SRBIJA, TO ČEKA! LAVROV SE UKLJUČUJE U PREGOVORE OKO KOSOVA!? Za Albance i Zapad ovo je najgori scenario - SVE, SAMO TO NE!
Podeli vest
Ako sada Eskobar dolazi zajedno sa Lajčakom kao posrednik, zašto u ovo ne bi mogao da se uključi i specijalni izaslanik imenovan od strane Sergeja Lavrova? Kada SAD i EU jednostrano menjaju praksu, zbog čega i Rusija ne bi delovala jednostrano?
Šta je veći problem? To što je Gabrijel Eskobar bio u Beogradu i Prištini zajedno sa Miroslavom Lajčakom ili što je u fascikli doneo novi predlog za Zajednicu srpskih opština utemeljen na „istočnobelgijskom modelu"!?
Predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma rekao je gostujući u emisiji Ćirilica Hepi televizije da će posrednici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar nakon trodnevne posete Kosovu i Metohiji reći da su navodno ubedili kosovske Albance da prihvate Zajednicu srpskih opština i da će zauzvrat tražiti da Srbija prizna nezavisnost tzv. Kosova
01.02.2022
09:32
Sa jedne strane, naime, ostaje upitno: koja je i kakva je funkcija Gabrijela Eskobara? U redu, SAD su i dalje najvažniji eksterni činilac regionalne bezbednosti Balkana, američki diplomata je specijalni izaslanik, što mu daje specifičnu „političku težinu", on se ne može ignorisati, niti izbegavati, piše Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Promena formata pregovora Beograda i Prištine
Međutim, u ovom konkretnom slučaju, tokom upravo organizovane posete pozicija Eskobara nešto je drugačija. Naime, još od čuvenog izveštaja Generalnog sekretara UN od 28. marta 2008. godine (S/2008/211) zapadni deo međunarodne zajednice krenuo je u proces „zidanja legislativne konstrukcije", zahvaljujući kojoj će pregovore izmestiti iz Saveta bezbednosti UN i prebaciti ih u organe EU.
Nije trajalo kratko, bilo je tu i neverovatnih formulacija i nakaradnih tumačenja dokumenata na koje su se kreatori ove „konstrukcije" pozivali, ali, sve u svemu, zato smo danas tu gde jesmo. Zato više nemamo Martija Ahtisarija ili „Trojku" kao medijatore koje uz saglasnost Saveta bezbednosti imenuje Generalni sekretar UN, već Miroslava Lajčaka kao izaslanika EU.
Šta onda zajedno sa Lajčakom traži i Eskobar? Da li su SAD članica EU? Obrazloženje koje nudi Lajčak, da je „putešestvije" zapravo slanje poruke o tome kako EU i SAD blisko sarađuju i imaju „zajedničke interese" na Balkanu, možda je dovoljno za čaršijske rasprave, ali u „službenom prometu" ne može biti prihvaćeno.
Grubo mešanje Amerike
I zbog toga što se takve poruke mogu nagovestiti na mnogo načina, nije nužna zajednička poseta, ali pre svega zbog toga što ispoljeni pristup, i u protokolarnom i u političkom smislu, predstavlja grubo mešanje SAD u pregovore kojima rukovodi EU.
Da stvar bude gora, polovinom 2021. godine Lajčak je zajedno sa Metju Palmerom, još jednim američkim izaslanikom, boravio u Prištini, u tom formatu već se razgovaralo o kosovsko-metohijskom pitanju, pa sada poseta sa Eskobarom predstavlja svojevrsni nastavak, pretvara se u novu praksu.
U toj novoj praksi, umesto izaslanika EU kao posrednika u pregovorima dobijamo izaslanike EU i SAD kao posrednike.
Ko ih je ovlastio da menjaju format?
Na osnovu čega? Ko ih je ovlastio da menjaju format i mandat? Ako već zbog specifične „političke težine" nije moguće ignorisati i izbegavati Eskobara, nije ni moguće ignorisati pokušaj oblikovanja nove prakse, isto kao što treba izbegavati zajedničke sastanke sa njim i Lajčakom kao posrednicima, pošto se tako daje legitimitet promeni posredničkog formata.
Foto: Tanjug
ZA ALBANCE I ZAP'AD SU RUSI NOĆNA MORA, Dušan Proroković, Institut za međunarodne odnose
Uostalom, ako sada Eskobar dolazi zajedno sa Lajčakom kao posrednik, zašto u ovo ne bi mogao da se uključi i specijalni izaslanik imenovan od strane Sergeja Lavrova? Kada SAD i EU jednostrano menjaju praksu, zbog čega i Rusija ne bi delovala jednostrano?
Sa druge strane, skandalozan je predlog o nekakvom „istočnobelgijskom modelu". Tu sada dolazi do izražaja i ključni razlog za promenu prakse.
Lajčak nema snagu da nešto ovako predloži, a kamoli „progura" u dalje razgovore. Uparen sa Eskobarom, poput junaka u vicu o mišu i medvedu („Čuješ medo kako tutnji dok zajedno koračamo!"), ohrabrio se čak i da šalje vrlo provokativne, pa i uvredljive poruke i kosovsko-metohijskim Srbima i Beogradu.
- Možda je pravo vreme da Miroslav Lajčak kaže šta želi, kao razumna strana - napisala je novinar Ljubica Gojgić kao reakciju na stav slovačkog diplomate da „niko razuman ne želi Republiku Srpsku na Kosovu".
Bezbeli, nema u željama Srba ni razuma! Šta ko želi nije uopšte relevantno za dalje razgovore. Želje su jedno, obaveze i mogućnosti drugo. Briselskim sporazumom su utvrđene obaveze i nagoveštene mogućnosti, to je, kada se govori o Zajednici srpskih opština, jedini okvir unutar kog se ova stvar može razmatrati. U tom pogledu, takođe, polemike o „istočnobelgijskom modelu" predstavljaju čistu glupost.
Šta je istočnobelgijski model?
Sa složenom unutrašnjom strukturom, Kraljevina Belgija organizovana je na različitim nivoima teritorijalnih samouprava od tri regionalne (Flandrija, Valonija i Brisel), preko jedanaest pokrajinskih, do nemačke jezičke zajednice u devet opština na istoku zemlje (uz granicu sa Nemačkom).
Ova oblast, čija je autonomija najpre imala kulturno-jezičku, medijsku i obrazovnu dimenziju, a zatim se proširila na turizam, prostorno planiranje, javno zdravlje i socijalnu politiku, sastavni je deo regiona Valonije i provincije Lijež. Samim tim, ingerencije samouprave su limitirane, a primena brojnih mogućnosti zavisi i od centralnih, regionalnih i pokrajinskih regulativa ili odluka nadležnih institucija.
Foto: Fotoilustracija
O onome što je sadržaj i suština Briselskog sporazuma nema ni govora. Još jedan je problem što bi se ovako formirana ZSO predstavila kao ogroman, gotovo nepojmljiv ustupak albanske strane, zbog čega bi se ni manje ni više, baš od Eskobara i Lajčaka, zauzvrat tražilo priznavanje lažne države od strane Srbije.
Scenario na koji su mnogi upozoravali...
Upozoravano je na ovakav scenario prethodnih godina, pa i neposredno nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, ali u srpskoj politici uvek je dovoljno pametnijih koji ne haju za upozorenja. Mada bi, nakon početnog ispipavanja pulsa, trebalo sačekati neki „razrađen papir" o „istočnobelgijskom modelu", na „prvu loptu" posmatrano, paradoksalno deluje da se u pojedinim segmentima više samouprave može dobiti primenom Ahtisarijevog plana, nego onoga što nudi navedeni primer.
U svakom slučaju, i te kako su problematične obe stvari. Kako pokušaj uvođenja nove pregovaračke prakse, tako i legitimizacije „istočnobelgijskog modela" kojim se menjaju suština i sadržaj ionako (po srpske interese) lošeg Briselskog sporazuma.
Eskobar i Lajčak nemaju mandat da menjaju pregovarački format, a nisu ni ovlašćeni da menjaju potpisano u Briselu. Mogu da probaju, po kafanskom principu „ako prođe, zašto se i Lavrov ne bi uključio: SAD i EU menjaju pregovore Beograda i Prištine - kao u kafani", i to je legitimno.
Samo, nema nijednog razloga da u Beogradu bilo ko na to pristaje, a ima puno razloga i da se zbog obe stvari već sada reaguje. U suprotnom, promenom prakse menjaće se i principi, čime će pregovaračka pozicija postajati lošija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zagor
pre 3 godine
Pusti snovi.Ne može,jer ovo je zapad a ne istok i rusija....Rusi se bore da oslobode vlastite granice i čuvaju od NATO-a !!!
Tamo daleko je..........Rusija ;)
Pa i vreme je da bratska Rusija uzme učešće. Ko su ameri, šta oni traže? Evropa je nesposobna. Ne samo učešće u dijalogu već i vojno da bude prisutna radi mira i sigurne sigurnosti. Pod hitno!
Predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma rekao je gostujući u emisiji Ćirilica Hepi televizije da će posrednici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar nakon trodnevne posete Kosovu i Metohiji reći da su navodno ubedili kosovske Albance da prihvate Zajednicu srpskih opština i da će zauzvrat tražiti da Srbija prizna nezavisnost tzv. Kosova
Ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400 nadmašuje američki Patriot po mobilnosti i raznovrsnosti ciljeva, navodi se u analizi Centra za analizu svetske trgovine oružjem (CAMTO) u ruskom časopisu Nacionalna odbrana.
Rat između blokadera i opozicije ušao je u novu, radikalnu fazu i više se ne zna ko je protiv koga. Izborni krah na lokalnim izborima u Negotinu, Sečnju i Mionici do koske je ogolio pravo stanje stvari unutar blokaderskog pokreta i na površinu izbacio blato u koje su blokaderi u proteklih 13 meseci pokušali da gurnu celu Srbiju.
Šesta epizoda Informerovog TV spektakla “Na merama”, koja se emituje večeras od 20h, otkriće vam zašto je “žuti političar” Borko Stefanović dobio “titulu” “Pakleni vozač”, šta u teretani radi Borkov partijski šef i tajkun Dragan Đilas, gde posle Skupštine odlazi njihova stranačka drugarica Marinika Tepić…
Prošle sedmice u popularnoj Informerovoj TV emisiji "Na merama" mogli ste, između ostalog, da vidite, kako biznismen iz Ratkova Branko Babić sa Draganom J. Vučićevićem dogovara kupovinu medija Junajted grupe, šta na pijaci pazari ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, kakve turustičke aranžmane merka poslanica-blokaderka Biljana Đorđević, gde penzionerske dane provodi nekadašnji lider SPO-a Vuk Drašković…
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Sve više roditelja svakog dana dovozi decu u školu, što je pomodarstvo, tvrde korsnici društvenih mreža. Upravo ova tema zapalila je internet, jer mnogi tvrde da je to nekada bio blam, a danas trend sa Zapada.
Povodom aktuelnih sankcija Naftnoj industriji Srbije oglasio se i generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović i otkrio da je trenutna situacija prilika da se rafinerija u Pančevu vrati u srpske ruke!
Studentski centar Novi Sad juče je objavio preliminarnu listu za smeštaj studenata starijih godina u studentskim domovima u Novom Sadu, Somboru i Zrenjaninu, a konačna lista biće objavljena 15. decembra.
U Mašinsko-saobraćajnoj školi u Čačku otvorena je izložba pod nazivom „Moja ćirilica”, autorke Olgice Stefanović, akademske slikarke i ikonopisca iz Novog Sada.
Zaposleni i učenici Tehničke škole "Ivan Sarić" iz Subotice potresnim rečima oprostili su se od svog učenika (15) čije telo je pronađeno u automobilu koji je bio u garaži porodične kuće.
Čačak je potresao jeziv masakr u jednoj porodičnoj kući, a u kojoj su pronađena tela majke, oca i sina. Komšije stradalih otvorile su dušu za Informer.
Tokom sledeće nedelje, vojni objekti u Ukrajini biće napadnuti kao odmazda za napad dronom na soliter u Groznom, izjavio je danas lider Čečenije Ramzan Kadirov.
Kao odgovor na napade Ukrajine, ruska vojska je pokrenula masovni udar raketama "Kinžal" na ukrajinske vojno-industrijske komplekse i energetska postrojenja, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Najmanje 11 osoba je ubijeno, a više od deset povređeno u masovnoj pucnjavi u hostelu u Ateridžvilu, u blizini Pretorije, saopštila je južnoafrička policija.
Književnik Radivoj Raša Popov je pre 11 godina doživeo veliku neprijatnost kada su ga napala dvojica maloletnika koji su mu oteli novac, a onda pokušali i da provale u njegov stan.
Vlasnica mačke Nikola (24) želela je da proveri da li se njena ljubimica Mila smirila i naučila da se ne igra jelkom, ali je eksperiment propao za svega nekoliko minuta.
Privatni detektiv Rejmond Rano, koji više od 30 godina prati bračna neverstva, tvrdi da postoji jedan vrlo jasan znak koji često otkriva muškarce koji varaju, a to je stanje njihovog automobila.
Fejsbuk Dejting poslednjih meseci privlači sve više pažnje, ali mlađi korisnici i dalje teško dolaze do mečeva. Starija publika mnogo bolje koristi ovu opciju, dok mladi sve češće prelaze na druge aplikacije.
Veljko Kuzmančević, suprug modne dizajnerke Verice Rakočević, ispričao je kako se odrekao potomstva i da nakon očeve smrti nikada nije posetio njegov grob.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar