Ruski i Francuski predsednik, Vladimir Putin i Emanuel Makron, završili su razgovor u Moskvi koji je trajao nešto više od pet sati
Putin je na konferenciji za novinare sa francuskim kolegom rekao da je u razgovoru, pored ostalog, bilo reči o bezbednosnim garancijama koje je Rusija tražila od SAD i NATO.
Primetio je da je u strategiji NATO-a "Rusija označena kao neprijatelj", prenosi RIA Novosti.
On je optužio Kijev da ignoriše sve prilike za mirno rešenje u Donbasu.
Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uverili koliko je to tačno, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za medije posle razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.
- Želim da napomenem da oni još uvek pokušavaju da umire Rusiju argumentima da je NATO mirna i čisto odbrambena organizacija, čisto odbrambeni savez. Koliko je to tačno, uverili su se građani mnogih država iz sopstvenog iskustva - rekao je on.
To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsetio je ruski lider.
On je podsetio da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.
- Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbednosnom pretnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica. NATO i njegove države-članice smatraju da je ispravno da nas ponešto nauče o tome gde i kako treba da raspoređujemo oružane snage i smatraju da je moguće zahtevati da se ne izvode planirani manevri i vežbe. A premeštanje naših trupa na našoj teritoriji predstavljaju se kao pretnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu - naglasio je Putin.
- Navodno opasnost osećaju i baltičke zemlje i druge države - naši susedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji - konstatovao je Putin.
Ignorisane zabrinutosti Rusije
On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u predlozima za bezbednosne garancije ignorisane.
- Tokom razgovora nastavili smo da razmenjujemo mišljenja o ruskim predlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbednosti - rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Prema njegovim rečima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO.
Kijev ruši Minske sporazume
Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.
- Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvek nije uneta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula - ocenio je Putin.
Prema njegovim rečima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom".
Ruski predsednik uveren je da pri rešavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.
- Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative - naglasio je Putin.
Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje „ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju. Aktuelni predsednik (Ukrajine Vladimir Zelenski) nedavno je izjavio da mu se ne sviđa nijedna tačka iz tih Minskih sporazuma. Pa sviđalo se njemu ili ne, to je - što je. Moraju se realizovati, drugačije se ne može".
On je dodao da se sa francuskim kolegom dogovorio da se čuju nakon Makronove posete Kijevu. Kako je naveo, nekoliko Makronovih ideja u potpunosti mogu da budu osnova za dalje zajedničke korake u Ukrajini.
Politički azil za Porošenka
Ruski predsednik potvrdio je da je obećao da će dati politički azil bivšem predsedniku Ukrajine Petru Porošenku.
- Svojevremeno, dok je gospodin Porošenko još bio predsednik Ukrajine, rekao sam mu da ako bude imao bilo kakvih poteškoća u budućnosti, Rusija je spremna da mu pruži politički azil. On je tada mnogo ironisao po tom pitanju. Danas želim da potvrdim svoje predlog, uprkos našim ozbiljnim razlikama po pitanju rešenja situacije u Donbasu - istakao je Putin.
- Verujem da je on napravio mnogo grešaka u tom pravcu. Ali ipak, njegov progon kao državnog zločinca, po mom mišljenju, predstavlja preteranu težnju za uspehom sadašnjeg rukovodstva. Spremni smo da damo azil u Rusiji ljudima poput gospodina Porošenka - dodao je on.
Foto: AP PHOTO
Putin je na početku svog obraćanja naveo da je sastanak sa Makronom protekao poslovno, bio je informativan i koristan.
On je rekao da Rusija i Francuska nameravaju da nastave obostrano korisnu saradnju u privredi, politici, kulturnoj i humanitarnoj oblasti. Prema rečima šefa ruske države, na sastanku nisu zanemarena aktuelna pitanja bilateralnih odnosa, pre svega ona koja se odnose na ekonomsku saradnju.
Do posete francuskog lidera dolazi u atmosferi optužbi Zapada na račun Rusije da namerava da izvrši invaziju na Ukrajinu zbog čega je, kako tvrde zapadni mediji i političari, na granici koncentrisala veliki broj vojnika. Zvanična Moskva je nebrojeno puta demantovala te optužbe, ističući da su potpuno neosnovane i da predstavljaju izgovor NATO-u da razmešta dodatnu vojnu tehniku i ljudstvo u blizini ruskih granica.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbednosti, kao i sporazuma o merama za obezbeđenje bezbednosti Rusije i država-članica Severnoatlantskog saveza. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.
Francuski predsednik predložio je da se novom poretku bezbednosti i stabilnosti prvo razgovara u EU, zatim sa NATO, pre nego što bude predložen za pregovore sa Rusijom
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik predložio je da se novom poretku bezbednosti i stabilnosti prvo razgovara u EU, zatim sa NATO, pre nego što bude predložen za pregovore sa Rusijom
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će danas biti oblačno, vetrovito i osetno hladnije sa kišom, dok se krajem dana očekuje postepeni prestanak padavina, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Jedna osoba je poginula, a tri osobe su povređene, kada je u subotu uveče, putničko vozilo sletelo sa utoputa i prevrnulo se, u selu Vrbovo, na desetak kilometara od Vladičinog Hana u pravcu Vranja.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar