ŠTA SE TO DEŠAVA, PUTIN PONUDIO BAJDENU RUSKE VOJNE BAZE U CENTRALNOJ AZIJI?! Komersant lansirao bombu, svet u neverici!
Podeli vest
Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
25.07.2021
13:29
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Miro
pre 2 godine
Komersant je " ugledni Ruski" časopis onoliko koliko je Danas " ugledni Srpski" časopis. Verovatno je i vlasnik isti :)
Predstavnici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država održali su telefonski razgovor po nalogu predsednika Vladimira Putina, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručič je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić kriv jer je medijalna zarada sada duplo veća nego što je bila prosečna zarada pre 11 godina.
Indijska kompanija Reliance Industries, vlasnik najvećeg rafinerijskog kompleksa na planeti, obnovila je kupovinu ruske sirove nafte nakon kratkog zastoja.
Danica Vučenić, udarna pesnica tajkunske, antisrpske televizije N1 koja već duže od godinu dana otvoreno podržava rušenje Srbije na ulicama, sada je u programu uživo patosirala blokadere.
Ministar pravde Nenad Vujić oglasio se povodom postupanja predsednika Visokog saveta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića, istakavši kako to predstavlja otvoreno kršenje Zakona i Poslovnika o radu VST i nedopustiv čin institucionalne samovolje.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da su izbori za prištinski parlament koji se održavaju 28. decembra od presudnog značaja za opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i pozvao sve Srbe da podrže Srpsku listu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće u subotu, 27. decembra polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, saopštila je danas Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Članovi Vlade saglasili su se na današnjoj sednici, da do kraja 2025. godine i u 2026. godini direktori zdravstenih ustanova, u kojima se sprovode poslovi u cilju smanjenja liste čekanja, donesu odluku o preraspodeli radnog vremena.
Ministarstvo unutrašnjih poslova apelovalo je na građane da budu odgovorni i ne koriste petarde i drugu pirotehniku tokom praznika, kako zbog opasnih posledica, tako i zbog zakonskih kazni.
Na deonici zlatiborske magistrale, u ataru sela Draglica, večeras je došlo do saobraćajne nezgode, u kojoj su, prema našim saznanjima, učestvovala dva automobila.
Goran L. (46) je, tri dana pre nego što je ubijen na brutalan i jeziv način u Savinom selu u Vrbasu, na svom Fejsbuk profilu objavio da ima "problem" sa nekim osobama, kao i da će to da reši.
Pripadnici policijske stanice Voždovac uhapsili su juče D.G. (42) zbog sumnje da je u javnom prevozu polno uznemiravao i fizički maltretirao dve devojke.
Diskusija o seriji "Tvrđava" održana je juče, a u razgovoru su učestvovali autori i saradnici jednog od najzapaženijih domaćih televizijskih ostvarenja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar