Ukrajinci prete da će njihove rakete stići do ruske prestonice. Što se tiče teorije, susedi Rusije nisu loši, ali u praksi, zasad, ukrajinske propagandne granate lete dalje od realnih
Ukrajinske oružane snage bi u budućnosti mogle da dobiju sopstveni raketni sistem koji će "stići" do Moskve. Za njegovo razvijanje potrebno je oko 10 godina.
Ovo je izjavio savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine i portparol kijevske delegacije u trilateralnoj kontakt-grupi za Donbas Aleksej Arestovič.
Arestovič je čovek na zlu glasu. Na primer, predvideo je okupaciju Belorusije, naravno od strane Rusije, kao i da će "Poljaci, stanovnici baltičkih zemalja, a sa njima i ostali Evropljani odjednom osetiti da je rat na njihovom pragu".
Ipak, nešto drugo više brine: da li će se stvarno pojaviti ukrajinski raketni sistemi koji bi mogli da zaprete Moskvi? Ima li u tim izjavama ičeg osim praznih obećanja i namera?
Ukrajinski vojno-industrijski kompleks uvek je imao teoretsku mogućnost izgradnje raketnih sistema bilo koje klase. Od moćne sovjetske namenske industrije Ukrajina je nasledila i biro za projektovanje raketa "Južnoe" u Dnjepropetrovsku, i hemijski kombinat u Pavlogradu, i kijevski konstruktorski biro "Agat" i druga preduzeća.
"Agat" je proizvodio glave sa samonavođenjem, uključujući između ostalog za postsovjetske ruske rakete klase "vazduh-vazduh". U Pavlogradu su proizvodili visokoefikasno raketno gorivo po recepturi savremenoj za osamdesete godine, koje se koristilo za interkontinentalne balističke rakete "Molodec" za železničke raketne komplekse.
One su i dalje u službi ruskih strateških nuklearnih snaga i danas se smatraju najmoćnijim interkontinentalnim raketama na svetu. "Vojvoda" bi trebalo da bude zamenjen novom raketom "Sarmat" potpuno ruske proizvodnje, čije bi testiranje trebalo da počne u narednih nekoliko meseci.
Generalno, ukrajinski vojno-industrijski kompleks, uz finansiranje i političku volju, mogao bi da izgradi raketne sisteme bilo koje klase. Za ovo postoji potencijal. Problem (za Kijev) je što još od sovjetskih vremena nijedan kompleks sa raketama dugog dometa nije uvršten u službu ukrajinskih oružanih snaga.
Odluku o izgradnji nacionalnog operativno-tehničkog kompleksa prvi put je doneo Savet bezbednosti Ukrajine 1997. godine. U izgradnji kompleksa bilo je planirano da se iskoriste crteži i tehnologije projekta "Borisfen", na kojem je konstruktorski biro "Južnoe" radio tri godine ranije.
Verovatno je Ukrajince za rad na "Borisfernu" inspirisala činjenica da su njihove ruske kolege počele da projektuju raketni sistem "Iskander".
Tih godina raketni inženjeri dveju zemalja su sarađivali, a ukrajinska preduzeća su bila uključena u rad na mnogim ruskim raketnim projektima. Domet "Borisfena" mogao je da bude do 500 km — izgradnja raketa većeg dometa je naime bila nemoguća zbog tada važećeg ugovora o eliminaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, koji su potpisali SSSR i SAD.
Prošla je skoro decenija. Godine 2007. najavljen je početak radova na stvaranju raketnog sistema "Sapsan" dometa 280 kilometara. Projekat je realizovao konstruktorski biro "Južnoe" (Dnjepropetrovsk) zajedno sa Nacionalnom svemirskom agencijom Ukrajine.
Domet "Sapsana", a kasnije i njegove modifikacije "Grom", bio je određen izvoznom orijentacijom raketnog sistema, pošto su ugovorima o neširenju raketnih i nuklearnih tehnologija zabranjene isporuke raketa dometa većeg od 300 kilometara za strane kupce.
Treba još 10 godina...
Posle nekoliko godina ministar odbrane Ukrajine Pavel Lebedev je 2013. godine najavio prekid razvoja "Sapsana". Ali iste godine pojavile su se informacije o velikom interesovanju Saudijske Arabije za stvaranje modernizovanog raketnog sistema sa novom raketom "Grom-2", koja je planirana da bude napravljena na osnovu neostvarenog "Sapsana“. U 2016. godini mediji su pisali da su ukrajinska preduzeća dobila strano finansiranje za ovaj projekat.
