NEVEROVATNO OTKRIĆE NAUČNIKA! Otisci stopala STARI 3,6 MILIONA GODINA doveli do novih saznanja o ljudskoj evoluciji!
Podeli vest
Pet fosilnih otisaka u vulkanskom pepelu od pre 3,66 miliona godina u Tanzaniji daju naučnicima novi uvid u ljudsku evoluciju i uspravan hod, pokazujući da je njegovo poreklo komplikovanije nego što je ranije bilo poznato
Naučnici su u sredu saopštili da je temeljno novo istraživanje tragova, skoro pola veka nakon njihovog prvobitnog otkrića, pokazalo da ih nije napravio medved, kako se nekada verovalo, već hominini - drugim rečima, vrsta u ljudskom rodu, možda i nepoznata.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
04.12.2021
18:52
Oni pokazuju znatiželjan hod, dodajući misteriju.
Hodanje na dve noge je obeležje čovečanstva, ali naučnici još uvek sastavljaju delove slagalice o tome kako i kada je počelo.
#Nature Hominin footprints at Laetoli reveal a walk on the wild side. New data from a famous palaeoanthropology site reveal that at least two differently bipedal hominins roamed eastern Africa. https://t.co/cuiewwzVTYpic.twitter.com/9ti4suK4fW
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
Trag je pronađen 1976. na nalazištu zvanom Laetoli - severozapadno od kratera Ngorongoro u severnoj Tanzaniji - oko 1,6 km od dva skupa fosilnih otisaka pronađenih dve godine kasnije. Oni pronađeni 1978. pripisuju se vrsti Australopithecus afarensis, homininima čiji je primer poznati skelet otkriven u Etiopiji nazvan Lusi.
Otisci stvoreni od strane dve vrste hominima
Studija je otkrila da su različiti tragovi u Laetoliju, napravljeni u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, stvorili dve različite vrste hominina u istom sloju pepela.
Paleoantropolog Eli Meknat sa Heritidž koledža osteopatske medicine Univerziteta u Ohaju, vođa studije objavljene u časopisu Nature, primetila je da su staze u Laetoliju najstariji nedvosmisleni dokazi dvonožnog kretanja u ljudskim fosilnim zapisima.
"More than 3.6 million years ago, ash fallout after a volcanic eruption blanketed the landscape at Laetoli in northern Tanzania. Animals left footprints in the ash layer; some are instantly recognizable as hominin footprints. They are footprints from Australopithecus afarensis."
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
- Postojala su najmanje dva hominina koji su hodali drugačije na nogama različitog oblika u vreme naše evolucione istorije, pokazujući da je sticanje veštine hodanja bilo manje linearno nego što mnogi misle - rekao je paleontolog i koautor studije Džeremi DeSilva sa Dartmut koledža.
- Drugim rečima, kroz našu istoriju bilo je raznih evolucionih eksperimenata o tome kako hodati na dve noge.
- Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali leva noga prelazi preko desne i obrnuto. Još uvek nismo sigurni šta to znači - rekao je DeSilva.
- Poprečni korak se ponekad dešava kod ljudi kada hodaju po neravnom terenu. Možda to objašnjava taj čudan hod. Ili je možda samo ovaj pojedinačni hominin hodao na neobičan način. Ili je možda nepoznata vrsta hominina bila prilagođena da hoda ovim putem - dodao je DeSilva.
Na osnovu otisaka stopala, naučnici procenjuju da je stvorenje koje ih je napravilo bilo visoko nešto više od metra, hodalo je tako što je peta udarala o tlo i imalo je nožni prst koji je malo štrčao u stranu, iako ne baš kao kod šimpanze.
DeSilva je rekao da naučnici mogu samo da spekulišu o drugim aspektima izgleda i ponašanja ovog hominina i da li je već identifikovan - kao što su Kenianthropus platiops ili Australopithecus deiiremeda - ili je nepoznat.
