EU UDARA NA KINESKI PUT SVILE, Brisel sprema 300 milijardi evra kao kontru planetarnom projektu Pekinga, biće para i za zemlje poput Srbije!
Podeli vest
Jasno je na šta cilja opsežni program investicija koji je predstavljen u Briselu, piše danas Dojče vele (DW) konstatujući da EU teži tome da suzbije kineski uticaj
"Biće novca za infrastrukturu širom sveta, pa i za one zemlje koje, poput Srbije, već sarađuju sa Kinezima", navodi se u tekstu.
Ruski ministar Sergej Šojgu pokrenuo je ideju o izgradnji „Kedrovog puta" koji bi povezao Evropu i Kinu, a koji bi mogao da bude alternativa Sueckom kanalu i Novom putu svile. Taj transportni koridor obezbediće jeftiniji i brži prevoz roba između dva kontinenta, a povezan je i sa pokretanjem duboke proizvodnje sirovina u Sibiru
07.09.2021
07:00
Evropska komisija planira da spremi oko 300 milijardi evra koje će u narednih pet godina investirati u infrastrukturne projekte širom sveta, prevashodno u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Inicijativa nazvana Global Gejtvej (Globalni ulaz), imaće veći volumen nego što se mislilo nakon prvobitne najave u septembru.
Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi da se lično stara o inicijativi. Prema najavama, evropski Gejtvej bi trebalo da se temelji na demokratskim vrednostima i bude alternativa kineskom Novom putu svile koji je započet pre osam godina.
„Pokazujemo da se okrećemo ka spolja, kako bismo podržali investicije svuda u svetu“, rekla je Fon der Lajen u Briselu, dodajući da će „kod projekata biti važne transparentnost i odgovorno upravljanje.“
Premda se u dokumentu to izričito ne pominje, EU teži da suzbije kineski uticaj. U dokumentu, dogovorenom u sredu, navodi se da će inicijativa pokazati da investicije u skladu sa demokratskim principima donose dugoročne prednosti i održiv razvoj. Na pitanje da li Gejtvej cilja na Kinu, Fon der Lajen je rekla: „Ovo je jasna alternativa postojećim programima“.
Kako do 300 milijardi
Trista milijardi evra prikupiće se tako što bi 135 milijardi do 2027. godine došlo iz Evropskog fonda za održivi razvoj. Ideja je da se privuče i privatni kapital za zajedničcke projekte. Još 150 milijardi dolazi iz postojećih programa i investicionih fondova država članica – što, dakle, nije dodatni novac nego postojeći. Dodatnih 18 milijardi evra treba da stigne iz budžeta EU za razvojnu pomoć.
Foto: AP/Photo
Kao primer, Evropska komisija navodi investicije u proizvodnju vodonika u Africi, gde bi EU trebalo da osigura privatne investicije od 3,5 milijardi evra. Zauzvrat, zemlje koje privuku investicije moraju da garantuju da će izvoziti vodonik bez carina i ograničenja.
Briselske diplomate koje su radile na dokumentu, nadaju se da će evropske firme uzeti deo kolača u izgradnji postrojenja ili distribuciji vodonika. Među projekte je ubrojano i polaganje podvodnog kabla u Crnom moru koji će omogućiti brži internet. U Jordanu bi EU trebalo da finansira novi most do Zapadne obale, koja je okupirana od strane Izraela.
Brisel planira takođe da finansijski podrži izvoz evropskih firmi koje konkurišu na kontrolisanim tržištima, i to protiv državnih ili visoko subvencionisanih korporacija, poput onih iz Kine. Kako je najavljeno, EU će pokušati da globalnim angažmanom nametne i određene standarde, onako kako je to Kini pošlo za rukom kada je u pitanju razvoj 5G mreže.
Težište inicijative Global Gejtvej biće digitalizacija, zaštita klime i alternativni izvori energije. Jer, kako je još ranije rekla Fon der Lajen, nije ideja da se grade samo putevi koji onda vode do luke pod kontrolom Kineza.
Prve investicije iduće godine
Peking je na tom planu u velikoj prednosti jer je tokom godina uložio stotine milijardi dolara u Novi put svile. U toj inicijativi učestvuje sedamdesetak zemalja, među kojima su Srbija i druge zemlje regiona, kao i neke članice EU.
Kritičari prebacuju Kini da privlači siromašnije zemlje kreditima koji vode u prezaduženost. Tokom leta je mnogo reči bilo o Crnoj Gori, koja je pozvala Brisel u pomoć jer nije mogla da plaća rate kredita za autoput.
Foto: Reuters
Ali, Evropska unija planira da priđe i zemljama koje već učestvuju u kineskoj inicijativi. Na sličan način su Japan i SAD pre nekoliko godina ponudili sopstvene investicione programe.
„Global Gejtvej ima potencijal da pretvori EU u efikasnog geopolitičkog igrača“, rekao je Mihael Klaus, ambasador Nemačke pri EU, i raniji ambasador u Pekingu.
Dodaje da će „za mnoge partnere ponuda ravnopravne saradnje, zasnovane na pravilima i vrednostima, biti atraktivnija od kineske inicijative.“ Drugačije na stvari gleda evropski poslanik bavarske CSU, Markus Ferber, koji važi za stručnjaka za finansije. Kaže da EU previše reguliše i postavlja suviše uslova za dodelu sredstava.
„Većina novca doći će iz postojećih programa ili zavisi od privatnih sredstava. To je daleko od epohalnog zahvata. Teško da će se Kinezi ovoga uplašiti“, kaže Ferber.
Gejtvej bi trebalo da aminuje Evropski savet u kojem su okupljene države-članice, te Evropski parlament. Ako se to desi, prve pare biće investirane iduće godine, piše Dojče vele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar Sergej Šojgu pokrenuo je ideju o izgradnji „Kedrovog puta" koji bi povezao Evropu i Kinu, a koji bi mogao da bude alternativa Sueckom kanalu i Novom putu svile. Taj transportni koridor obezbediće jeftiniji i brži prevoz roba između dva kontinenta, a povezan je i sa pokretanjem duboke proizvodnje sirovina u Sibiru
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
U Jakutsku, glavnom gradu Republike Saha u istočnom Sibiru, pre nekoliko dana zabeležena je ekstremno niska temperatura od -45°C, dok su u okolnim područjima, poput Tatinskog Ulusa, zabeležene još niže vrednosti, čak -52°C.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar