Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Srbija može da ima koristi od dogovora predsednika SAD Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporuci miliona tona ruskog dizela Americi, ali i ostatku sveta, kaže za Informer prof. dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji, Aleksandar Vučić je, gostujući u emisiji "Ćirilica Milomira Marića" na Prva TV, pričao o svom odnosu sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kao i razgovorima sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Radomir Sajčić, kandidat "Studentske liste" bez studenata još jednom je pokazao da među zgubidanima nema nikog ko bi iz glave i iz srca mogao da održi smislen politički govor.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.