DOKTOR PROPAST PONOVO ZABRINUO SVET, ČEKAJU NAS ČETIRI SCENARIJA, NIJEDAN NIJE... Predvideo svetsku ekonomsku krizu 2008, sada opet...
Podeli vest
Kako će se globalna ekonomija i tržišta razvijati u sledećoj godini, pita se ekonomista Nurijel Rubini. On je poznat i kao "Dr Propast" jer je predvideo svetsku ekonomsku krizu 2008. godine
jegova procena je da postoje četiri scenarija koja se mogu dogoditi.
Tri novije varijante predstavljaju mnogo manji udeo, ali se svaka od njih za kratko vreme proširila na nekoliko kontinenata
03.10.2021
14:30
Oporavak u prvoj polovini 2021. godine, utro je put značajno manjem privrednom rastu i skoku inflacije na nivoe značajno više od dva odsto koliko su zacrtale centralne banke. Uzrok tome su posledice širenja delta varijante virusa korona, "čepovi" u lancima snabdevanja robom i na tržištima rada, nedostacima materijala, finalnih proizvoda i radnika, piše Rubini u autorskom tekstu za "Prodžekt sindikejt".
Prinosi na obveznice pali su u poslednjih nekoliko meseci, a nedavna korekcija na tržištu akcija do sada je bila skromna, što odražava nadu da će se blaga stagflacija pokazati kao privremena.
Četiri moguća scenarija zavise od toga da li će rast da ubrzava ili usporava, i da li će inflacija za stalno da ostane na višim nivoima ili će da uspori, prenosi Sputnjik.
Prvi scenario "Zlatokosa"
Analitičari sa Vol Strita i većina političara predviđaju scenario poznat kao "Zlatokosa" u kom se predviđa snažan rast uz inflaciju od dva odsto, koliko je cilj centralnih banaka. Prema ovom mišljenju, nedavna stagflacija je u najvecěoj meri posledica delta varijante virusa korona. Kada ona nestane, ukoliko se ne pojavi neka zaraznija varijanta, takođe će nestati i "čepovi" u snabdevanju, te će se rast ubrzati dok će inflacija padati. Za tržišta, to bi predstavljalo nastavak izgleda za "trgovinu reflacijom" od ranije ove godine, kada se nadalo da će snažniji rast podržati jače zarade i još veće cene akcija. U ovom ružičastom scenariju, inflacija bi se smanjila, zadržavajući inflatorna očekivanja oko 2 odsto, prinosi na obveznice bi postepeno rasli zajedno sa realnim kamatnim stopama, a centralne banke bi bile u poziciji da smanje kvantitativno popuštanje bez uzdrmanih tržišta akcija ili tržišta obveznica.
Drugi scenario - pregrevanje
Drugi scenario uključuje pregrevanje. U tom scenariju, rast bi bio ubrzan i ne bi bilo "čepova" u snabdevanju, ali bi inflacija uporno ostala na visokom nivou jer bi se ispostavilo da je trajna, a ne privremena.
Bajdenov zaokret na Kosovu: Ozbiljno upozorenje da više ne preduzimaju akcije... Sa nepotrošenim ušteđevinama i visokom potražnjom, labava monetarna i fiskalna politika bi samo dodatno povećala agregatnu potražnju. Rast koji bi bio posledica toga pratila bi stalna inflacija, opovrgavajući uverenje centralnih banaka da je rast cena privremen.
Reakcija tržišta na "pregrevanje" zavisila bi od toga kako će centralne banke reagovati.
Treći scenario - stagflacija
Treći scenario je tekuća stagflacija, sa visokom inflacijom i mnogo manjim i sporijim rastom na srednji rok. U ovom slučaju inflaciju bi nastavile da hrane labave monetarne, kreditne i fiskalne politike.
Centralne banke, uhvaćene u klopku duga, zbog visokog odnosa javnog i privatnog duga, mučile bi se da normalizuju inflaciju, a da ne dovedu do kraha finansijskog tržišta. Štaviše, srednjoročni šokovi u snabdevanju bi dodatno usporili rast i podigli cene proizvodnje, te na taj način povisile inflatorni pritisak. Takve šokove može da proizvede deglobalizacija, rast protekcionizma, balkanizacija globalnih lanaca snabdevanja, sve veća prosečna starost u razvijenim zemljama, razdor Kine i Amerike, efekti klimatskih promena, pandemija, sajberratovi i reakcije na rastuću nejednakost.
Četvrti scenario - usporavanje
Četvrti scenario pretpostavlja usporavanje rasta. Slabija agregatna tražnja pokazala bi se kao sumorna nova normalnost, a ne prolazna stvar, posebno ako bi se paketi pomoći povukli prerano. U tom slučaju bi manja potražnja i sporiji rast doveli do niže inflacije, vrednost akcija bi preslikavala manje šanse za rast, i prinosi od obveznica bi još dublje pali.
Koji scenario je najrealniji?
Dok analitičari i vlade "guraju" scenario "Zlatokosa", Rubini tvrdi da je izvesniji scenario "pregrevanja".
Ako uzmemo u obzir trenutnu labavu monetarnu, fiskalnu i kreditnu politiku, postepeno nestajanje delta varijante virusa, i "čepovi" u lancima snabdevanja bi pregrejali rast i centralne banke bi bile ostavljene u sendviču. Suočene sa zamkom duga i trajnom inflacijom iznad ciljane, centralne banke će skoro sigurno ići linijom manjeg otpora i kasniti u delovanju, čak i ako fiskalna politika ostane labava, tvrdi Rubini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snimak terorističkog napada u Manhajmu, kada je napadač čiji identitet u trenutku objavljivanja ovog teksta nije poznat, napao nemačkog političara Mihaela Šturcenberger, zgrozio je svetsku javnost.
U naredna 2 časa oblačnost iz Slavonije zahvatiće Zapadnobački okrug i usloviti lokalne pljuskove sa grmljavinom, stoji u novoj najavi RHMZ od 18 časova.
Vlasnik TV Pinka, Željko Mitrović danas je proslavio rođendan sa decom iz Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj, a ovog puta i drugari iz novosadskih domova pridružili su im se u jednom poznatom beogradskom restoranu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske ispostave za bezbednost na rekama, danas oko 17 časova, spasili osamnaestogodišnjeg maturanta koji je u alkoholisanom stanju uskočio u Savsko jezero.
Prеmijеr Miloš Vučеvić objavio jе na svom Instagramu družеnjе sa sportistima mеđu kojima su Nеnad Borovčanin, prеdsеdnik Boksеrskog savеza, kao i Zoran Bačulov, trеnеr еvropskog šampiona. Zanimljivo jе da jе Zoran rođеni brat Mišе Bačulova koji sе politički angažovao i postao ljuti politički protivnik.
Gost Intervjua dana bio je Marko Matić direktor Centra za odgovorne medije. On je govorio o etničkom čišćenju nad Srbima koje se događa na Kosovu i Metohiji, ali i o hibridnom ratu putem medija.
Presudu bivšem predsdniku SAD Donaldu Trampu i širenje fronta u Ukrajini, komentarisali su gosti "Rata uživo", bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin i pukovnik Milan Jolović Legenda.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Tokom saslušanja, sveštenik je priznao da je kokain kupovao "neposredno pre Nove godine", kao i "dana 19. decembra (Nikoljdan) i 20. januara (Jovanjdan)".
Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju podnelo je danas Osnovnom krivičnom sudu optužnicu protiv četvorice za ubistvo male Vanje Gorčevski (14) iz Skoplja i Panča Žežovskog iz Velesa.
Odluka Apelacionog suda u Beogradu je skandalozna i predstavlja samo još jedan dokaz da su danas sudovi u Srbiji sve osim onoga što treba da budu, a to je da budu mesto gde se utvrđuje istina i pravda.
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za tri godine zatvora kaznu Nikoli Bojoviću (25), optuženom da je 2. februara 2020. ubio Stefana Filića (18) iz Velike Plane.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković ispratio je iz prvog reda oproštajnu utakmicu rukometaša Nikole Karabatića (40) u pobedi njegovog Pariz Sen Žermena nad Eks an Provansom 39:36.
Nikola Simić, Ružica Sokić, Rahela Ferari, Jelica Sretenović i Lane Gutović dali su svoj neizbrisiv pečat ovim kultnim filmovima koji su ih vinuli u zvezde srpske kinematografije.
Kad god se nešto dogodi u Kremnima, rodnom mestu proroka Tarabića, većina ljudi je sklona da to tumači s dozom misterije...Česta grmljavina, sevanje munja, pa sinoć grom koji je udario u zgradu u centru sela, mnogima je uterao strah u kosti.
Dušan Živković, mladi Piroćanac poznat po svojim umetničkim skulpturama kojima je ukrasio izletište Brod bar, stoji iza još jednog impoznantog poduhvata...
Arsenije Hadžibasur, užički hvatač zmija, već je uspešno obavio nekoliko "terena" u ovom kraju. Kad se on pojavi ne staju strah i panika, ali ipak zmije nisu poželjan gost, pogotovo u gradskoj sredini.
Užički Supermen Milovan Milutinović (76) put dug od oko 2.700 km prepešačio je za 85 dana i stigao do svog cilja! On se 7. marta iz Užica uputio peške u Pariz da bi učestvovao na Olimpijskim igrama!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.