću.
Međutim, zbog toga bi jedna od strana trebala da pokaže interesovanje za njih i bar prestane da nameće nepotrebne sankcije i druga ograničenja.
U suprotnom, predsednik druge zemlje ostaće pri stavu da je besmisleno ulaziti u bilo kakve razgovore.
Antiruska retorika američkog predsednika Džoa Bajdena i podsticanje Kijeva na zaoštravanje situacije u Donbasu mogu dovesti SAD do0 rata za koji nisu spremne
Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Donald Tramp su se tokom prethodnog telefonskog razgovora dotakli teme mogućnosti održavanja trilateralnog sastanka Rusije, SAD i Kine na predstojećem samitu APEK, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Antiruska retorika američkog predsednika Džoa Bajdena i podsticanje Kijeva na zaoštravanje situacije u Donbasu mogu dovesti SAD do0 rata za koji nisu spremne
Informer je došao u posed lekarskog izveštaja odbornice Kreni-Promeni Tatjane Mićić, koja je tvrdila da ju je fizički napao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, te da je zadobila teške povrede, ali pokazalo se upravo suprotno.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić ušao je u raspravu sa članicom svog tima Ivanom Ivanović zbog njenog odnosa sa Mihailom Adžićem koji je prešao u suparnički tim.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je saučešće porodici, prijateljima i kolegama Nebojše Radoševića, dugogodišnjeg novinara i urednika novinske agencije Tanjug.
Iz "Elektroprivrede Srbije" upozorili su na internet prevaru u kojoj se građanima šalju lažne elektronske poruke kojima se primaocima navodno dostavljaju računi za električnu energiju.
U prisustvu velikog broja vernika, na steni kod manastira Končul osveštan je Časni krst, podignut uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija.
Osam maloletnika dobilo je vaspitne mere nakon što su preko aplikacije Grindr dogovarali susrete sa muškarcima, a zatim ih na području Vrbovca napadali i pljačkali.
Neki počinioci pokušavaju da uklone dokaze odmah nakon zločina. Raskomadaju telo, sakriju ga, odvezu na drugu lokaciju ili pokušaju da automobilom i odećom uklone tragove. Ali ponekad plan potpuno propadne.
Policija u Travniku, u BiH, u ponedeljak je pretresom kuće, okućnice, pratećih objekata i vozila koje koristi M. C. (59) iz Travnika, pronašla dve puške, veću količinu municije, četiri bombe kao i pripadajuću vojnu opremu.
Zajedničkom, munjevitom i profesionalno izvedenom akcijom pripadnika Uprave granične policije (UGP) i Policijske uprave u Novom Sadu, presečen je još jedan veliki krijumčarski lanac.
Film slavnog reditelja Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare“, potresno svedočanstvo o stravičnom stradanju najmlađih sa Kozare u sistemu ustaških logora Nezavisne Države Hrvatske, uskoro kreće u bioskopsku distribuciju širom Srbije i Evrope.
Bivši verenik američke glumice Hejden Panetijer i nekadašnji svetski šampion u boksu Vladimir Kličko podneo je sudu u Los Anđelesu hitan zahtev da bude imenovan za privremenog zastupnika imovine njihove 11-godišnje ćerke Kaje, kako bi zaštitio njeno nasledstvo nakon smrti majke.
Glumica Dakota Džonson podigla je ogromnu prašinu u javnosti nakon što je otvoreno progovorila o snimanju izuzetno provokativnih i intimnih scena sa kolegicom En Hatavej za predstojeći film "Veriti".
Ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita, Zahara, zvanično se odrekla očevog prezimena i od sada se preziva samo Džoli, čime je još jedan član nekadašnje porodice slavnog holivudskog para odlučio da ukloni "Pit" iz svog imena.
Na ovogodišnjoj Nedelji mode u Parizu, kozmetički gigant L’Oréal Paris priredio je spektakl za pamćenje. U centru pažnje našla se Eva Longorija, koja je ulogu brend ambasadorke još jednom pretvorila u čistu magiju.
Priprema zimnice ne mora da traje ceo dan. Otkrijte recept za brzi ajvar od babura koji se ne peče i ne ljušti, a zahvaljujući renu uvek dobija bogat, pikantan ukus i finu gustinu.
Starleta i influenserka Aleksandra Subotić oglasila se za Informer nakon što je na svom Instagram profilu objavila da je njena 12-godišnja ćerka doživela vršnjačko nasilje.
Majka Aleksandre Subotić i bivša sportiskinja Ljuba Pantović oglasila se povodom incidenta u kojem je njena unuka Magdalena učestvovala u tuči sa vršnjakinjom u školi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.