Pet fosilnih otisaka u vulkanskom pepelu od pre 3,66 miliona godina u Tanzaniji daju naučnicima novi uvid u ljudsku evoluciju i uspravan hod, pokazujući da je njegovo poreklo komplikovanije nego što je ranije bilo poznato
Naučnici su u sredu saopštili da je temeljno novo istraživanje tragova, skoro pola veka nakon njihovog prvobitnog otkrića, pokazalo da ih nije napravio medved, kako se nekada verovalo, već hominini - drugim rečima, vrsta u ljudskom rodu, možda i nepoznata.
Oni pokazuju znatiželjan hod, dodajući misteriju.
Hodanje na dve noge je obeležje čovečanstva, ali naučnici još uvek sastavljaju delove slagalice o tome kako i kada je počelo.
#Nature Hominin footprints at Laetoli reveal a walk on the wild side. New data from a famous palaeoanthropology site reveal that at least two differently bipedal hominins roamed eastern Africa. https://t.co/cuiewwzVTYpic.twitter.com/9ti4suK4fW
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
Trag je pronađen 1976. na nalazištu zvanom Laetoli - severozapadno od kratera Ngorongoro u severnoj Tanzaniji - oko 1,6 km od dva skupa fosilnih otisaka pronađenih dve godine kasnije. Oni pronađeni 1978. pripisuju se vrsti Australopithecus afarensis, homininima čiji je primer poznati skelet otkriven u Etiopiji nazvan Lusi.
Otisci stvoreni od strane dve vrste hominima
Studija je otkrila da su različiti tragovi u Laetoliju, napravljeni u razmaku od nekoliko dana, sati ili možda minuta, stvorili dve različite vrste hominina u istom sloju pepela.
Paleoantropolog Eli Meknat sa Heritidž koledža osteopatske medicine Univerziteta u Ohaju, vođa studije objavljene u časopisu Nature, primetila je da su staze u Laetoliju najstariji nedvosmisleni dokazi dvonožnog kretanja u ljudskim fosilnim zapisima.
"More than 3.6 million years ago, ash fallout after a volcanic eruption blanketed the landscape at Laetoli in northern Tanzania. Animals left footprints in the ash layer; some are instantly recognizable as hominin footprints. They are footprints from Australopithecus afarensis."
— Francis Villatoro (@emulenews) December 1, 2021
- Postojala su najmanje dva hominina koji su hodali drugačije na nogama različitog oblika u vreme naše evolucione istorije, pokazujući da je sticanje veštine hodanja bilo manje linearno nego što mnogi misle - rekao je paleontolog i koautor studije Džeremi DeSilva sa Dartmut koledža.
- Drugim rečima, kroz našu istoriju bilo je raznih evolucionih eksperimenata o tome kako hodati na dve noge.
- Staza se sastoji od pet uzastopnih otisaka stopala. Ali leva noga prelazi preko desne i obrnuto. Još uvek nismo sigurni šta to znači - rekao je DeSilva.
- Poprečni korak se ponekad dešava kod ljudi kada hodaju po neravnom terenu. Možda to objašnjava taj čudan hod. Ili je možda samo ovaj pojedinačni hominin hodao na neobičan način. Ili je možda nepoznata vrsta hominina bila prilagođena da hoda ovim putem - dodao je DeSilva.
Na osnovu otisaka stopala, naučnici procenjuju da je stvorenje koje ih je napravilo bilo visoko nešto više od metra, hodalo je tako što je peta udarala o tlo i imalo je nožni prst koji je malo štrčao u stranu, iako ne baš kao kod šimpanze.
DeSilva je rekao da naučnici mogu samo da spekulišu o drugim aspektima izgleda i ponašanja ovog hominina i da li je već identifikovan - kao što su Kenianthropus platiops ili Australopithecus deiiremeda - ili je nepoznat.
Ljudska loza se odvojila od loze šimpanzi pre otprilike šest do sedam miliona godina.
Uspravno hodanje je ključni razvojni događaj
Presudni trenutak je bio kada su naši preci usvojili uspravno hodanje na dve noge, možda prilagođavajući se životu u afričkoj savani.
Hodanje na dve noge zahtevalo je anatomske promene, posebno u stopalima, nogama, kukovima i kičmi, koje su evoluirale mnogo pre nego što se naša vrsta, Homo sapiens, pojavila pre više od 300.000 godina.
Lokalitet Laetoli je travnato područje sa drvećem bagrema, a žirafa i zebri ima u izobilju. Kada su napravljeni otisci stopala, to je bilo opasno područje za male hominine, sa precima modernih hijena, lavova i leoparda, kao i sada izumrlih sabljozubih mačaka, koje su lutale tim područjem.
- Preci mnogih istih životinja koje tamo žive živeli su u Laetoli milionima godina ranije, uključujući, naravno, ljude - rekao je DeSilva.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Joyce
pre 4 godine
Možda je Darvin bio u pravu kada je izneo teoriju o evoluciji ali samo kada se radi o flori i fauni planete ali sa nastankom čoveka, teorije nema. Čista budalaština koju smo na žalost morali da učimo u školama.
U Srbiji je sprovedeno genetsko istraživanje koje je dalo neverovatne rezultate. Prema ovim podacima, kod naših ljudi mnogo češće se pojavljuju određene varijacije gena nego na drugim mestima, a istraživače je posebno iznenadilo ime jednog proteina koji se javlja kod ljudi u Srbiji.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar