Zahtev da Nemačka poveća pritisak na Rusiju dodatno podređuje nemačku spoljnu politiku američkoj. Zapadna politika konfrontacije sa Ruskom Federacijom, pre odgovara interesima i želji Sjedinjenih Država da zapadnu Evropu drže pod kontrolom, nego nemačkim i evropskim interesima
Bivši poslanici Bundestaga, nemačke vojne i penzionisane diplomate i politikolozi potpisali su pismo „U ime politike bezbednosti Nemačke u službi mira" kojim su pozvali svoju zemlju i Evropu da konfrontaciju zamene dijalogom sa Rusijom, koji će koristan za sve strane
- Oštrinu sukoba između NATO i Rusije, koji je trenutno koncentrisan oko ukrajinskog konflikta, moguće je smanjiti samo bezbednosnim garancijama za sve uključene države i izgradnjom poverenja između NATO i njegovih partnera,i Ukrajine i Rusije i svih drugih evropskih država".
Potpisnici pisma, nemačke poznate ličnosti u svom apelu se osvrću i na pismo koje je 14. januara na portalu Zeit.de objavio jedan broj „eksperata" za istočnu Evropu i bezbednosnu politiku u kome zahtevaju da nemačka vlada vodi agresivniju politiku prema Rusiji:
- Oni prizivaju ledeno doba, novi hladni rat, ekonomske ucene, nemačku politiku konfrontacije i sile prema Rusiji koja može samo pothranjivati sukob u Ukrajini, traže i nastavak širenja NATO sve do ruskih granica. Diplomatska sredstva za mirno rešavanje sukoba i izgradnju međusobnog poverenja smatraju „praznim ili simboličnim...
Potpisnici pisma su podsetili da su 1990. uveravanja o širenju NATO-a na istok bila deo opšteg sporazuma o okončanju Hladnog rata. Ali da se nakon potpisivanja Pariske povelje, panevropski prostor mira i bezbednosti nije pojavio, jer u njega nije uključena Rusija, a nije zato što su SAD, na čelu sa Bušom starijim (1989-1993), krenule drugim putem.
Naveli su da je rezultat bilo to da su se zemlje Zapada „zaklele" na vernost NATO, pa se bezbednosna situacija pogoršavala od kraja Hladnog rata. Prvo, zbog vojne neravnoteže, drugo, zbog stalnog napredovanja NATO ka ruskim granicama, i treće - zbog raskida međunarodnih bezbednosnih sporazuma".
Posebno su istakli da Nemačka, zbog svog geografskog položaja i vojno-političke uloge u okviru EU i NATO, može da igra važnu ulogu koja joj omogućava i da rasplamsa sukob i da ugasi njegov plamen:
- Zahtev da Nemačka poveća pritisak na Rusiju dodatno podređuje nemačku spoljnu politiku američkoj. Takozvani „sukob između Zapada/Evrope i Rusije" uvek je bio sukob između SAD i Rusije. Za Nemačku i Evropsku uniju poželjnija je Rusija, koja je uspela da se konsoliduje. Zapadna politika konfrontacije sa Ruskom Federacijom, pre odgovara interesima i želji Sjedinjenih Država da zapadnu Evropu drže pod kontrolom, a ne nemačkim i evropskim interesima. Zato od nove vlade SRG zahtevamo da okrene oči ka stubovima mirovne politike Vilija Branta i Egona Bara. Bezbednost Nemačke i EU moguća je samo u saradnji sa Rusijom - upozorili su i pozvali na dijalog sa Rusijom.
Bliske ekonomske i kulturne veze koje su izgradile Rusija i Nemačka postale su prepreka na putu Sjedinjenih Američkih Država borbi protiv Rusije, piše američka agencija Blumberg
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bliske ekonomske i kulturne veze koje su izgradile Rusija i Nemačka postale su prepreka na putu Sjedinjenih Američkih Država borbi protiv Rusije, piše američka agencija Blumberg
Darko Mladić, sin pokojnog srpskog generala Ratka Mladića, otkrio je danas na konferenciji za medije detalje o sahrani svog oca, ali i o uzrocima njegove smrti.
Nezapamćeni skandal i potpuno posnuće osnovnog kućnog vaspitanja odigrali su se u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu, gde je deo takozvanih "elitnih" đaka i instruitanih blokadera pokazao svoje pravo, ružno lice.
Nakon nezapamćene hajke, pretnji i histerije koja danima stiže iz Sarajeva povodom sahrane heroja i generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se u javnosti i oštro skresao u lice istinu svim dežurnim pljuvačima i mrziteljima svega srpskog.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Na društvenim mrežama osvanuo je snimak koji je izazvao oštre reakcije javnosti, a na kojem se vide devojčice za koje se sumnja da su prethodno pokušale da ukradu robu iz jedne prodavnice u beogradskom naselju Mirijevo.
Crkva brvnara posvećena Svetom Đorđu u Takovu osim što je dragocena svetinja rudničko-takovskog kraja, ona je i mesto koje je ostalo upisano u istoriju moderne Srbije.
Prvi humanoidni roboti kompanije "Mint", čija je proizvodnja počela u Šapcu, sišli su sa proizvodne trake, a planirano je dalje širenje kapaciteta na više od 200 radnih mesta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa policijskim službenicima PU Jagodina, locirali su i uhapsili na području Ćuprije N. A. A. (41), državljanina Republike Hrvatske
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak, 3. septembra odredilo zadržavanje od 48 sati za N. J. (25) zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo teška krađa.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Kineska tehnološka kompanija BajtDens , vlasnik platforme TikTok, obezbedila je kredit od 29,6 milijardi dolara (25,5 milijardi evra) od gotovo 30 banaka, koji će koristiti za finansiranje poslovanja i ulaganja u veštačku inteligenciju, objavio je danas Rojters.
Ako tražite jednostavan recept za zimnicu koja će uneti malo leta u hladne dane, kisele tikvice definitivno vredi isprobati. Hrskave, aromatične i blago kisele, savršeno se slažu uz pečenje, meso, sendviče i druga jela.
Ljuska oraha sadrži sok koji može ostaviti tvrdokorne fleke na koži, u nijansama od žute do tamnosmeđe ili gotovo crne. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina da uklonite ove mrlje sa ruku i to uz pomoć sode bikarbone i limuna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.