EU UDARA NA KINESKI PUT SVILE, Brisel sprema 300 milijardi evra kao kontru planetarnom projektu Pekinga, biće para i za zemlje poput Srbije!
Podeli vest
Jasno je na šta cilja opsežni program investicija koji je predstavljen u Briselu, piše danas Dojče vele (DW) konstatujući da EU teži tome da suzbije kineski uticaj
"Biće novca za infrastrukturu širom sveta, pa i za one zemlje koje, poput Srbije, već sarađuju sa Kinezima", navodi se u tekstu.
Ruski ministar Sergej Šojgu pokrenuo je ideju o izgradnji „Kedrovog puta" koji bi povezao Evropu i Kinu, a koji bi mogao da bude alternativa Sueckom kanalu i Novom putu svile. Taj transportni koridor obezbediće jeftiniji i brži prevoz roba između dva kontinenta, a povezan je i sa pokretanjem duboke proizvodnje sirovina u Sibiru
07.09.2021
07:00
Evropska komisija planira da spremi oko 300 milijardi evra koje će u narednih pet godina investirati u infrastrukturne projekte širom sveta, prevashodno u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Inicijativa nazvana Global Gejtvej (Globalni ulaz), imaće veći volumen nego što se mislilo nakon prvobitne najave u septembru.
Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi da se lično stara o inicijativi. Prema najavama, evropski Gejtvej bi trebalo da se temelji na demokratskim vrednostima i bude alternativa kineskom Novom putu svile koji je započet pre osam godina.
„Pokazujemo da se okrećemo ka spolja, kako bismo podržali investicije svuda u svetu“, rekla je Fon der Lajen u Briselu, dodajući da će „kod projekata biti važne transparentnost i odgovorno upravljanje.“
Premda se u dokumentu to izričito ne pominje, EU teži da suzbije kineski uticaj. U dokumentu, dogovorenom u sredu, navodi se da će inicijativa pokazati da investicije u skladu sa demokratskim principima donose dugoročne prednosti i održiv razvoj. Na pitanje da li Gejtvej cilja na Kinu, Fon der Lajen je rekla: „Ovo je jasna alternativa postojećim programima“.
Kako do 300 milijardi
Trista milijardi evra prikupiće se tako što bi 135 milijardi do 2027. godine došlo iz Evropskog fonda za održivi razvoj. Ideja je da se privuče i privatni kapital za zajedničcke projekte. Još 150 milijardi dolazi iz postojećih programa i investicionih fondova država članica – što, dakle, nije dodatni novac nego postojeći. Dodatnih 18 milijardi evra treba da stigne iz budžeta EU za razvojnu pomoć.
Foto: AP/Photo
Kao primer, Evropska komisija navodi investicije u proizvodnju vodonika u Africi, gde bi EU trebalo da osigura privatne investicije od 3,5 milijardi evra. Zauzvrat, zemlje koje privuku investicije moraju da garantuju da će izvoziti vodonik bez carina i ograničenja.
Briselske diplomate koje su radile na dokumentu, nadaju se da će evropske firme uzeti deo kolača u izgradnji postrojenja ili distribuciji vodonika. Među projekte je ubrojano i polaganje podvodnog kabla u Crnom moru koji će omogućiti brži internet. U Jordanu bi EU trebalo da finansira novi most do Zapadne obale, koja je okupirana od strane Izraela.
Brisel planira takođe da finansijski podrži izvoz evropskih firmi koje konkurišu na kontrolisanim tržištima, i to protiv državnih ili visoko subvencionisanih korporacija, poput onih iz Kine. Kako je najavljeno, EU će pokušati da globalnim angažmanom nametne i određene standarde, onako kako je to Kini pošlo za rukom kada je u pitanju razvoj 5G mreže.
Težište inicijative Global Gejtvej biće digitalizacija, zaštita klime i alternativni izvori energije. Jer, kako je još ranije rekla Fon der Lajen, nije ideja da se grade samo putevi koji onda vode do luke pod kontrolom Kineza.
Prve investicije iduće godine
Peking je na tom planu u velikoj prednosti jer je tokom godina uložio stotine milijardi dolara u Novi put svile. U toj inicijativi učestvuje sedamdesetak zemalja, među kojima su Srbija i druge zemlje regiona, kao i neke članice EU.
Kritičari prebacuju Kini da privlači siromašnije zemlje kreditima koji vode u prezaduženost. Tokom leta je mnogo reči bilo o Crnoj Gori, koja je pozvala Brisel u pomoć jer nije mogla da plaća rate kredita za autoput.
Foto: Reuters
Ali, Evropska unija planira da priđe i zemljama koje već učestvuju u kineskoj inicijativi. Na sličan način su Japan i SAD pre nekoliko godina ponudili sopstvene investicione programe.
„Global Gejtvej ima potencijal da pretvori EU u efikasnog geopolitičkog igrača“, rekao je Mihael Klaus, ambasador Nemačke pri EU, i raniji ambasador u Pekingu.
