Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da neće uvoditi nove oštre sankcije Rusiji dok traju pregovori o okončanju rata u Ukrajini, ocenivši da su Moskva i Vašington možda bliže postizanju sporazuma nego ikada ranije.
Rusija se trenutno sprema da otpremi nekoliko cisterni dizel goriva u okviru sporazume Moskve i Vašingtona, a tanker koji prevozi dizel gorivo namenjeno SAD uskoro će napustiti luku, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin tokom razgovora sa Stivom Vitkofom, specijalnim izaslanikom američkog predsednika.
Rusko dizel gorivo stići će u Sjedinjene Američke Države u roku od 15 do 20 dana od potpisivanja ugovora, dok će u druge, geografski bliže zemlje, stići u kraćem roku, izjavio je danas potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.
Srbija može da ima koristi od dogovora predsednika SAD Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporuci miliona tona ruskog dizela Americi, ali i ostatku sveta, kaže za Informer prof. dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji, Aleksandar Vučić je, gostujući u emisiji "Ćirilica Milomira Marića" na Prva TV, pričao o svom odnosu sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kao i razgovorima sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno je večeras prekinuo program i pročitao najnoviju vest, koju je nazvao šokantnom - Zagorka Dolovac je izdala nalog za lov na srpskog heroja Milana Radoičića!
Lider opozicije Aleksandar Vučić prilikom gostovanja na Informer televiziji, govorio je o medijskim dvostrukim aršinima i razbio laži kojima se napada jedina slobodna televizija u Srbiji Informer TV.
Direktor Niš TV Bojan Avramović otkrio da policija upala u televiziju, pretresali stanove i priveli njegovog mlađeg sina na informativni razgovor samo zato što su pomislili da je profesionalna oprema za strimovanje i snimanje - zapravo automatska puška?!
Nakon što su blokaderi danima organizovano krečili i uništavali patriotske murale i grafite širom Srbije, dobili su žestok odgovor naroda i navijača te su pojedini grafiti obnovljeni, a sada umesto da se pokriju ušima, pokrenuli su novi talas mržnje otvoreno vređajući pravoslavnu veru.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Prema narodnom verovanju, vreme na Svetog Luku može da nagovesti kakva nas zima očekuje. Naši stari su posebnu pažnju obraćali na to da li je danasnji dan sunčan, kišovit ili snežan.
Zima je na pragu, a u selima u zapadnoj Srbiji ovih dana drvosečama i cepačima pune su ruke posla. Evo koje drvo najbolje gori i koliko košta da vam se isporuči do kuće.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Luku, jednog od prvih propovednika hrišćanstva, savremenika Isusa Hrista i autora jednog od četiri jevanđelja.
U žestokom fizičkom sukobu četvorice muškaraca, koji se odigrao sinoć u Zadru, povređen je mladić (24) kada ga je jedan od aktera uoči bežanja izboo oštrim predmetom u predelu noge.
Suđenje kriminalnoj grupi optuženoj za ubistva pripadnika kriminalne škaljarske organizacije Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koji nije imao kriminalni dosije, juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo za 11. decembar.
Kotoranin I. K. (38), koji je godinama radio sa decom u lokalnom košarkaškom klubu, osuđen je u Višem sudu u Podgorici na 17 godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja maloletnika, nedozvoljenih polnih radnji i iskorišćavanja dece za pornografiju.
Bizarni sukob koji je započeo banalnim incidentom u saobraćaju zamalo se završio fatalno u Zemunu, kada je M. O. (61) zadobio ubodnu ranu u predelu grudi tokom brutalne tuče sa komšijom P. G.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Kada birate cvetni aranžman koji ćete pokloniti za slavu izbegavajte karanfile i hrizanteme jer su decenijama unazad vezuju za tužne trenutke i veruje se da prizivaju nesreću.
Dok pojedine pevačice ulažu u grudi, usne i zadnjice, pevačica Ivana Milojević, poznatija kao estradna Hurem, rešila je da osigura jedan deo svog tela - noge!
Pevačica Didi Janković odlučila je da ovogodišnju Noć veštica obeleži u provokativnom izdanju koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim, te je obukla čak dva kostima.
Pevačica Maja Berović ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, a njene najnovije fotografije izazvale su pravu pometnju na društvenim mrežama budući da u mrežastim čarapama i minjaku nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Komentari