Radovi na stvaranju raketnog kompleksa su počeli da napreduju — pojavile su se makete lansera, raketa, prvi uzorci motora na čvrsto gorivo. Ukrajina je 2018. godine prvi put posle dužeg vremena izvela testiranje motora za novu balističku raketu.
Testiranje novog raketnog sistema očekivali smo u 2020—2021. godini, po čijem završetku bi sistem mogao da se koristi i u Saudijskoj Arabiji i u Ukrajini. Samo, lansiranja do sada nije bilo. Maketa lansera i motor je jedna stvar, a raketni sistem koji ispravno funkcioniše je nešto sasvim drugo i zahteva više ljudskih i finansijskih sredstava nego što je planirano. A sada Arestovič govori da treba još deset godina …
Foto: AP PHOTO
Da li će ovaj raketni sistem moći da ugrozi rusku prestonicu? Ako se raketa "Grom-2" sa zvaničnim dometom povećanim na 500 kilometara primeni za "unutrašnju" upotrebu, pretnja može postati stvarna, jer od istočnih regiona Ukrajine do Moskve upravo toliko ima da se "leti".
Ipak, treba napomenuti da domet od 500 kilometara može biti samo "zvanični domet" raketnog sistema. S obzirom na karakteristike raketnog motora izgrađenog za "Grom-2", domet rakete može biti veći od 600 kilometara. Ona pritom može imati prednosti ruskog "Iskandera", kao što su sposobnost upravljanja projektilom tokom čitave putanje leta, protivraketno manevrisanje u završnoj fazi leta itd. Moskovskom protivraketnom odbrambenom sistemu biće teže da obori takve rakete, jer je on napravljen tako da se suprotstavi interkontinentalnim raketama, a ne manjim stelt raketama za niže visine kojima se manevriše.
Naravno, Moskva ima odgovor na pojavu ovakvih raketnih sistema u Ukrajini — protivraketne i PVO komplekse S-500. Ovo bi bila sasvim adekvatna zaštitna mera.
Sada se postavlja pitanje, naravno, da li će ukrajinski raketni projektil doživeti sudbinu svih dosadašnjih projekata i ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa uopšte, koji svoju potencijalnu energiju zaista nije pretvorio u kinetičku i kako je pisao članak "Militari voč" posle raspada SSSR-a, postao je beznačajan.
Uopšte uzev, pretnja je istovremeno i stvarna, i prividna. Na kraju krajeva, verujem da mogućnost ulaska Ukrajine u NATO vremenom može postati ozbiljnija pretnja od pojave ukrajinskih raketa, koje bi, teoretski, mogle da dolete od Dnjepra do Moskve.
Uzgred, reči Arestoviča možda je najbolje prokomentarisao David Arahimija, šef partije "Sluga naroda" u Vrhovnoj radi: "Generalno, imam negativan stav prema takvim izjavama — ili uradi, izgradi, pošalji rakete i tek onda tu informaciju iznesi u javnost, ili jednostavno ništa nemoj pričati unapred."
Dve ruske rakete i jedna bespilotna letelica pale su na teritoriju Poljske tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu, potvrdio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Ruska vojska izvela je tokom noći 20. novembra snažan raketni napad na Kijev, u kojem su oštećena najmanje tri mosta preko Dnjepra, potvrdio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
Zgrada ambasade Holandije u Kijevu oštećena je nakon što je projektil pao u njenoj neposrednoj blizini, iza zgrade diplomatskog predstavništva, a u incidentu niko od zaposlenih nije povređen, saopštio je danas ministar spoljnih poslova Holandije Tom Berendsen.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo je odgovornost za napad na Krimski most i objavio snimke udara, otkrivši da je rušenje delova ove strateške saobraćajnice rezultat velike vojne operacije koja je trajala nekoliko nedelja.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Rusija priprema jedan od najvećih kombinovanih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koji bi mogao da usledi u narednih 48 sati, upozoravaju ukrajinski izvori za praćenje vojnih aktivnosti.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći snažan kombinovani napad na rusku vojnu fabriku "Kamenski" u gradu Kamensk-Šahtinski u Rostovskoj oblasti, koristeći rakete "Neptun" i udarne dronove.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Dve ruske rakete i jedna bespilotna letelica pale su na teritoriju Poljske tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu, potvrdio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Povodom rešenja Regulatornog tela za elektronske medije (REM) o izrečenim zabranama Informer TV-u , među kojima je i zabrana emitovanja emisije "Kolegijum", a koje stupa na snagu od danas, glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se gledaocima u poslednjem jučerašnjem Kolegijumu.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 21. novembra obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, ova krsna slava jedna je od najvećih u Srbiji, a među onima koji ovaj dan posebno obeležavaju nalaze se i poznati pevači sa domaće estrade.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari