Proces proširenja NATO-a nosi sa sobom neprihvatljive rizike kojima će se Moskva suprotstavljati, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta Rusija-NATO
- Drugi faktor koji ozbiljno utiče na pogoršanje bezbednosti u Evropi je proces proširenja Alijanse. Podsećam da je 1997. godine samo jedna zemlja koja ima zajedničku granicu sa Rusijom zakucala na vrata NATO-a i to je Poljska. Danas su u sastav NATO-a ušle mnoge države i njihove teritorije očigledno se koriste za projektovanje sule u pravcu Rusije iz različitih geografskih pravaca i u strateške dubine - rekao je visokopostavljeni diplomata.
- To takođe ozbiljno pogoršava našu bezbednost i stvara za nju neprihvatljive rizike kojima ćemo se suprotstavljati - naglasio je Gruško.
Situacija sa kontrolom naoružanja u Evropi potpuno je degradirala, konstatovao je Gruško.
- Današnji sastanak bio je posvećen upravo analizi svih faktora koji utiču na degradaciju evropske bezbednosti, koju posmatramo poslednjih godina - objasnio je diplomata.
On je naglasio da Moskva i Severnoatlantska alijansa uopšte nemaju objedinjujuću pozitivnu agendu, kao i da je NATO odlučan da obuzdava Rusiju.
- Konačno, jedan od elemenata ove prilično tužne slike je da je kao rezultat odluke NATO-a obustavljena svaka praktična saradnja između nas i Alijanse u oblastima od zajedničkih interesa. Danas uopšte nemamo ujedinjujuću pozitivnu agendu - precizirao je Gruško novinarima.
- Za to se izdvajaju kolosalni resursi, ne krije se da je to glavna svrha alijanse i upravo ta činjenica destruktivno utiče na pokušaje izgradnje zajedničke evropske bezbednosti na drugim principima - istakao je on.
Rusija je iskreno i otvoreno ukazala da bi dalje pogošravanje situacije moglo dovesti do strašnih posledica po evropsku bezbednost, dodao je zamenik ministra spoljnih poslova.
- Mi smo vrlo iskreno, direktno, ne pokušavajući da ulepšavamo, koristeći neke politički korektne formule, ukazali na činjenicu da bi dalje pogoršavanje situacije moglo da dovede do najnepredvidivijih i najstrašnijih posledica po evropsku bezbednost. Rusija se ne slaže sa takvim scenarijem - naglasio je ruski diplomata.
On je konstatovao da Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici pokušavaju da ostvare superiornost u svim oblastima i na svim mogućim bojištima.
- To su kopno, vazdušni i morski prostori, a sada svemir i sajber-prostor. Na svim mogućim bojištima - objasnio je Gruško.
Garancije koje predlaže Moskva poboljšaće bezbednost ne samo Rusije, već i zemalja NATO-a, smatra Gruško.
- Mere koje mi danas predlažemo, u obliku kako su utvrđene u nacrtu sporazuma... omogućavaju da se ova situacija kardinalno razvije i ponovo vrati izgradnji evropske bezbednosti na zajedničkim principima i u interesu svih. To neće samo poboljšati stanje vojne bezbednosti Rusije... već će i ... unaprediti bezbednost samih zemalja NATO-a, posebno onih koje danas sebe nazivaju frontovskim - rekao je on.
On je dodao da Rusija čvrsto veruje da princip nedeljivosti bezbednosti treba da uzima u obzir interese svih, a pokušaji da se takav sistem izgradi bez Moskve osuđeni su na propast.
- Jedno od glavnih pitanja je da NATO princip nedeljivosti bezbednosti shvata selektivno. U očima NATO-a, on postoji samo za članice alijanse. I u svojim praktičnim aktivnostima NATO ne namerava da vodi računa o bezbednosnim interesima drugih - istakao je zamenik ministra.
- Čvrsto verujemo da princip nedeljivosti bezbednosti treba da uzima u obzir interese svih, da su pokušaji izgradnje bezbednosti protiv Rusije bez učešća Rusije kontraproduktivni i osuđeni na neuspeh. Nećemo dozvoliti da se to uradi - konstatovao je Gruško.
U Briselu je oko 14 časova završena sednica Saveta Rusija-NATO. Na čelu ruske delegacije je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško koji je pet godina bio stalni predstavnik Rusije pri NATO i zamenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Sa druge strane, Alijansu na pregovorima predstavljaju stalni predstavnici 30 država-članica NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg i zamenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman.
Sastanak u Briselu je nastavak rusko-američkih pregovora o bezbednosnim garancijama održanim 9-10. januara u Švajcarskoj.
Povod za razgovore bio je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.
Sve češće ruske provokacije prema Poljskoj, baltičkim državama i Rumuniji moraju konačno da budu ozbiljno shvaćene u NATO-u, poručio je poljski premijer Donald Tusk, reagujući na novu preteću objavu Dmitrija Medvedeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.