Ljudska loza se odvojila od loze šimpanzi pre otprilike šest do sedam miliona godina.
Uspravno hodanje je ključni razvojni događaj
Presudni trenutak je bio kada su naši preci usvojili uspravno hodanje na dve noge, možda prilagođavajući se životu u afričkoj savani.
Hodanje na dve noge zahtevalo je anatomske promene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kičmi, koje su evoluirale mnogo pre nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila pre više od 300.000 godina.
Lokalitet Laetoli je travnato područje sa drvećem bagrema, a žirafa i zebri ima u izobilju. Kada su napravljeni otisci stopala, to je bilo opasno područje za male hominine, sa precima modernih hijena, lavova i leoparda, kao i sada izumrlih sabljozubih mačaka, koje su lutale tim područjem.
- Preci mnogih istih životinja koje tamo žive živeli su u Laetoli milionima godina ranije, uključujući, naravno, ljude - rekao je DeSilva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Joyce
pre 4 godine
Možda je Darvin bio u pravu kada je izneo teoriju o evoluciji ali samo kada se radi o flori i fauni planete ali sa nastankom čoveka, teorije nema. Čista budalaština koju smo na žalost morali da učimo u školama.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
Masovni kombinovani udar izveden je tokom noći i jutra na objekte energetske i vojne infrastrukture širom Ukrajine, a vazdušna opasnost proglašena je u svim regionima zemlje od 5.30 časova.
Ruska raketa pogodila je fabriku američke kompanije Mondelez u Trostjancu, u Sumskoj oblasti, tokom masovnog napada na teritoriju Ukrajine, a prema prvim informacijama nema poginulih niti povređenih.
Video snimak čiji je glavni akter propali političar Sergej Trifunović u kom nekadašnji predsednik Pokreta slobodnih građana govori o cenzuri Aleksandre Subotić, smenjene direktorke tajkunskih medija koji posluju unutar “Junajted grupe”, ponovo je postao aktuelan nakon što je obelodanjeno da će nova uprava voditi medije poput N1, Nove, Radara i Danasa.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Bračni par Erski otkrio je da je prelomni momenat u Exatlonu bio odlazak Jovana Radulovića Jodžira, kao i da je za njih veliku prepreku predstavljala činjenica da se nalaze zajedno u istom timu.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
U planinskom spasavanju 2010. godine planinar Nenad Podovac iz ambisa je spasio Tatjanu Rašević, a samo dve godine kasnije, njih dvoje zakleli su se na večnu ljubav.
Sutra će u Srbiji iznad većeg dela biti pretežno oblačno i toplije. Jutarnja temperatura biće od -1 do dva, a najviša dnevna od pet do 13 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije.
Na 76. Berlinaleu dodeljene su prestižne nagrade - Zlatni medved osvojio je Ilker Čatak za film "Žuta pisma", Sandra Hiler ponela priznanje za najbolju glumicu, a završnicu festivala obeležio je apel na značaj umetnosti u podeljenom svetu.
Izraz koji se retko čuje u svakodnevnom govoru izazvao je lavinu komentara u studiju i među gledaocima, kada je takmičar sebe opisao kao "dobrodržećeg čilagera", a Jovan Memedović kroz smeh poručio da je "daleko od toga" – pa se mnogi zapitali šta ta starinska reč zapravo znači.
Američka glumica Lisa Monkjur, koju domaća publika pamti po ulozi strane novinarke u filmu "Lepa sela lepo gore" a poljupca sa likom Velje, kog je igrao Nikola Kojo upamtila je zbog njegovog zadaha.
Voditeljka Jovana Jeremić u jutarnjem programu direktno se obratila nadležnim organima Crne Gore zbog zabrane emitovanja jutarnjeg programa u njihovoj zemlji.
Pevač Zdravko Čolić navodno je proveo dva sata u policijskoj stanici gde je davao iskaz povodom incidenta koji se dogodio kada je na njegovu kuću bačena bomba
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar