Jasno je na šta cilja opsežni program investicija koji je predstavljen u Briselu, piše danas Dojče vele (DW) konstatujući da EU teži tome da suzbije kineski uticaj
"Biće novca za infrastrukturu širom sveta, pa i za one zemlje koje, poput Srbije, već sarađuju sa Kinezima", navodi se u tekstu.
Evropska komisija planira da spremi oko 300 milijardi evra koje će u narednih pet godina investirati u infrastrukturne projekte širom sveta, prevashodno u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Inicijativa nazvana Global Gejtvej (Globalni ulaz), imaće veći volumen nego što se mislilo nakon prvobitne najave u septembru.
Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi da se lično stara o inicijativi. Prema najavama, evropski Gejtvej bi trebalo da se temelji na demokratskim vrednostima i bude alternativa kineskom Novom putu svile koji je započet pre osam godina.
„Pokazujemo da se okrećemo ka spolja, kako bismo podržali investicije svuda u svetu“, rekla je Fon der Lajen u Briselu, dodajući da će „kod projekata biti važne transparentnost i odgovorno upravljanje.“
Premda se u dokumentu to izričito ne pominje, EU teži da suzbije kineski uticaj. U dokumentu, dogovorenom u sredu, navodi se da će inicijativa pokazati da investicije u skladu sa demokratskim principima donose dugoročne prednosti i održiv razvoj. Na pitanje da li Gejtvej cilja na Kinu, Fon der Lajen je rekla: „Ovo je jasna alternativa postojećim programima“.
Kako do 300 milijardi
Trista milijardi evra prikupiće se tako što bi 135 milijardi do 2027. godine došlo iz Evropskog fonda za održivi razvoj. Ideja je da se privuče i privatni kapital za zajedničcke projekte. Još 150 milijardi dolazi iz postojećih programa i investicionih fondova država članica – što, dakle, nije dodatni novac nego postojeći. Dodatnih 18 milijardi evra treba da stigne iz budžeta EU za razvojnu pomoć.
Foto: AP/Photo
Kao primer, Evropska komisija navodi investicije u proizvodnju vodonika u Africi, gde bi EU trebalo da osigura privatne investicije od 3,5 milijardi evra. Zauzvrat, zemlje koje privuku investicije moraju da garantuju da će izvoziti vodonik bez carina i ograničenja.
Briselske diplomate koje su radile na dokumentu, nadaju se da će evropske firme uzeti deo kolača u izgradnji postrojenja ili distribuciji vodonika. Među projekte je ubrojano i polaganje podvodnog kabla u Crnom moru koji će omogućiti brži internet. U Jordanu bi EU trebalo da finansira novi most do Zapadne obale, koja je okupirana od strane Izraela.
Brisel planira takođe da finansijski podrži izvoz evropskih firmi koje konkurišu na kontrolisanim tržištima, i to protiv državnih ili visoko subvencionisanih korporacija, poput onih iz Kine. Kako je najavljeno, EU će pokušati da globalnim angažmanom nametne i određene standarde, onako kako je to Kini pošlo za rukom kada je u pitanju razvoj 5G mreže.
Težište inicijative Global Gejtvej biće digitalizacija, zaštita klime i alternativni izvori energije. Jer, kako je još ranije rekla Fon der Lajen, nije ideja da se grade samo putevi koji onda vode do luke pod kontrolom Kineza.
Prve investicije iduće godine
Peking je na tom planu u velikoj prednosti jer je tokom godina uložio stotine milijardi dolara u Novi put svile. U toj inicijativi učestvuje sedamdesetak zemalja, među kojima su Srbija i druge zemlje regiona, kao i neke članice EU.
Kritičari prebacuju Kini da privlači siromašnije zemlje kreditima koji vode u prezaduženost. Tokom leta je mnogo reči bilo o Crnoj Gori, koja je pozvala Brisel u pomoć jer nije mogla da plaća rate kredita za autoput.
Foto: Reuters
Ali, Evropska unija planira da priđe i zemljama koje već učestvuju u kineskoj inicijativi. Na sličan način su Japan i SAD pre nekoliko godina ponudili sopstvene investicione programe.
„Global Gejtvej ima potencijal da pretvori EU u efikasnog geopolitičkog igrača“, rekao je Mihael Klaus, ambasador Nemačke pri EU, i raniji ambasador u Pekingu.
Dodaje da će „za mnoge partnere ponuda ravnopravne saradnje, zasnovane na pravilima i vrednostima, biti atraktivnija od kineske inicijative.“ Drugačije na stvari gleda evropski poslanik bavarske CSU, Markus Ferber, koji važi za stručnjaka za finansije. Kaže da EU previše reguliše i postavlja suviše uslova za dodelu sredstava.
„Većina novca doći će iz postojećih programa ili zavisi od privatnih sredstava. To je daleko od epohalnog zahvata. Teško da će se Kinezi ovoga uplašiti“, kaže Ferber.
Gejtvej bi trebalo da aminuje Evropski savet u kojem su okupljene države-članice, te Evropski parlament. Ako se to desi, prve pare biće investirane iduće godine, piše Dojče vele.
Ruski ministar Sergej Šojgu pokrenuo je ideju o izgradnji „Kedrovog puta" koji bi povezao Evropu i Kinu, a koji bi mogao da bude alternativa Sueckom kanalu i Novom putu svile. Taj transportni koridor obezbediće jeftiniji i brži prevoz roba između dva kontinenta, a povezan je i sa pokretanjem duboke proizvodnje sirovina u Sibiru
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar Sergej Šojgu pokrenuo je ideju o izgradnji „Kedrovog puta" koji bi povezao Evropu i Kinu, a koji bi mogao da bude alternativa Sueckom kanalu i Novom putu svile. Taj transportni koridor obezbediće jeftiniji i brži prevoz roba između dva kontinenta, a povezan je i sa pokretanjem duboke proizvodnje sirovina u Sibiru
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Ispred zgrade Regulatornog tela za elektronske medije (REM), danas je napadnut i povređen Goran Tošić, koji je nakon incidenta zbrinut u Urgentnom centru, a potom je dao izjavu u policijskoj stanici Stari grad.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Gotovo sve velike zaplene kokaina dogodile su se na brodovima koji su legalno prevozili banane. Informera otkriva zašto narko-klanovi, uprkos čestim zaplenama, ne odustaje od krijumčarenja ove droge u tovarima ovog tropskog voća!
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana otvoreno je govorila o bračnim iskustvima, otkrivši detalje rastanka od prvog supruga, ali i recept za skladan i dugovečan odnos u drugom braku, u kojem uživa već 30 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.