VITAMIN A OPORAVLJA ČULO MIRISA POSLE KOVIDA?! Britanski istraživači došli do neverovatnog otkrića, JEDITE OVE NAMIRNICE
Podeli vest
Kapi za nos sa vitaminom A možda bi mogle da leče gubitak ili izmenjeni osećaj mirisa kod nekih ljudi koji su imali kovid, kažu britanski istraživači
Univerzitet u Istočnoj Angliji sprovodi dvanaestonedeljno ispitivanje. Pacijenti dobrovoljci će biti podvrgnuti tretmanu vitaminom A, a njima će se nakon toga dati da mirišu snažne mirise poput pokvarenih jaja ili ruža.
Svetska zdravstvena organizacija objavila je definiciju produženog kovida, termin koji se koristi da se opišu stalni zdravstveni problemi koje imaju osobe koje su preležale korona virus
07.10.2021
23:00
Skeniranjem mozga će se proveriti da li je vitamin A oporavio povređene olfaktorne puteve i da li pacijent ima čulo mirisa.
Gubitak ili promenjeno čulo mirisa je uobičajan simptom kovida, iako ga mogu uzrokovati i mnogi drugi virusi, poput gripa. I dok ga većina ljudi prirodno povrati u roku od nekoliko nedelja, mnogi su ostali sa stalnim poremećajima čula mirisa.
Parosemija - gubitak čula mirisa
Lina Alnadi (29) iz Londona razvila je parosmiju nakon kovida, što znači da se miris mnogih uobičajenih stvari za nju promenio. Na primer, voda iz česme ima užasan miris. Biljka korijander ima dašak dezodoransa. A jaja - jedna od Lininih omiljenih namirnica - mirišu na izgorelu gumu.
- Svoj osećaj mirisa koji imate uzimate zdravo za gotovo - kaže ona.
- Gubitak je bio poražavajući. To je dramatično uticalo na moju ishranu. Bilo je puno hrane sa kojom se jednostavno nisam mogla suočiti. To je bilo zaista uznemirujuće. Jednostavne stvari, poput tuširanja ili pranja zuba, takođe su neprijatne zbog gubitka čula mirisa - kaže Lina.
Situacija se postepeno poboljšavala i Lina je pronašla nekoliko životnih trikova koji pomažu.
- Dodavanjem limuna ili čilija u hranu možete učiniti da miriše bolje. Takođe sam eksperimentisala i napravila spisak bezbednih namirnica koje mi nisu izazivale povraćanje - ističe Lina.
Olfaktorni sistem
Vodeći istraživač profesor Karl Filpot, sa UEA -ove Medicinske škole Norvich i NHS Trust Univerzitetske bolnice Džejms Paget, rekao je:
- Želimo da saznamo da li postoji poboljšanje aktivnosti oštećenih puteva mirisa u mozgu kod pacijenata koji se leče kapima za nos sa vitaminom A. Tražićemo promene u veličini mirisne sijalice - oblasti iznad nosa gde se živci mirisa spajaju i povezuju sa mozgom. Takođe ćemo pogledati aktivnosti u područjima mozga povezane sa prepoznavanjem mirisa.
Vitamin A za imunološki sistem
Vitamin A ili retinol pomaže u održavanju: imunološkog sistema - odbrana tela od bolesti i infekcija vida, naročito vida pri slabom svetlu, kožu i sluznicu nekih delova tela, uključujući nos.
Mnoga mlečna hrana, kao i nešto povrća, sadrže ovaj vitamin rastvorljiv u mastima. Ali ljudi koji uzimaju suplemente vitamina A trebaju biti oprezno, jer treba biti umeren u doziranju.
Namirnice koje sadrže vitamin A
Losos
Osim što je odličan izvor omega 3 masnih kiselina, koje su ključne za razvoj mozga i nervnog sistema, losos sadrži i vitamin A, koji jača imunološki sistem, te pozitivno utiče na zdravlje očiju.
Jetra Jetre različitih životinja, poput jetre jagnjetine, govedine ili teletine predstavljaju najbogatiji izvor vitamina A. Kako ne bi došlo do prevelikog unosa ovog vitamina ne preporučuje se konzumiranje jetre više od jednom nedeljno.
Tuna
Tuna takođe sadrži vitamin A, zahvaljujući kojem pozitivno utiče na imunološki sistem. Osim toga, ova riba bogata je proteinima, što pogodno utiče na mišiće, kosu, kožu i nokte. Sadrži i veliku količinu omega 3 masnih kiselina.
Batat
U 100 g batata ima 384% preporučene dnevne doze vitamina A. Ljudima koji praktikuju vegansku ishranu slatki krompir predstavlja neprocenjiv izvor ovog vitamina.
Spanać Jedna porcija spanaća od pola šolje sadrži više od 570 mikrograma vitamina A. Bez obzira na to da li jedete sirov, u smutiju ili kuvani spanać, konzumiranje ovog povrća je odličan način da istovremeno u organizam unesete dovoljne količine biljnih vlakana i vitamina A .
Šargarepa
Kao mnoge druge narandžaste namirnice i šargarepa je odličan izvor beta-karotena. Pola čaše sirove šargarepe sadrži više od 450 mikrograma vitamina A. To je razlog zbog kojeg se šargarepa smatra korisnom namirnicom za vid.
Dinja Vitamin A se može razgraditi kada se zagreje, pa su sirovi izvori ovog mirkonutrijenta veoma važni. Dinja se gotovo uvek jede sirova, pa uključivanjem ove vrste voća u ishranu možete povećati unos vitamina A. Pola čaše dinje ima 135 mikograma vitamina A.
Paprika
Kada je vitamin A u pitanju važna je boja paprike. Crvena paprika sadrži značajnu količinu vitamina A, skoro 120 mikrograma u porciji od pola šolje. S druge strane, zelena paprika ima samo 18 mikrograma vitamina A.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svetska zdravstvena organizacija objavila je definiciju produženog kovida, termin koji se koristi da se opišu stalni zdravstveni problemi koje imaju osobe koje su preležale korona virus
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Spektaklom u tvrđavi Fetislam, koncertom Danice Crnogorčević, u prisustvu nekoliko hiljada građana, uz vatromet i baklje na zidovima tvrđave, završeni su ovogodišnji Dani opštine Kladovo, koji su, utisak je svih građana opštine, ove godine zaista prevazišli sva očekivanja.
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Odlaganje rezolucije o Srebrenici je i mala i velika pobeda. Mala zato što rezolucija nije zaustavljena, niti može biti zaustavljena, ali i velika jer se Srbija, zemlja sa 6 miliona stanovnika suprotstavlja kompletnoj EU, celom NATO paktu i Islamskoj konferenciji. Čestitam predsedniku Vučiću na rezultatima i na upornosti, izjavio je Aleksandar Vulin u jutarnjem programu televizije Prva.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Olga Danilović je u drugom kolu turnira u Madridu pružila pružila sjajnu partiju, ipak poražena je od Danijel Kolins sa 4:6, 7:6, 6:4, ali svakako će napredovati posle ovog takmičenja.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Vojvodina je uvek atraktivna destinacija što za jednodnevni izlet, što za produženi vikend za parove ili pak celu porodicu. Dajemo vam nekoliko predloga kako da provedete dane za praznike na najbolji mogući način i uživate u balgodetima naše zemlje.
Bivši zadrugar Dejan Dragojević je posle burnih veza u rijalitiju, prvo javne prevare supruge Dalile, a zatim i propale veze sa Aleksandrom Nikolić - potpuno sredio svoj život.
Plamtela je vatra kikindskim i seoskim sokacima u petak predveče, kada „Lazaricu“, uoči Lazareve subote preskače i staro i mlado. U susret najradosnijem hrišćanksom prazniku Vaskrsu, ovom starom običaju najviše se obraduju deca.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.