„U svetu u kome je sve predviđeno i planirano i gde lanci snabdevanja funkcionišu po principu "uvek na vreme", i najmanja nepredviđena okolnost može naneti pustoš, stavljajući svet u poziciju orkestra, u kome bez jednog muzičara nema ritma"
Globalna ekonomija postala je nepredvidiva. U Evropi i Sjedinjenim Državama nastavlja se potrošnja uz pomoć programa podrške usred kampanja vakcinacije, dok se fabrike i luke u Aziji zatvaraju kako bi se suzbilo širenje kovida-19. Zatečene između dva požara, brodarske kompanije moraju da transportuju brzo rastuće količine tereta (+ 10,8% 2021. godine, prema najnovijim prognozama Svetske trgovinske organizacije - STO).
Prelazak na ekološki čiste izvore energije može Evropu dovesti do energetske katastrofe već ove zime, piše Forbs
05.10.2021
09:24
Na ulazima u luke stvaraju se zagušenja sa kontejnerskih brodova, usled čega se povećavaju vreme transporta i cene prevoza tereta - za osamnaest meseci cene su skočile deset puta. Kao rezultat toga, raste nedostatak začina, vune, igračaka, mobilnih uređaja. Jedni problemi stvaraju druge: nedostatak poluprovodnika, na primer, primorao je proizvođače automobila da zatvore neke svoje fabrike.
„U SAD i Evropi aktivnosti su se vratile na nivo pre krize, ali se njihov sadržaj promenio“, rekao je Sebastijan Žan, direktor pariskog Centra za napredne studije i međunarodne informacije.
"Potražnja za trajnim dobrima se povećala, a potrošnja usluga opada." Na primer, rast kupovine elektronskih proizvoda povezan je sa rastom rada na daljinu i digitalizacijom ekonomije. S druge strane, akumulacija ušteđevine bogatih porodica tokom izolacije podstakla je prodaju automobila tokom obnavljanja poslovnih aktivnosti. A dobra reputacija u građevinskom sektoru, posebno u SAD -u, povećava potražnju za kućnom robom.
„U svetu u kome je sve predviđeno i planirano i gde lanci snabdevanja funkcionišu po principu "uvek na vreme", i najmanja nepredviđena okolnost može naneti pustoš, stavljajući svet u poziciju orkestra, u kome bez jednog muzičara nema ritma ", primećuje Sebastijan Žan. Što kriza duže traje, posledice su bolnije. Deficit dovodi do povećanja cena, što zauzvrat može naterati centralne banke da pooštre svoju monetarnu politiku, a to bi moglo da omete oporavak ekonomije. Povećana američka kontrola nad transferom tehnologije u Kinu poremetila je lance snabdevanja poluprovodnika, a ruska zabrana izvoza sirovog drveta u Kinu podstakla je cene.
Zagušenje luka
Od Los Anđelesa do Šenžena i Roterdama, redovi brodova rastu na ulazima u luke. Prema logističkom gigantu Kuhne + Nagel, od ponedeljka, 4. oktobra, najmanje 659 brodova širom sveta čekalo je istovar tereta. Čekanje može trajati do tri nedelje. Sanitarna ograničenja i zatvaranje terminala, poput onih u kineskoj luci Ningbo Džoušan, koja je bila u karantinu dve nedelje u avgustu, usporavaju otpremu, baš kada se trgovina robom nastavlja. Štaviše, brodovi stižu sa većim opterećenjem, što povećava dužinu boravka. IHS Markit, koji prikuplja podatke o transportu i finansijama, procenjuje da se prosečno vrijeme boravka u američkoj luci Long Bič u Kaliforniji povećalo za više od 70% od početka pandemije, a u luci Antverpen za 14%.
„Nije lako instalirati čak ni nove dizalice, a potrebno je vreme i novac za izgradnju nove lučke infrastrukture“, objašnjava Turlok Muni, menadžer pomorskog sektora u IHS Markit. On se zalaže za bolju koordinaciju između upravnika terminala, lučkih uprava i špediterskih kompanija radi boljeg predviđanja i upravljanja protokom robe. U Sjedinjenim Državama, luka Los Anđeles dozvolila je istovar tokom noći vikendom, dok će luka Long Bič raditi 24 sata dnevno. „Kapacitet kontejnerskih brodova dramatično je porastao poslednjih godina i nemaju sve luke potrebnu i dovoljnu infrastrukturu da ih smeste“, dodaje Muni.
Kriza je dostigla takve razmere da Takeši Hašimoto, šef moćne brodarske kompanije Mitsui OSK Lines, poziva države da deluju koordinirano. "Mi smo u situaciji u kojoj je pomorska logistika u potpunom haosu i gde koordinirano delovanje država može uspostaviti red u lancima snabdevanja", rekao je Hašimoto. Međutim, ovaj "haos" koristi pomorskim kompanijama. Brodarski vlasnik CMA CGM ostvario je neto dobit od 3,5 milijardi dolara samo u drugom kvartalu 2021. godine.
