PUTIN I MAKRON PET SATI "OČI U OČI", SVET JE ČEKAO EPILOG KAO... Ono što je lider Rusije rekao posle sastanka ZALEDILO JE NATO!
Podeli vest
Ruski i Francuski predsednik, Vladimir Putin i Emanuel Makron, završili su razgovor u Moskvi koji je trajao nešto više od pet sati
Putin je na konferenciji za novinare sa francuskim kolegom rekao da je u razgovoru, pored ostalog, bilo reči o bezbednosnim garancijama koje je Rusija tražila od SAD i NATO.
Francuski predsednik predložio je da se novom poretku bezbednosti i stabilnosti prvo razgovara u EU, zatim sa NATO, pre nego što bude predložen za pregovore sa Rusijom
20.01.2022
22:40
Primetio je da je u strategiji NATO-a "Rusija označena kao neprijatelj", prenosi RIA Novosti.
On je optužio Kijev da ignoriše sve prilike za mirno rešenje u Donbasu.
Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uverili koliko je to tačno, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za medije posle razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.
- Želim da napomenem da oni još uvek pokušavaju da umire Rusiju argumentima da je NATO mirna i čisto odbrambena organizacija, čisto odbrambeni savez. Koliko je to tačno, uverili su se građani mnogih država iz sopstvenog iskustva - rekao je on.
To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsetio je ruski lider.
On je podsetio da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.
- Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbednosnom pretnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica. NATO i njegove države-članice smatraju da je ispravno da nas ponešto nauče o tome gde i kako treba da raspoređujemo oružane snage i smatraju da je moguće zahtevati da se ne izvode planirani manevri i vežbe. A premeštanje naših trupa na našoj teritoriji predstavljaju se kao pretnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu - naglasio je Putin.
- Navodno opasnost osećaju i baltičke zemlje i druge države - naši susedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji - konstatovao je Putin.
Ignorisane zabrinutosti Rusije
On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u predlozima za bezbednosne garancije ignorisane.
- Tokom razgovora nastavili smo da razmenjujemo mišljenja o ruskim predlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbednosti - rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.
Prema njegovim rečima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO.
Kijev ruši Minske sporazume
Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.
- Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvek nije uneta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula - ocenio je Putin.
Prema njegovim rečima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom".
Ruski predsednik uveren je da pri rešavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.
- Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative - naglasio je Putin.
Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje „ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju. Aktuelni predsednik (Ukrajine Vladimir Zelenski) nedavno je izjavio da mu se ne sviđa nijedna tačka iz tih Minskih sporazuma. Pa sviđalo se njemu ili ne, to je - što je. Moraju se realizovati, drugačije se ne može".
On je dodao da se sa francuskim kolegom dogovorio da se čuju nakon Makronove posete Kijevu. Kako je naveo, nekoliko Makronovih ideja u potpunosti mogu da budu osnova za dalje zajedničke korake u Ukrajini.
Politički azil za Porošenka
Ruski predsednik potvrdio je da je obećao da će dati politički azil bivšem predsedniku Ukrajine Petru Porošenku.
- Svojevremeno, dok je gospodin Porošenko još bio predsednik Ukrajine, rekao sam mu da ako bude imao bilo kakvih poteškoća u budućnosti, Rusija je spremna da mu pruži politički azil. On je tada mnogo ironisao po tom pitanju. Danas želim da potvrdim svoje predlog, uprkos našim ozbiljnim razlikama po pitanju rešenja situacije u Donbasu - istakao je Putin.
- Verujem da je on napravio mnogo grešaka u tom pravcu. Ali ipak, njegov progon kao državnog zločinca, po mom mišljenju, predstavlja preteranu težnju za uspehom sadašnjeg rukovodstva. Spremni smo da damo azil u Rusiji ljudima poput gospodina Porošenka - dodao je on.
Putin je na početku svog obraćanja naveo da je sastanak sa Makronom protekao poslovno, bio je informativan i koristan.
On je rekao da Rusija i Francuska nameravaju da nastave obostrano korisnu saradnju u privredi, politici, kulturnoj i humanitarnoj oblasti. Prema rečima šefa ruske države, na sastanku nisu zanemarena aktuelna pitanja bilateralnih odnosa, pre svega ona koja se odnose na ekonomsku saradnju.
Do posete francuskog lidera dolazi u atmosferi optužbi Zapada na račun Rusije da namerava da izvrši invaziju na Ukrajinu zbog čega je, kako tvrde zapadni mediji i političari, na granici koncentrisala veliki broj vojnika. Zvanična Moskva je nebrojeno puta demantovala te optužbe, ističući da su potpuno neosnovane i da predstavljaju izgovor NATO-u da razmešta dodatnu vojnu tehniku i ljudstvo u blizini ruskih granica.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbednosti, kao i sporazuma o merama za obezbeđenje bezbednosti Rusije i država-članica Severnoatlantskog saveza. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.
Predsednik Češke general Petr Pavel poručuje da kraj rata u Ukrajini zavisi od ruskog predsednika Vladimira Putina i da Rusija ima toliko ljudskih resursa da može da nastavi rat još nekoliko godina.
Predsednik Češke general Petr Pavel poručuje da kraj rata u Ukrajini zavisi od ruskog predsednika Vladimira Putina i da Rusija ima toliko ljudskih resursa da može da nastavi rat još nekoliko godina.
27.08.2024
16:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuski predsednik predložio je da se novom poretku bezbednosti i stabilnosti prvo razgovara u EU, zatim sa NATO, pre nego što bude predložen za pregovore sa Rusijom
Ukrajinski premijer Vladimir Zelenski navodno se našao pod „baražom kritika“ svojih vojnika, poslanika i vojnih analitičara nakon što su ruske snage uspele da brzo napreduju u Donbasu i potisnu kijevske trupe, objavio je u petak Fajnenšel tajms.
Regrutori CIA namerno lažu Ruse i druge nacionalnosti u okviru svog rutinskog procesa regrutovanja u sedam koraka kako bi ih ubedili da izdaju svoju zemlju, rekao je bivši visoki zvaničnik američke špijunaže za CNBC u novoj seriji, prema izveštajima u petak.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izrazio je nadu da će umesto sa tolerisanjem ratnohuškačke kampanje, Priština konačno biti suočena sa sankcijama i izolacijom, jer bi, kako je istako, sve drugo bila bi poruka podrške nasilju nad miroljubivim i golorukim srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.
Ministarka privrede Andrijana Mesarović uokviru svoje posete opštini Priboj, održala je zajednički sastanak sa predstavnicima te opštine ali i opština Prijepolje i Nova Varoš.
Delegacija Srpske liste predvođena predsednikom prof. dr Zlatanom Elekom imala je danas u Prištini sastanak sa ambasadorima zemalja Kvinte, a nakon toga i sa zamenikom komandanta KFOR generalom Federikom Bernakom u sedištu ove misije, kao i sa šeficom UNMIK Karolin Zijade.
Manifestacija pod sloganom „Jedinstvo i snaga – Srbija“ održava se danas i sutra u Beogradu, uz učešće 250 predstavnika udruženja udruženja i organizacija koje okupljaju srpsku dijasporu širom sveta.
U novom Vikend Info jutru o benefitima društvenih mreža, ali i o tome na koji način je moguće zaraditi od socijalnih mreža, govorila je Jelena Stevanović, "Jelena Oflajn", tiktokerka.
O skandaloznom osuđivanju krajiške grupe "Jandrino jato" od strane hrvatske policije i pravosuđa, zbog navodnog "veličanja četništva i Republike Srpske Krajine", ali i svakog Srbina koji se nađe u toj zemlji, govorili su gosti Info jutra, Mile Bosnić, predsednik udruženja Srba Krajišnika i Tomislav Bokan pokret Dinara-Drina-Dunav.
Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete, bila je gošća Info jutra, a upravo ona je govorila o unapređenju prosvete i školstva u svim aspektima među kojima je plata i bezbednost prosvetnih radnika.
Gosti novog Info jutra bili su analitičar Miljan Jovićević i Biljana Radomirović, novinarka "Politike" sa KiM, a upravo oni su govorili o divljanju tzv. kosovske policije na severu KiM i u mestima gde žive Srbi.
Gosti "Rata uživo" bili su politikolog Andreja Lović i Mladen Duvnjak iz organizacije "Srbi za Trampa". Govorili su, između ostalog, o predstojećim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o potencijalnim posledicama koje će njihov ishod imati na Evropu i NATO pakt. Takođe, komentarisali su i političku situaciju u Americi i Nemačkoj.
Slučaj Ane Volš, Beograđanke koju je, kako se sumnja, ubio suprug Brajan, a onda se otarasio njenog tela, pod znakom je pitanja i istaga tapka u mestu jer je američki policajac koji je 2023. godine istraživao Anin nestanak suspendovan zbog pristrasnosti.
Radnik (23) Osnovnog suda u Zaječaru, koji radi kao daktilograf, izboden je u krvavom obračunu koji se juče popodne dogodio na uglu Sremske i Kotorske ulice u Zaječaru.
Srpske stonoteniserke Nada Matić i Borislava Perić-Ranković osvojile su srebrnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu, nakon što su u finalu poražene od kineskog para Gu Šaodan i Pan Điamin rezultatom 3:1.
Teniska javnost je ostala u neverici nakon što je Aleksej Popirin uspeo da eliminiše Novaka Đokovića u 3. kolu Ju-Es opena, ali Australijanac je još jednom iznenadio sve svojim izjavama posle meča.
Srpski paraolimpijac Nebojša Đurić, kome su organizatori Paraolimpijskih igara oduzeli srebrnu medalju, oglasio se za Radio televiziju Srbije i poručio da je nad njim učinjena najveća nepravda u istoriji paraolimpizma.
Dodelom nagrada svečano su završeni 59. „Filmski susreti“ u Nišu. Najveće priznanje festivala nagradna Gran-pri „Naisa“, pripala je glumcu Nikoli Rakočeviću za ulogu Mirka Jovića u filmu „Heroji Halijarda“ i za ulogu Vase u filmu „Za danas toliko“.
Knjige "Priče o životinjama za odrasle" i "Priča o jednom čoveku i dve žene" autorke Ljiljane Jovanović, koja nas je prerano napustila u prodaji su od 24. jula.
U raskoši Venecijanskog filmskog festivala, gde se granica između stvarnosti i mašte često zamagli, jedan film je zasijao posebnim sjajem. To nije bio običan film – to je bio povratak duha koji nije od juče, ali svakako zna kako da osvoji srca publike.
Roditelji četvoro dece, Fil i Brodi Mekenzi, odlučili su da uklone ekrane iz života svoje dece. Zabranili su svojim sinovima da koriste mobilne telefone, tablete i televizijske ekrane.
Pevačica i ove godine očekuje fantastičan provod na Informerovoj proslavi, a pred našim kamerama otkrila je nekoliko zanimljivih detalja iz poslovnog i privatnog života.
Čista ovčja vuna širom Srbije danas se često baca ili prodaje po niskim cenama, dok su bojadžije i vunovlačari postali prava retkost. U Tršiću, ipak, desetak godina meštani čuvaju i neguju stare veštine.
Kad bi se udružili majstori roštilja iz Leskovca i pekari poznate užičke pekare "Kod Šuljage" nema sumnje da bi nahranili stotine ljudi i to samo jednom pljeskavicom u lepinji!
U porti srednjovekovnog manastira Kalenić kod Rekovca i na Letnjoj pozornici kraj Kalenićke reke sutra počinje 54. Sabor narodnog stvaralaštva "Prođoh Levač, prođoh Šumadiju".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.