Dodaje da će „za mnoge partnere ponuda ravnopravne saradnje, zasnovane na pravilima i vrednostima, biti atraktivnija od kineske inicijative.“ Drugačije na stvari gleda evropski poslanik bavarske CSU, Markus Ferber, koji važi za stručnjaka za finansije. Kaže da EU previše reguliše i postavlja suviše uslova za dodelu sredstava.
„Većina novca doći će iz postojećih programa ili zavisi od privatnih sredstava. To je daleko od epohalnog zahvata. Teško da će se Kinezi ovoga uplašiti“, kaže Ferber.
Gejtvej bi trebalo da aminuje Evropski savet u kojem su okupljene države-članice, te Evropski parlament. Ako se to desi, prve pare biće investirane iduće godine, piše Dojče vele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar Sergej Šojgu pokrenuo je ideju o izgradnji „Kedrovog puta" koji bi povezao Evropu i Kinu, a koji bi mogao da bude alternativa Sueckom kanalu i Novom putu svile. Taj transportni koridor obezbediće jeftiniji i brži prevoz roba između dva kontinenta, a povezan je i sa pokretanjem duboke proizvodnje sirovina u Sibiru
Bura zbog smene Igora Božića, sada već bivšeg direktora tajkunske televizije N1, nikako se ne stišava, a osim što su ostali zaposleni zapali u stanje histerije nakon te odluke novih vlasnika Junajted medije, mreže ne prestaju da bruje gde bi udarne pesnice i ovog medija i Nove S mogle da završe ako ih zadesi Božićeva sudbina.
Posada misije Artemis II tokom leta oko Meseca uočila je neobične boje na njegovoj površini, uključujući smeđe tonove i izolovana zelenkasta područja, prenosi Foks njuz.
Biznismen Branko Babić, koji na društvenim mrežama iz dana u dan raskrinkava blokadere i njihove ideologe, objavio je šok listu od devet stavki koja pokazuje da je blokaderski pokret suštinski sektaški.
Smene na tajkunskoj televiziji N1, na čelu sa Igorom Božićem, i svi događaji koji prate rat tajkunskih novinara protiv novih vlasnika, podstakli su razne kreativce da na društvenim mrežama objavljuju šok fotografije i snimke koje je generisala veštačka inteligencija.
Narode, verovali ili ne, blokaderi su dobili i svog prvog analitičara za spoljnu politiku koji je izazvao salve reakcija na društvenim mrežama - ali ne onih pozitivnih.
Šef Misije Srbije pri EU, ambasador Danijel Apostolović, izjavio je da je donošenje Zakona o unutrašnjim poslovima deo prelaznih merila za poglavlja vladavine prava, ali i konkretan korak u Reformskoj agendi u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Najbolja babica u Srbiji za 2026. godinu, Biljana Vasiljević iz Opšte bolnice u Novom Pazaru, više od četiri decenije posvećeno brine o porodiljama, potvrđujući da je ovaj posao pre svega poziv koji se radi srcem.
Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju slede sankcije.
B.P. (16) izbo je danas u porodičnoj prodavnici dedu Milana P. (77) koji je teško ranjen i njegovu partnerku Mirelu M. (51) koja je preminula na reanimaciji u Domu zdravlja u Obrenovcu. Maloletni krvnik se vratio na mesto zločina, gde je savladan od strane policije.
Maloletni B. P. danas u Obrenovcu izbo je dedu i njegovu partnerku, koja je podlegla kasnije povredama u bolnici. Maloletnik ih je napao nožem, koji je odbacio nakon zločina.
Maloletni B. P. koji je danas u Obrenovcu izbo dedu i njegovu partnerku, koja je podlegla kasnije povredama u bolnici, policiji je ispričao detalje napada.
Maloletni B. P. izbo je dedu i njegovu partnerku, koja je podlegla kasnije povredama u Domu zdravlja u Obrenovcu, ispred lokala koji je držao povređeni Milan P. u centru grada.
Srpska filmska kompozitorka Aleksandra Kovač ostvarila je izuzetan međunarodni uspeh. Pozvana je da učestvuje u prvom Composers Club-u festivala Cannes series 2026, elitnoj profesionalnoj platformi koja okuplja 20 najznačajnijih kompozitora savremene muzike za TV serije iz celog sveta.
NordVPN je lansirao My Location - besplatan alat koji korisnicima omogućava da u sekundi otkriju svoju stvarnu fizičku lokaciju, kao i virtuelnu lokaciju koju sajtovi prepoznaju kada ih posećuju.
Epl (Apple) je započeo probnu proizvodnju svog prvog preklopnog telefona, iPhone Fold, koji bi mogao biti predstavljen u septembru, a prodaja startovati u decembru.
Jedan od najpopularnijih grčkih pevača Konstantinos Kufos uskoro stiže u Beograd, a pred koncert otvoreno govori o tremi, srpskoj publici, koleginicama i odnosu između dve muzičke scene.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar