Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Blokaderi iz dana u dan pokazuju pravo lice, te je tako u javnost isplivao i novi blokaderski rat! Naime, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović obratio se drekavcu Srđanu Milivojeviću uz jasnu poruku.
Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde (SSP), tajkun i okoreli opozicionar, žestoko je napao studente blokadere i to prilikom gostovanja na njihovim glasilima.
Crnogorska vlast i deo opozicije vode neprijateljsku politiku prema Srbiji, a maksimalno se ponižavaju pred Hrvatskom, dok ambasador EU Johan Satler izgleda vuče konce iza scene, kaže Spasoje Tomić, istoričar iz Nikšića i funkcioner stranke Slobodna Crna Gora.
Ministar za javna ulaganja i predsednik Izvršnog odbora Srpske napredne stranke Darko Glišić izjavio je da će novi paket mera za poboljšanje životnog standarda građana dodatno podstaći ekonomski razvoj Srbije i doprineti boljem životu građana.
Republički hidro-meteorološki zavod (RHMZ) izdao je danas upozorenje za područje Srbije na vremenske nepogode, dok je za područje Beograda upozorio na lokalno obilnije pljuskove sa grmljavinom.
Mladić F. J. (26), koji je juče ranjen u Novom Sadu, trenutno je u stabilnom stanju u KCV, dok policija intenzivno traga za napadačem, a kao glavni motiv ovog vatrenog obračuna navode se neraščišćeni odnosi sa drogom.
Teških 24 sata je iza lekara na Vojnomedicinskoj akademiji, a najteže je povređen montažer klima-uređaja koji je pao sa drugog sprata i zadobio prelom lobanje.
Milan Pekić, direktor Kancelarije za borbu protiv droga u Republici Srbiji, za Informer.rs ističe da je suzbijanje organizovanog kriminala ključno za bezbednost, ali i jedan od ključnih preduslova za smanjenje ponude droga. Ono što posebno napominje je da su se organizovane kriminalne grupe tenološki modernizovale i specijalizovale i da na to treba odgovoriti.
Profesor saobraćajnog fakulteta Milan Vujanić smatra da većina vozača elektrIčnog trotineta ne poznaje "pravila igre" u saobraćaju i da to predstavlja ozbiljan problem.
Tihomir Krstić (45), koji je bio u pritvoru zbog sumnje da je 27. decembra, prošle godine na Novom Beogradu napao, izbo nožem I opljačkao S.C., preminuo je u Centralnom zatvoru. Ovo nije prvi put da se Krstić našao iza rešetaka, dosije mu je prilično obiman.
Ministar kulture Nikola Selaković uručio je juče u Nišu ugovore o finansiranju i sufinansiranju projekata iz oblasti kulture i naveo da je u prethodne četiri godine u razvoj kulturnih projekata u ovom gradu uloženo više od 280 miliona dinara.
Čuveni filmski scenarista i producent Jovan Marković otkrio je da je nakon opklade sa Dragomirom Gidrom Bojanićem i Batom Živojinovićem dobio dva jagnjeta jer je uspeo da napiše scenario za "Lude godine" za samo jednu noć.
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
U slučaju krađe Ajfona, prvi i najvažniji korak je odmah aktiviranje Lost Mode režima preko Find My aplikacije ili iCloud servisa. Time se uređaj zaključava i značajno se smanjuje mogućnost da osoba koja ga je ukrala menja podešavanja naloga ili pristupa ličnim podacima.
Kada nemate mnogo vremena, a jede vam se domaća pica, recept za testo koje se pravi od svega nekoliko sastojaka i ne zahteva čekanje da naraste može da bude pravo rešenje.
Ana Nikolić i Goran Ratković Rale pojavili su se na finalu takmičenja u veoma veselom izdanju, a pevačica je imala smelu kombinaciju koja je za pamćenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.