PUTIN DRŽI ČIZMU NA DUŠNIKU EVROPE I NEĆE JE SKLONITI! Britanci u panici, Severni tok 2 paralisao je ceo zapadni svet, a MAJKA SVIH BITAKA tek predstoji...
Podeli vest
Saga o Severnom toku 2, gasovodu između Rusije i Nemačke koji se proteže duž Baltičkog mora, zaglavljena je toliko dugo da je upoređena sa koferom na aerodromu bez ručke - nemoguće je ostaviti ga nemoguće je preneti ga
Većina likova – Žan-Klod Junker, Angela Merkel, Mateo Renci, Dejvid Kameron, Petro Porošenko – napustila je političku pozornicu. Samo jedan političar je preživeo celu priču: Vladimir Putin, ruski predsednik i gospodar zavadi pa vladaj, piše britanski Gardijan.
Čak jedanaest udruženja evropske industrije za koju je preko potrebna energija (od cementa, čelika preko đubriva do fabrike hartije) objavili su zajedničko saopštenje
22.12.2021
23:02
Prvi put najavljen 2015. godine, gasovod vredan 11 milijardi dolara (8,3 milijarde funti) u vlasništvu ruskog energetskog giganta Gasproma koji podržava država izgrađen je za transport gasa iz zapadnog Sibira, udvostručavajući postojeći kapacitet gasovoda Severni tok 1 i održavajući toplinu 26 miliona nemačkih domova za pristupačnu cenu.
Ipak, jedina stvar koju ovaj gasovod nije, kako je tvrdila bivša nemačka kancelarka Merkel, jeste čisto komercijalni projekat. To ima ogromnu geostratešku posledicu, sa svakim inčom cevi vođenu političku i pravnu bitku.
Zaista, nekoliko inženjerskih projekata je pokrenulo toliko pitanja: restauracija post-sovjetskog carstva, klimatska kriza, američko maltretiranje Evrope, nemački emocionalni zagrljaj Rusije, zakonska ovlašćenja Evropske komisije, korporativno lobiranje, predviđanje energije i Gaspromov monopolistički model. Njegovi najžešći kritičari opisali su ga kao modernu izdaju u rangu pakta Molotov-Ribentrop iz 1939. godine.
Predajući Putinu takav potencijalni uticaj na evropsku energetsku bezbednost, tvrdi se, gasovod od 1.200 km ostavlja slobodnu Evropu na milost i nemilost. Ako Putin želi novu Jaltu, novo granično rešenje sa Evropom, onda su gas i zavisnost Evrope od ruskih rezervi postali sredstvo da se to postigne. Kritičari Severnog toka 2 kažu da se ne radi toliko o stvaranju dodatnih kapaciteta, koliko o zamenjivanju glavnog postojećeg puta za ruski gas u Evropu, koji prolazi kroz Ukrajinu.
Izgradnja gasovoda je završena u septembru nakon mnogih odlaganja i pravnih prepreka. Ali upravni odbor Gasproma sada čeka konačnu zakonsku dozvolu nemačkih regulatora da počne da šalje gas zahvalnim nemačkim potrošačima, ironičan je autor Gardijanovog članka. Ta dozvola je postala predmet ranih sukoba unutar nove nemačke koalicije, dodatno pojačanih Putinovim pretnjama suverenitetu Ukrajine koja se plaši da će je, zaobilazeći je, novi gasovod lišiti preko potrebnih tranzitnih taksi koje vrede čak 4 odsto njenog BDP-a.
Kijev je takođe tvrdio da će gasovod povećati rusku kontrolu i udeo na evropskom tržištu gasa i stoga dati Putinu šansu da "stavi svoju čizmu na dušnik Evrope". Gasovod ima godišnji kapacitet od 55 milijardi kubnih metara - više od polovine od 95 milijardi kubnih metara gasa koje su Nemci potrošili do 2019.
Ukrajina je našla spremne saveznike za svoj cilj u Poljskoj, baltičkim državama, sa zakašnjenjem Italiji, Velikoj Britaniji i, što je kritično, Evropskoj komisiji. Lobiranje Kijeva dovelo je u decembru 2019. do uvođenja američkih sankcija u skladu sa Zakonom o zaštiti energije Evrope (PEESA). To je značilo da je izgradnja gasovoda obustavljena na godinu i po, pošto je izvođač radova u švajcarskom vlasništvu koji je postavljao gasovod odustao. Tolika je bila zabrinutost nemačke vlade da je u privatnom pismu od 7. avgusta 2020. Olaf Šolc, tadašnji ministar finansija, a sada nemački kancelar, predložio tadašnjem ministru finansija SAD Stivenu Mnučinu da Nemačka finansira izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Nemačkoj sa čak milijardu evra (856 miliona funti) u zamenu da SAD okončaju svoje ometanje Severnog toka 2. SAD su dugo lobirale za veći izvoz LNG-a u Nemačku.
Donald Tramp je odbio nemačku ponudu, rekavši Merkelovoj da mora da prestane da hrani zver. Na samitu NATO-a 2018. požalio se: "Nemačka će imati skoro 70 odsto svoje zemlje pod kontrolom Rusije sa prirodnim gasom. Reci mi, da li je to prikladno? Trebalo bi da se čuvamo Rusije i da Nemačka plaća milijarde i milijarde dolara godišnje Rusiji."
U početku je pristup Bajdenove administracije bio kontinuitet, kopirajući čvrstu liniju koju je usvojio Tramp i pozivajući Evropu da ne bude ranjiva na ruske energetske ucene. Ali do maja, linija je omekšala. Nemačka diplomatija je bila na delu. Entoni Blinken, američki državni sekretar, odustao je 19. maja od sankcija izvršnom direktoru Severnog toka 2 Matijasu Varnigu i bliskom Putinovom prijatelju, objašnjavajući da želi da da vremena da diplomatija proradi. Do 7. juna Blinken je rekao da je naftovod svršen čin, a 21. jula, nedelju dana nakon sastanka sa Merkelovom u Beloj kući, Bajden je u potpunosti ukinuo sankcije kao oproštajni poklon za nju.
Prema sporazumu koji je Merkelova postigla sa Bajdenom, Nemačka je obećala da će nastojati da produži rusko-ukrajinski sporazum o tranzitu gasa na 10 godina, kao i da doprinese 175 miliona dolara novom zelenom fondu za Ukrajinu kako bi poboljšala svoju energetsku nezavisnost pomoću obnovljivih izvora energije.
Bajden je ovog proleća odlučio da da svoj nevoljni blagoslov naftovodu, upravo u vreme kada je Putin prvi put počeo da gomila trupe na granici Ukrajine. On je takođe dao zeleno svetlo u trenutku kada je nemačka partija Zelenih, koja se odlučno protivila gasovodu i odlučna da Nemačku povede u novom spoljnopolitičkom pravcu, uspela u anketama da postane najveća stranka uoči septembarskih izbora. Bilo je čudno vreme da Vašington pošalje porazni signal Analeni Berbok, liderki Zelene stranke, i ona se nije ustezala u kritikovanju Bajdenove odluke kao one koja će podeliti Evropu.
Bajden je takođe učinio malo da odbije ljute republikanske senatore koji podržavaju sankcije Gaspromu kao nužnost nacionalne bezbednosti. Senator Ted Kruz, republikanac iz Teksasa koji je autor zakona kojim se nalažu sankcije SAD za projekat gasovoda, odbacio je Bajdenovu logiku.
Kao odmazdu, Kruz je poslao pisma nemačkim firmama koje rade na projektu preteći sankcijama koje će uništiti njihove kompanije. Takođe je stopirao sve Bajdenove nominacije za visoke položaje u Stejt departmentu, ometajući američku diplomatiju. Ovaj potez doveo je više od 30 kandidata u neizvesnost, ostavljajući mnoge zemlje bez potvrđenih američkih ambasadora.