Nestanak struje nanosi štetu kineskoj industriji
Nestanak struje usporava rast kineske ekonomije. Mnoge kompanije, uključujući američkog proizvođača automobila Tesla i proizvođača Apple, morale su u septembru privremeno da zatvore fabrike jer nisu mogle da nastave proizvodni proces. Goldman Saks procenjuje da je skoro polovina kineske industrijske proizvodnje zastala zbog nestanka struje. Očekuje se da će zemlju koštati 0,4 procentna poena rasta 2021. Domaća proizvodnja uglja više nije dovoljna za podmirivanje potražnje, iako je ekonomija zabeležila rast od 12,7% u prvoj polovini 2021. Obustavivši uvoz iz Australije iz političkih razloga, Kina ima poteškoća sa uvozom iz Mongolije i Indonezije zbog poremećaja u pomorskom saobraćaju. Zbog naglog rasta cena uglja, pokrajinske vlasti, koje nisu u stanju da se nose sa smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte, čak su odlučile da zatvore neke termoelektrane. Energetsko intenzivne industrije, poput cementa i metala, najveći su gubitnici masovnih nestanka struje. „Pošto je region proizvodno središte, poremećaji u proizvodnji će pogoršati pad ponude širom sveta neposredno pred Božić“, napisao je Natikis u komentaru objavljenom 29. septembra.
Posledice karantina u Aziji
„Azijske zemlje još uvek su u stisku pandemije kovida-19“, navodi Azijska razvojna banka u svom poslednjem izveštaju, objavljenom krajem septembra. Azijske države računale su na suzbijanje pandemije uvođenjem drakonske politike karantina i lokalnih ograničenja 2020. godine, i na kraju nisu posvetile dužnu pažnju vakcinaciji. Pojavom mnogo zaraznijeg soja Delta, bile su primorane da pojačaju izolaciju. Kada je Vijetnam zatvorio fabrike kako bi suzbio širenje epidemije, njegov bruto domaći proizvod pao je rastućih 6,6% na pad od 6,2% između drugog i trećeg kvartala 2021.
Kako su se ekonomije Sjedinjenih Država i Evrope oporavile zahvaljujući vakcinaciji, mnoge fabrike u Aziji su zatvorene, produbljujući nestašicu elektronike i odeće. Zemlje jugoistočne Azije počele su da ublažavaju restriktivne mere u septembru, ali je obuhvat vakcinacijom i dalje nizak. Krajem avgusta vakcinisano je 28,7% stanovništva zemalja u razvoju u Aziji. Poređenja radi, ovaj procenat je 51,8% u SAD i 58% u Evropi.
Rizici klimatskih promena
Tokom neviđenog toplotnog talasa koji je pogodio Kanadu u leto 2021. godine, požari su zahvatili područja na zapadu zemlje, blokirajući železnički transport na nekoliko nedelja. Na Tajvanu je aprilska suša rezultirala smanjenom proizvodnjom u fabrikama poluprovodnika koje troše mnogo vode, doprinoseći globalnoj nestašici. Zbog uragana Ida, koji je u avgustu 2021. godine pogodio obalna područja Meksičkog zaliva, proizvodnja nafte u Sjedinjenim Državama je obustavljena. „Porast ozbiljnih klimatskih događaja mogao bi dovesti do većih poremećaja u globalnim lancima snabdevanja, poremećaja u proizvodnji, većih troškova i viših cena, što bi dovelo do nižih prihoda za preduzeća“, upozorava globalistička konsultantska kompanija McKinsei u studiji objavljenoj u leto 2020.
Teškoće neće uskoro prestati
„Ono što ljudi nisu očekivali bila su ograničenja u ponudi, što ih je iznenadilo“, priznao je u septembru predsednik Federalnih rezervi Džerom Povel, upozoravajući da „velika potražnja za robom u kombinaciji sa uskim grlima znači da će inflacija premašiti ciljeve“. Biće potrebno mnogo vremena da se proizvodni kapaciteti usklade sa potražnjom. U slučaju poluprovodnika, na primer, biće potrebno u proseku dve godine za izgradnju postrojenja, plus velika ulaganja, što je posebno rizično u ovim teškim vremenima.
S&P Global Ratings predviđa povratak na normu u sektoru elektronike, koji pokreće veći deo ekonomije, "za najranije godinu ili godinu i po dana". Sposobnost preduzeća da odgovore na povećanu potražnju takođe zavisi od uklanjanja sanitarnih ograničenja, a u Aziji se ne žuri. "Malo je verovatno da će deficit biti gotov do kraja 2022. godine, a sigurno ne do sledeće kineske Nove godine", rekao je Muni. "S obzirom da su zalihe i dalje relativno niske, potražnja će sledeće godine biti velika."
"Slom globalnog poretka"
U senci globalnih previranja i straha od nestašica krije se mnogo veći problem čovečanstva u ovom trenutku, na šta su sada upozorile i Ujedinjene nacije. Antonio Gutereš generalni sekretar UN upozorio je da se svet kreće u pogrešnom smeru i da se suočava sa ključnim trenutkom u kojem bi nastavak uobičajenog poslovanja mogao dovesti do sloma globalnog poretka i budućnosti u kojoj bi vladala večna kriza.
- Promena kursa mogla bi signalizirati napredak ka zelenijoj i bezbednijoj budućnosti - rekao je on - preneo je AP.
On je izjavio da narodi sveta i ljudi moraju da preokrenu današnje opasne trendove i izaberu scenario proboja.
- Svet je na svim frontovima je pod ogromnim stresom - izjavio je on, a pandemija kovid-19 bila je poziv na uzbunu koja je pokazala da se nacije nisu okupile i donele zajedničke odluke kako bi pomogle svim ljudima u trenutku globalne opasnosti po život.
Gutereš je objasnio da se ova paraliza proteže daleko izvan kovid-19 do neuspeha u rešavanju klimatske krize i našeg samoubilačkog rata protiv prirode i kolapsa biodiverziteta, nekontrolisane nejednakosti koja podriva koheziju društava i napredak tehnologije bez ograda da nas zaštite od nepredviđenih posledica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Marija
pre 2 godine
Ovo o čemu pišete nije ništa drugo do tzv. "Veliki reset". Mi, "teoretičari zavere" upozoravamo na ovaj scenario već godinu dana. Sve je isplanirano i krajnji cilj jeste uništenje ekonomije kakvu poznajemo i uspostavljanje potpune kontrole nad ljudima. Korona je deo ovoga plana, kao i Zelena agenda ili UN agenda 21, kojom se pod kontrolu globalista stavljaju svi prirodni resursi. Kreirana energetska kriza i nestašice hrane su samo uvod i poslužiće za uvođenje karbon taksi koje će se odnositi na svakog pojedinca.
SAD planiraju i iniciraju vojne sukobe širom sveta: protiv Rusije, Palestine, Kine. Ovo je u ponedeljak izjavio predsednik Venecuele Nikolas Maduro u autorskom programu "Sa Madurom plus" na kanalu Venecuelana de Television.
Načelnik britanskog Generalštaba, admiral Toni Radakin, ocenio je da će njegovoj zemlji povećanje vojnih izdataka na 2,5 odsto BDP-a ubrzati pripreme za opasnu eru u međunarodnim odnosima.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Kako bi privrednici saznali na vreme koje ih poreske obaveze očekuju u narednom periodu, Poreska uprava je objavila mesečni kalendar za maj sa rasporedom krajnjih rokova za izmirenje obaveza.
Ministarka pravde Maja Popović istakla je danas da će nastaviti sa jačanjem vladavine prava i povećanjem efikasnosti pravosuđa kako bi građani mogli da zaštite svoja prava u sudskim postupcima u razumnom roku.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da će srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović u obraćanju na sednici Saveta bezbednosti UN izneti istinu i činjenice koje ne žele da čuju samo oni koji ruše dejtonsku BiH.
Predsednik udruženja i pokreta „Dosta je bilo", Saša Radulović govorio je u emisiji Info jutro televizije Informer, o odnosu Zapada prema Srbiji, opoziciji, ali i o predstojećim izborima.
O svetskoj politici i ekonomiji, ali i predstojećoj poseti kineskog predsednika našoj zemlji, govorio je gost Info jutra prof. dr Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose i energetiku.
U Info jutru o ogromnom padu podrške aktuelnom predsedniku SAD Džo Bajdenu, ali i predstpjećim izborima u toj zemlji, pričao je Branko Jakovljević iz Centra za društvenu stabilnost.
U Info jutru o budućoj poziciji Republike Srpske ukoliko se uvede sramna rezolucija o Srebrenici, kao i odnosima RS i Srbije, pričao je Radovan Arežina, predsednik Skupštine opštine Kladovo.
Rustem Lapi (52) iz Podujeva, uhapšen je u Diseldorfu i određena mu je mera pritvora, jer se tereti za ubistvo Aleksandra M (38), poreklom iz Srbije, a prve sumnje su da je do sukoba došlo zbog duga od 15.000 evra.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Muškarac L.Č. (21) osumnjičen da je pod dejstvom narkotika, električnim biciklom udario devojčicu (14) na pešačkom prelazu u Batajnici, priznao je izvršenje dela na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Vrbasu uhapsili su meštanina D. M. (21), osumnjičenog za neovlašćenu proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Levi bek koji je te sezone bio nezamenljiv kaže da mu se u današnjem crveno-belom timu najviše sviđaju Ivanić, Katai i Glazer, a komentariše i šanse reprezentacije Srbije na EURO 2024, koji će biti odigran ovog leta u Nemačkoj.
Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.
Generalna direktorka UNESKO-a, Odri Azule, naglasila je hitnu potrebu za globalnim dijalogom o regulisanju društvenih mreža kako bi se suzbilo širenje dezinformacija i očuvala sigurnost na internetu.
Uprkos tome što su joj prijatelji i porodica rekli da razmisli o svojoj odluci i da ne traži razvod posle jednog dana u braku, besna mlada nije želela da posluša.
Strani sajt Facts.net objavio je 48 činjenica o Novom Sadu, među kojima su one opšte poznate, ali ima i onoga što je skoro nepoznato i samim Novosađanima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.