PUTIN ĆE BOMBARDOVATI UKRAJINU KAO NATO SRBIJU? Zapadni mediji razradili pet scenarija RUSKE INVAZIJE, jedan je da OFANZIVA KREĆE S KRIMA
Podeli vest
Britanski Telegraf objavio je analizu u kojoj navodi da ruski predsednik Vladimir Putin ima pet razrađenih scenarija za invaziju na Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin uveliko razrađuje strategiju za invaziju na Ukrajinu, a jedan od scenarija kako bi on mogao da sprovede napad na bivšu republiku SSSR jeste i taj da je bombarduje kao što je to NATO učinio s Jugoslavijom 1999. godine.
Vašington nastavlja da se meša u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i odobrava pokušaje da se ova država pretvori u unitarnu, podstičući satanizaciju Republike Srpske, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare posle razgovora sa hrvatskim kolegom Gordanom Radmanom.
17.01.2022
13:31
To predviđaju mnogobrojni zapadni mediji, koji se ovih dana utrkuju ko će uspeti da otkrije navodne tajne planove ruskog predsednika, budući da prošlonedeljni američko-ruski pregovori nisu pokazali nikakav napredak u odnosima SAD i NATO s jedne i Ruske Federacije s druge strane.
S tim u vezi je Majkl Kofman, direktor ruskih studija u CNA, vašingtonskoj lobističkoj kompaniji, rekao za britanski Telegraf da u ovom trenutku ne treba da se postavlja pitanje šta bi Putin mogao da učini, već "kako bi izgledala vojna operacija koja bi Rusiju dovela do njenih ciljeva?".
Prema navodima Telegrafa, glavna osoba koja stoji iza strategije udara na susednu Ukrajinu jeste ruski general Valerij Gerasimov, načelnik glavnog štba ruske vojske, koji navodno razrađuje pet scenarija za napad.
Foto: AP/Tanjug
Tekst potpisa
Lukašenko u akciji i zastrašivanje
- Svi pričaju o invaziji, ali mogu da se setim puno stvari koje bi Putin mogao da učini osim invazije. A Zapad bi se opet pitao šta može da uradi, da li je to invazija ili nije? - mišljenja je Orisia Lutševič, ukrajinska analitičarka u Četam hausu.
Sličnog stava je i Roland Olifant, Telegrafov analitičar, koji veruje da bi jedan od mogućih poteza mogao da uključuje beloruskog lidera Aleksandra Lukašenka. On bi, veruje Olifant, mogao da pozove ruske kopnene snage da zaprete severnoj granici Ukrajine ili pak otvoreno premeštanje "mirotvoraca" u separatističke republike u Donjecku i Lugansku pod ruskom kontrolom.
- Svaki od tih koraka bi istovremeno dobro pozicionirao Rusiju za budući rat i izvršio značajan dodatni pritisak na Kijev i NATO da sklope sporazum - tvrdi Institut za proučavanje rata, lobisti iz SAD, u studiji objavljenoj prošlog meseca o mogućim ruskim smernicama delovanja.
Foto: Tanjug/AP
Tekst potpisa
Teško naoružanje i vazdušni napadi
Ako zastrašivanje ne uspe, Putinov naredni potez bi, tvrdi Telegraf, verovatno uključivao najveću snagu njegove vojske: tenkove velikog dometa, rakete, krstareće projektile i vazdušne napade s kojima mogu nekažnjeno udarati neprijatelje izdaleka.
Ukrajina ni približno nema snage kojom bi uzvratila, a njena protivvazdušna odbrana je uglavnom modernizovani raketni sistem iz sovjetske ere - mogla bi da sruši neke ruske avione i pružiti veoma malo protivraketnog kišobrana.
Takođe, vojni zapovjednici bi bili prisiljeni da donose bolne odluke o tome hoće li braniti sisteme na bojištu ili kritičnu infrastrukturu. Svaki lanser koji bi se razotkrio prilikom ispaljivanja odmah bi bio ranjiv.
- Ukrajinska vlada je i te kako svesna problema i apelovala je na NATO za moderne američke Patriot sisteme. Zasad bezuspešno - rekao je Džastin Bronk iz Instituta Rojal Junajted servisis i naglasio kako u slučaju da raketna i topovska kampanja ne bi uspela u svom naumu, usledile bi kopnene snage.
Borba za ključni koridor
Neki zapadni analitičari pretpostavljaju da će prvi potez Rusije biti zauzimanje obalnog autoputa M14 koji prolazi duž obale Azovskog mora između Krima i ruske granice. To bi verovatno značilo pešadiju i oklopna vozila potpomognute nadmoćnom artiljerijskom snagom koja probija koridor od Nozoazovskog, kroz obalne gradove Mariupolj i Berdjansk, sve do Hersona na ušću Dnjepra.
Sve ovo bilo bi dovoljno za nanošenje bolnog poraza Ukrajini, a stekli bi i prednost ukoliko bi to zahtevali politički uslovi i ujedno bi se osigurao Severnokrimski kanal, slatkovodni koridor do Krima koji je Ukrajina prekinula nakon što se poluostrvo otcepilo od njene teritorije 2014. godine i pripojilo se Rusiji.
Doduše, takav napad bi se ionako očekivao, tako da bi tu bilo malo elemenata za iznenađenje. Posebno bi bio težak Mariupolj, koji snažno brane dobro ukopane jedinice koje se već osam godina spremaju za borbu protiv takve operacije.
A ograničavanje operacije na tako uskom frontu omogućilo bi Ukrajini da koncentriše svoju manju vojsku kako bi se suočila s pretnjom, dajući joj priliku u borbi da nanese velike žrtve napadačima - pa da ih čak možda i porazi.
Totalni rat na više frontova
Verovatno su planeri u zgradi ruskog Glavnog štaba osmislili i opcije za veći rat koji uključuje nekoliko, verovatno istovremenih, osi napredovanja, ocenjujeTelegraf.
Jedan scenario uključivao bi ruske formacije koje prelaze granicu u regije Harkov i Lugansk severno od jako utvrđene linije dodira u Donbasu. Ukrajinske trupe koncentrisane na sadašnjoj crti bojišta bile bi prisiljene da biraju između ostanka u svojim rovovima kako bi se suprotstavile pretećem proboju iz separatističkih republika ili povlačenja kako bi izbegli opkoljenje i gotovo sigurno uništenje.
Foto: AP PHOTO
Tekst potpisa
Ne treba smetnuti s uma i da bi još jedna ofanziva mogla da izbije s juga iz pravca Krima.
Navodni plan invazije, objavljen u njemačkom Bildu krajem prošle godine, čak uključuje i amfibijsku i vazdušnu operaciju za opkoljavanje i zauzimanje Odese, najvažnije luke Ukrajine. Ta konkretna ideja, kaže Rob Li, saradnik u Programu za Evroaziju Instituta za spoljnu politiku i bivši američki pešački marinac, bila bi rizična do nivoa koja je samoubilačka. Jedino što bi tada ukrajinska vojska sigurno mogla da učini jeste da pogodi prepunu plažu kasetnim bombama ili obarajući sporohodni transportni avion pun padobranaca.
Međutim, opšti princip delovanja na više frontova ima smisla.
- To bi razvuklo ukrajinske snage, nametnulo im dilemu oko razlučivanja koji je glavni udar, zapretilo operativnim opkoljavanjem i imalo veliku verovatnost da će ih odseći od logističke podrške - istakao je Kofman i naveo da to, s druge strane, tera Ukrajince na organizovano povlačenje, posebno ako pretrpe značajan gubitak vazdušnih snaga.
Invazija na prestonicu, Kijev
Glavni grad Ukrajine, Kijev, nije laka meta. Tri miliona ljudi biće izrazito neprijateljski raspoloženi prema invazijskim snagama. Naime, stari grad i najvažnije vladine zgrade koncentrisani su na lako odbranjivim brežuljcima na zapadnoj obali Dnjepra.
Drumski i železnički mostovi koje bi napadačka sila morala da zauzme, dominiraju strminom nalik litici. Najbliži mostovi nizvodno udaljeni su stotinak kilometara, a na severu reka je pregrađena u veliki i neprelazni rezervoar.
Foto: mvs.gov.ua
Tekst potpisa
Doduše, vojna sila koja bi napala iz Belorusije mogla bi poništiti te prepreke prelaskom granice na zapadnoj obali.
Međutim, Putinu možda neće ni trebati beloruski front, kao ni opcija da uđe u glavni grad. S uništenom vojskom, polovinom zemlje pod okupacijom, a ruskim topovima parkiranim u dometu njegove kancelarije, predsednik Volodimir Zelenski verovatno ne bi imao drugog izbora nego da se preda.
NATO šalje svoje oficire i vojne stručnjake u Ukrajinu kako bi stekli dragoceno iskustvo savremenih borbenih dejstava, izjavio je za RIA Novosti bivši potporučnik Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Vasilij Prozoro.
Rusija je osujetila planove NATO da uspostavi vojnu pomorsku bazu u Azovskom moru i sprovodi vojne avanture, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Nikolaj Patrušev.
Nema indicija o bilo kakvom namernom napadu na teritoriju zemlje članice NATO-a, saopštio je danas portparol Alijanse, nakon što su u Rumuniji u blizini granice s Ukrajinom pronađeni ostaci ruskog drona.
25.07.2024
20:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vašington nastavlja da se meša u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i odobrava pokušaje da se ova država pretvori u unitarnu, podstičući satanizaciju Republike Srpske, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare posle razgovora sa hrvatskim kolegom Gordanom Radmanom.
Ruski organi za sprovođenje zakona osujetili su niz potencijalnih terorističkih napada u južnom delu zemlje, uhapsivši nekoliko osumnjičenih, saopštila je Federalna služba bezbednosti (FSB).
Odluka predsednika SAD Džoa Bajdena da se povuče iz predsedničke trke negativno će se odraziti na perspektive Ukrajine, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju države, na svom Telegram kanalu.
Član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) i narodni poslanik Vladimir Đukanović reagovao je na statuse estradne umetnice Svetlane Seke Aleksić koja mu je uputila poruku putem socijalne platforme "X".
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je tek otvorena Srpska kuća u Parizu impozantna stvar i da je snaga Srbije omogućila da se naša zemlja predstavlja u svetu na takav način.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je opozicija dovela Rio Tinto u Srbiju i da mu nije jasno zašto niko ne postavi pitanje zašto su to uradili.
Kada bot Rokfeler fondacije, Manojlović, pokuša da iskamči još jedne Paćoti cipele, gledamo novu epizodu serije - lažni ekolog, izjavila je danas Milica Nikolić član Predsedništva Srpske napredne stranke.
Sinoć su otvorene Olimpijske igre u Parizu. Spektakl prilikom otvaranja izazvao je burne reakcije. Da li je ono bila promocija jednakosti kako tvrde organizatori, ili nešto drugo? Na ovu, ali i sve druge važne svetske teme govorili su gosti emisije "Rat uživo", Dragoslav Rabrenović ispred Instituta ta nacionalnu strategiju i stručnjak za strategijski menadžment.
Amerika je rešila da nam za svog novog izaslanika pošalje čoveka koji ukupno ima tri slike na internetu. To je čovek koji je organizovao Majdan. Ne pište nam se dobro. Na ovu temu u emisiji "Otvoreni studio" govorili su politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Ivan Miletić. Novinar i ratni reporter Igor Damjanović uključio se uživo u program i komenarisao je ovu temu.
Kurtijev režim počeo je da koristi isti sistem kao i Hrvati. Počeli su da hapse Srbe zbog objava na društvenim mrežama. O konstantnom Kurtijevom teroru u emsiji "Info dan" govorili su podpredsednica Skupštine Srbije Snežana Paunović i novinar Predrag Jeremić.
"Slobodna Bosna" danima vodi kampanju protiv Srbije i predsednika Vučića. Ipak, najgori su domaći izdajnici koji podržavaju medije iz Bosne, ali i Crne Gore i Hrvatske; a svi imaju jedan cilj: da vide uništenu Srbiju. Na ovu temu u "Info danu" govorili su član GO SNS Branislav Ivković i novinar Darko Zlojutro.
Tema Vikend info jutra bila je pitanje koje je kopka gledaoce, ali i goste u studiju, a to je da li psi, generalno životinje, smeju da obitavaju u kafićima i restoranima i da li je opravdano naplaćivanje njihovog boravka u objektu. O tome su polemisali Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija, modni fotograf Dejan Milićević, Ivan Gavrilović, pevač i veterinar Srećko Radojičić.
Pripadnici Gorske službe spasavanja Crne Gore i tamošnje Aviohelikopterske jedinice MUP-a sproveli su danas akciju spasavanja na Durmitoru, u reonu Planinice, i pružili pomoć državljaninu Srbije kome je pozlilo.
Nikola Radosavljević (56) je pre tačno 17 godina zavio u crno ceo rodni Jabukovac. On je za devetostruko ubistvo "nagrađen" time što je, umesto u zatvor, poslat najpre u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a potom u Kliniku za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.
Vinko Paunović (53) iz Starčeva kod Petrovca na Mlavi ubio je pre tačno dve godine suprugu Julijanu (46) pa sebe, i to posle proslave porodične slave Svetog arhangela Gavrila!
Selektor košarkaške reprezentacije Srbije izneo je očekivanja pred sutrašnji start na Olimpijskim igrama i duel sa Sjedinjenim Američkim Državama u Lilu (17.15, RTS 1).
Davor Dujmović bio je jedan od naših najsjanijih glumaca. Prvu ulogu ostvario je kao dečak u kultnom filmu "Otac na službenom putu" Emira Kusturice, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.