Politički analitičar Anatolij Vaserman govorio je o prekretnici u odnosima Rusije sa zapadnim zemljama.Posle raspada SSSR-a, SAD i ostatak Zapada navikli su na ideju ruske slabosti. Ono što Zapad i Amerika još nisu shvatili: Kada pođeš na Moskvu razmisli da li ćeš se vratiti jer Rusija je sada opasna velesila
Međutim, poslednjih godina Rusija je u velikoj meri ojačala i obnovila svoj politički, ekonomski i vojni potencijal. Trenutno postaje očigledno da zapadne države više neće moći da diktiraju svoju volju modernoj ruskoj državi.
Ovo mišljenje izrazio je politički analitičar Anatolij Vaserman, a povod za zaključak ovog stručnjaka bio je nedavni govor ruskog predsednika Vladimira Putina tokom njegove godišnje poruke Federalnoj skupštini, koja se održala 21. aprila 2021. godine.
Analitičar je primetio upozorenje šefa Rusije stranim provokatorima - da će od sada morati da odgovaraju za svoja zadiranja u interese i temelje ruske bezbednosti.
Istovremeno, stručnjak je posebno skrenuo pažnju na Putinovu pretnju da „nikome neće pasti na pamet da pređe takozvanu crvenu liniju u odnosu na Rusiju", čije će mesto Moskva, u svakom konkretnom slučaju, od sada samostalno određivati kao metu.
- Situacija je jasna: ustanovljena su nova pravila! Sada sami utvrđujemo da li su naši partneri otišli ??predaleko i imamo pravo da delujemo bez upozorenja i odobrenja - rekao je Vasserman, napominjući da će od sada „Zapad morati da odgovara za svoje agresivne antiruske akcije"
Sjedinjene Države moraju da napuste besmislenu politiku sankcija ako žele da održe makar neku vrstu odnosa sa Rusijom.
Američki analitičar, specijalista za spoljnu politiku Daniel Depetris izjavio je ovo u svom materijalu za portal Defense One.
Kao što autori primećuju, danas, ako ne i bezbednost čitavog sveta, onda barem blagostanje znatnog dela njegovih stanovnika zavisi od izgleda američko-ruskih odnosa.
Zbog toga je izuzetno važno da ti odnosi barem ostanu na sadašnjem, mada ne i najprijateljskijem nivou.
U isto vreme, smatra Depetris, gledajući trenutnu situaciju između ove dve sile, teško je ne poverovati da su odnosi već dostigli kritičnu tačku.
Ruski predsednik Vladimir Putin dobro zna da je jednostavno besmisleno ulaziti u suštinske razgovore sa svojim američkim kolegom.
Foto: fotomontaža
Odluka Bajdenove administracije da nametne dodatne sankcije Moskvi stvorila je neizbežni odgovor "milo za drago".
Posebno treba istaći proterivanje 10 američkih diplomata iz Rusije, što bi na kraju moglo ugroziti predloženi samit Bajdena i Putina krajem godine.
Ruski ambasador u Sjedinjenim Državama skoro mesec dana nije bio u Vašingtonu.
I sve ovo više nego rečito karakteriše trenutne odnose među zemljama.
U godinama od završetka hladnog rata, rekao je Depetris, svaki novi američki predsednik koji je ušao u Belu kuću mislio je da je oštro resetovanje odnosa sa Rusijom više nego moguće.
Posle toga, međutim, svako od njih napustio je svoju kancelariju potpuno razočaran.
Bez obzira na to, iako je malo nade za značajno poboljšanje američko-ruskih odnosa, obe zemlje ostaju posvećene tome da obezbede potpuni prekid.
Ako Vašington i Moskva imaju bilo kakve šanse da reše ono što je ostalo od njihove interakcije, obe strane moraju da dođu do ozbiljnih zaključaka da bi možda neka pitanja trebalo odložiti na kasniji datum, jer oni jednostavno ne nailaze na brzo rešenje.
Danas je u Vašingtonu uobičajeno da se celokupna spoljna politika Rusije poveže sa ličnim prioritetima Vladimira Putina.
Navodno bi pod bilo kojim drugim predsednikom ruska spoljna politika bila radikalno drugačija.
Ali, na žalost, geopolitika nije tako laka stvar kako bi neko želeo da misli. Zapravo, Vladimir Putin donosi u Kremlj određeni ukus svojstven samo njemu.
Međutim, glavni nacionalni interesi Rusije ostali su prilično dosledni tokom poslednjih četvrt veka.
Moskva se uvek odlučno protivila i protivi se daljem proširenju NATO-a, krajnje je skeptična prema zapadnim namerama i ostaje veoma osetljiva na najmanji nagoveštaj mešanja Zapada u njene poslove.
Čak je i Boris Jeljcin, sada utkan u lik prozapadno ruskog političara, često osećao istu odvratnost prema američkoj spoljnoj politici kao i Vladimir Putin danas.
Razlika između njih leži samo u činjenici da Jeljcin nije bio toliko siguran u svoje sposobnosti predsednika i vladao je zemljom koja još nije dobila stabilnost, koja je bila zahvaćena ekonomskom krizom i kriminalom.
Vladimir Putin je potpuna suprotnost svom prethodniku. Međutim, čini se da političari u Vašingtonu, primećuje Depetris, to ne razumeju.
Svaki novi američki predsednik uveren je da može iskušati Moskvu ili izvršiti pritisak na nju, prisiljavajući je da radikalno promeni spoljnu politiku.
Ipak, uprkos sankcijama protiv stotina ruskih organizacija, proterivanju ruskih diplomata, zatvaranju ruskih konzulata u Sjedinjenim Državama i približavanju saveznicima u Evropi, ruska spoljna politika ostaje jednako nepopustljiva i frustrirajuća prema zapadnim osećanjima kao i pet ili deset godina pre.
To znači da je sama ideja, da Zapad može nagovoriti Moskvu da gleda na svet onakvim kakav želi biti konstruktivna, ostvariva koliko i guranje kroz zaključana vrata.
Srećom, pozitivna strana geopolitike je ta što čak i protivnici i konkurenti sa velikim neslaganjima oko kritičnih pitanja i dalje mogu naći načine za saradnju kada se za to ukaže prilika.
U suštini, Sjedinjene Države i Rusija se ne razlikuju jedna od druge. Na kraju krajeva, postoji razlog zašto se Bajden i Putin i dalje međusobno zovu.
Oboje shvataju da će se, bez obzira koliko su odnosi među njihovim zemljama u ovom trenutku napeti, situacija neizbežno pogoršati ako ne pokušaju da sarađuju u bilo kom pravcu.
To bi mogla biti borba protiv terorizma ili, na primer, zaključivanje unutarafganistanskog mirovnog sporazuma koji stabilizuje Kabul, koji u protekle četiri decenije nije video ništa osim rata.
Foto: youtube.com
Uostalom, ne treba zaboraviti ni na pitanja poput kontrole naoružanja za koja su zainteresovani i Vašington i Moskva.
Sjedinjene Države i Rusija ostaju dve najveće nuklearne sile, koje čine više od 90% svetskog nuklearnog arsenala.
Odluka o produženju sporazuma START III o raspoređenim nuklearnim bojevim glavama i bacačima već je postala pozitivan korak ka oživljavanju režima strateške stabilnosti, koji rizikuje da umre polaganom, ali bolnom smrću.
Međutim, zbog toga bi jedna od strana trebala da pokaže interesovanje za njih i bar prestane da nameće nepotrebne sankcije i druga ograničenja.
U suprotnom, predsednik druge zemlje ostaće pri stavu da je besmisleno ulaziti u bilo kakve razgovore.
Antiruska retorika američkog predsednika Džoa Bajdena i podsticanje Kijeva na zaoštravanje situacije u Donbasu mogu dovesti SAD do0 rata za koji nisu spremne
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Antiruska retorika američkog predsednika Džoa Bajdena i podsticanje Kijeva na zaoštravanje situacije u Donbasu mogu dovesti SAD do0 rata za koji nisu spremne
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Velika grupa bajkera koja se okupila kod Palate Srbija na Novom Beogradu krenula je oko 16 časova ka Domu Narodne skupštine, gde se danas održava skup "Srbija jedna porodica".
Na društvenim mrežama osvanula je ispovest muškarca koji tvrdi da godinama finansijski pomaže rodbini u Srbiji, ali da umesto zahvalnosti neprestano nailazi na nove zahteve, zamerke, ali i nezahvalnost, zbog čega želi da prekine svaki kontakt sa njima!
Visoke temperature i nagli toplotni talasi ne predstavljaju rizik samo za ljude - dovoljan je samo jedan pogrešan izbor mesta za parkiranje da izbije požar.
Osmaci i maturanti koji nisu zadovoljni rezultatima završnog ili prijemnog ispita ove godine imaju više konkretnih opcija, a vreme za akciju je upravo sada.
Na pijacama širom Srbije bogata je ponuda sezonskog voća i povrća, a cene su niže nego prethodnih nedelja. U nekim gradovima cena trešanja pala je na 150 dinara po kilogramu.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Beli hleb često je na lošem glasu kada je reč o zdravoj ishrani, ali stručnjaci tvrde da jednostavna promena u načinu pripreme može da utiče na to kako ga organizam vari.
Mnogi tokom leta sređuju baštu i orezuju biljke kako bi dvorište izgledalo urednije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pojedine vrste u ovom periodu ne bi trebalo skraćivati, jer pogrešna rezidba može da utiče na cvetanje naredne sezone.
Ostavljanje psa samog kod kuće mnogim vlasnicima predstavlja veliki izazov. Međutim, stručnjaci ističu da nekoliko jednostavnih navika može pomoći da ljubimac ostane miran i opušten dok nikoga nema u domu.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Borka Mihajlović, majka pevačice Aleksandre Prijović, spas od vrućina pronašla je na moru, odakle je pratiocima priredila prizor koji je mnoge ostavio bez daha.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.