Bajdenova računica je bila razumljiva. Želeo je da popravi ograde sa Nemačkom i da traži njenu podršku nad Kinom. U tom procesu znao je da će uznemiriti Ukrajinu, ali, kao što je pokazao sa Aukusom - Indo-pacifičkim bezbednosnim paktom koji je isključio Francuze - Bajdenov tim za nacionalnu bezbednost je prilično voljan da odvrati saveznike u interesu fokusiranja na velikog strateškog konkurenta - Kine.
Nemački Zeleni su takođe bili duboko razočarani što je Stejt department progutao argument nemačkog diplomate da je gasovod nezaustavljiv.
Za to vreme, Frank-Valter Štajnmajer, nemački predsednik, na primer, brani projekat citirajući izreku Henrija Kisindžera da dobre diplomate traže dodirne tačke u spoljnoj politici „kako bi lošu sadašnjost pretvorile u bolju budućnost“. Bivši nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas, takođe iz SPD, predstavio je naftovod kao sredstvo za održavanje kontakta sa Rusijom. „Strategija spaljenih mostova“
Najveći entuzijasta bila je Manuela Švesig, premijerka Meklenburg-Zapadne Pomeranije, koja se više puta sukobljavala sa Zelenima. Naftovod dolazi do kopna u njenoj državi u morskoj luci Mukran, na samom severoistoku Rigena. Ona je bila vodeći zagovornik, slavi Dan Rusije svake godine i čak je osnovala fondaciju za zaštitu firmi od američkih sankcija, koja nosi naziv Fondacija za zaštitu klime i životne sredine. Švesigova lična popularnost nije narušena ovom podrškom za gasovod.
Najvažniji potencijalni saveznik Berbokove i Zelenih su Evropska komisija i zakon. Godinama su komisija i Gasprom bili u zavadi. Ruska kompanija je pokušala da izbegne regulatornu mrežu EU tvrdeći da se energetska direktiva iz 2019. ne primenjuje na gasovod. Gasprom je propao, a sada će nemačkom regulatoru zajedno sa EU trebati šest meseci da odluči da li gasovod ispunjava zakone EU. Druge kompanije su dobile dozvolu da iznesu svoj slučaj nemačkom regulatoru, uključujući ukrajinskog operatera gasne mreže GTSOU i poljskog PGNiG.
Čitav niz regulatornih zahteva EU o pristupu trećih strana, razdvajanju vlasništva i transparentnosti tarifa dolazi u igru. Razdvajanje zahteva da se vlasnici gasovoda razlikuju od dobavljača gasa koji teče u cevima, čemu se Gasprom protivi.
„Jasno je da se evropski energetski zakon takođe primenjuje na ovaj projekat, razdvajanje trgovine i transporta je jasno precizirano“, rekao je Sven Giegold, novi uticajni nemački državni sekretar za ekonomska pitanja u ministarstvu za klimatske promene.
U zemlji u kojoj je vladavina prava važna, Habek takođe vidi način da ubije projekat: „Cilj zakona je da spreče monopole i zavisnosti. Mreža i rad moraju biti odvojeni i za ovaj cevovod, a to nije slučaj. Pod poslednjom saveznom vladom je bio veliki politički pritisak da odobri Severni tok 2. Čak i tako, on nije u funkciji. Federalna agencija za mreže će proveriti dokumente u skladu sa zakonom – kako i treba”.
Čeka se majka svih pravnih bitaka, a u međuvremenu svoju sudbinu čeka kofer bez ručke, zaključuje Gardijan.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Generalno tužilaštvo Rusije uputilo je zahtev nadležnim organima SAD, Nemačke, Francuske i Kipra za istragu terorističkih napada na gasovode "Severni tok", navodi se na telegram kanalu tužilaštva.
03.04.2024
17:08
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Čak jedanaest udruženja evropske industrije za koju je preko potrebna energija (od cementa, čelika preko đubriva do fabrike hartije) objavili su zajedničko saopštenje
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.