SRBIJA, TO ČEKA! LAVROV SE UKLJUČUJE U PREGOVORE OKO KOSOVA!? Za Albance i Zapad ovo je najgori scenario - SVE, SAMO TO NE!
Podeli vest
Ako sada Eskobar dolazi zajedno sa Lajčakom kao posrednik, zašto u ovo ne bi mogao da se uključi i specijalni izaslanik imenovan od strane Sergeja Lavrova? Kada SAD i EU jednostrano menjaju praksu, zbog čega i Rusija ne bi delovala jednostrano?
Šta je veći problem? To što je Gabrijel Eskobar bio u Beogradu i Prištini zajedno sa Miroslavom Lajčakom ili što je u fascikli doneo novi predlog za Zajednicu srpskih opština utemeljen na „istočnobelgijskom modelu"!?
Predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma rekao je gostujući u emisiji Ćirilica Hepi televizije da će posrednici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar nakon trodnevne posete Kosovu i Metohiji reći da su navodno ubedili kosovske Albance da prihvate Zajednicu srpskih opština i da će zauzvrat tražiti da Srbija prizna nezavisnost tzv. Kosova
01.02.2022
09:32
Sa jedne strane, naime, ostaje upitno: koja je i kakva je funkcija Gabrijela Eskobara? U redu, SAD su i dalje najvažniji eksterni činilac regionalne bezbednosti Balkana, američki diplomata je specijalni izaslanik, što mu daje specifičnu „političku težinu", on se ne može ignorisati, niti izbegavati, piše Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Promena formata pregovora Beograda i Prištine
Međutim, u ovom konkretnom slučaju, tokom upravo organizovane posete pozicija Eskobara nešto je drugačija. Naime, još od čuvenog izveštaja Generalnog sekretara UN od 28. marta 2008. godine (S/2008/211) zapadni deo međunarodne zajednice krenuo je u proces „zidanja legislativne konstrukcije", zahvaljujući kojoj će pregovore izmestiti iz Saveta bezbednosti UN i prebaciti ih u organe EU.
Nije trajalo kratko, bilo je tu i neverovatnih formulacija i nakaradnih tumačenja dokumenata na koje su se kreatori ove „konstrukcije" pozivali, ali, sve u svemu, zato smo danas tu gde jesmo. Zato više nemamo Martija Ahtisarija ili „Trojku" kao medijatore koje uz saglasnost Saveta bezbednosti imenuje Generalni sekretar UN, već Miroslava Lajčaka kao izaslanika EU.
Šta onda zajedno sa Lajčakom traži i Eskobar? Da li su SAD članica EU? Obrazloženje koje nudi Lajčak, da je „putešestvije" zapravo slanje poruke o tome kako EU i SAD blisko sarađuju i imaju „zajedničke interese" na Balkanu, možda je dovoljno za čaršijske rasprave, ali u „službenom prometu" ne može biti prihvaćeno.
Grubo mešanje Amerike
I zbog toga što se takve poruke mogu nagovestiti na mnogo načina, nije nužna zajednička poseta, ali pre svega zbog toga što ispoljeni pristup, i u protokolarnom i u političkom smislu, predstavlja grubo mešanje SAD u pregovore kojima rukovodi EU.
Da stvar bude gora, polovinom 2021. godine Lajčak je zajedno sa Metju Palmerom, još jednim američkim izaslanikom, boravio u Prištini, u tom formatu već se razgovaralo o kosovsko-metohijskom pitanju, pa sada poseta sa Eskobarom predstavlja svojevrsni nastavak, pretvara se u novu praksu.
U toj novoj praksi, umesto izaslanika EU kao posrednika u pregovorima dobijamo izaslanike EU i SAD kao posrednike.
Ko ih je ovlastio da menjaju format?
Na osnovu čega? Ko ih je ovlastio da menjaju format i mandat? Ako već zbog specifične „političke težine" nije moguće ignorisati i izbegavati Eskobara, nije ni moguće ignorisati pokušaj oblikovanja nove prakse, isto kao što treba izbegavati zajedničke sastanke sa njim i Lajčakom kao posrednicima, pošto se tako daje legitimitet promeni posredničkog formata.
Foto: Tanjug
ZA ALBANCE I ZAP'AD SU RUSI NOĆNA MORA, Dušan Proroković, Institut za međunarodne odnose
Uostalom, ako sada Eskobar dolazi zajedno sa Lajčakom kao posrednik, zašto u ovo ne bi mogao da se uključi i specijalni izaslanik imenovan od strane Sergeja Lavrova? Kada SAD i EU jednostrano menjaju praksu, zbog čega i Rusija ne bi delovala jednostrano?
Sa druge strane, skandalozan je predlog o nekakvom „istočnobelgijskom modelu". Tu sada dolazi do izražaja i ključni razlog za promenu prakse.
Lajčak nema snagu da nešto ovako predloži, a kamoli „progura" u dalje razgovore. Uparen sa Eskobarom, poput junaka u vicu o mišu i medvedu („Čuješ medo kako tutnji dok zajedno koračamo!"), ohrabrio se čak i da šalje vrlo provokativne, pa i uvredljive poruke i kosovsko-metohijskim Srbima i Beogradu.
- Možda je pravo vreme da Miroslav Lajčak kaže šta želi, kao razumna strana - napisala je novinar Ljubica Gojgić kao reakciju na stav slovačkog diplomate da „niko razuman ne želi Republiku Srpsku na Kosovu".
Bezbeli, nema u željama Srba ni razuma! Šta ko želi nije uopšte relevantno za dalje razgovore. Želje su jedno, obaveze i mogućnosti drugo. Briselskim sporazumom su utvrđene obaveze i nagoveštene mogućnosti, to je, kada se govori o Zajednici srpskih opština, jedini okvir unutar kog se ova stvar može razmatrati. U tom pogledu, takođe, polemike o „istočnobelgijskom modelu" predstavljaju čistu glupost.
Šta je istočnobelgijski model?
Sa složenom unutrašnjom strukturom, Kraljevina Belgija organizovana je na različitim nivoima teritorijalnih samouprava od tri regionalne (Flandrija, Valonija i Brisel), preko jedanaest pokrajinskih, do nemačke jezičke zajednice u devet opština na istoku zemlje (uz granicu sa Nemačkom).
Ova oblast, čija je autonomija najpre imala kulturno-jezičku, medijsku i obrazovnu dimenziju, a zatim se proširila na turizam, prostorno planiranje, javno zdravlje i socijalnu politiku, sastavni je deo regiona Valonije i provincije Lijež. Samim tim, ingerencije samouprave su limitirane, a primena brojnih mogućnosti zavisi i od centralnih, regionalnih i pokrajinskih regulativa ili odluka nadležnih institucija.
Foto: Fotoilustracija
O onome što je sadržaj i suština Briselskog sporazuma nema ni govora. Još jedan je problem što bi se ovako formirana ZSO predstavila kao ogroman, gotovo nepojmljiv ustupak albanske strane, zbog čega bi se ni manje ni više, baš od Eskobara i Lajčaka, zauzvrat tražilo priznavanje lažne države od strane Srbije.
Scenario na koji su mnogi upozoravali...
Upozoravano je na ovakav scenario prethodnih godina, pa i neposredno nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, ali u srpskoj politici uvek je dovoljno pametnijih koji ne haju za upozorenja. Mada bi, nakon početnog ispipavanja pulsa, trebalo sačekati neki „razrađen papir" o „istočnobelgijskom modelu", na „prvu loptu" posmatrano, paradoksalno deluje da se u pojedinim segmentima više samouprave može dobiti primenom Ahtisarijevog plana, nego onoga što nudi navedeni primer.
U svakom slučaju, i te kako su problematične obe stvari. Kako pokušaj uvođenja nove pregovaračke prakse, tako i legitimizacije „istočnobelgijskog modela" kojim se menjaju suština i sadržaj ionako (po srpske interese) lošeg Briselskog sporazuma.
Eskobar i Lajčak nemaju mandat da menjaju pregovarački format, a nisu ni ovlašćeni da menjaju potpisano u Briselu. Mogu da probaju, po kafanskom principu „ako prođe, zašto se i Lavrov ne bi uključio: SAD i EU menjaju pregovore Beograda i Prištine - kao u kafani", i to je legitimno.
Samo, nema nijednog razloga da u Beogradu bilo ko na to pristaje, a ima puno razloga i da se zbog obe stvari već sada reaguje. U suprotnom, promenom prakse menjaće se i principi, čime će pregovaračka pozicija postajati lošija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zagor
pre 4 godine
Pusti snovi.Ne može,jer ovo je zapad a ne istok i rusija....Rusi se bore da oslobode vlastite granice i čuvaju od NATO-a !!!
Tamo daleko je..........Rusija ;)
Pa i vreme je da bratska Rusija uzme učešće. Ko su ameri, šta oni traže? Evropa je nesposobna. Ne samo učešće u dijalogu već i vojno da bude prisutna radi mira i sigurne sigurnosti. Pod hitno!
Predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma rekao je gostujući u emisiji Ćirilica Hepi televizije da će posrednici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar nakon trodnevne posete Kosovu i Metohiji reći da su navodno ubedili kosovske Albance da prihvate Zajednicu srpskih opština i da će zauzvrat tražiti da Srbija prizna nezavisnost tzv. Kosova
Ekipa Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) pronašla je jutros rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. Kako saznajemo, blokaderski rektor krenuo je na tajnu misiju u Berlin.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Vlada Srbije produžila je zabranu izvoza nafte i naftnih derivata do 2. aprila 2026. godine. Uz to, država pušta i 40.000 tona dizela iz rezervi kao dodatnu meru za zaštitu tržišta.
Od 23. marta na portalu elektronske uprave počeće zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole, najavio je direktor Kancelarije za IT i elektronsku upravu Mihailo Jovanović.
Cene mesa u Srbiji u narednim mesecima neće padati, a ponuda je trenutno stabilna, izjavio je sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Budimović.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je na teritoriji Srbije ove nedelje registrovan veći broj obolelih od gripa u odnosu na prethodnu nedelju.
J.V. (50) iz aleksinačkog sela Tešica, protiv koje je podneta krivična prijava zbog ubijanja i zlostavljanja životinja za šta je propisana kazna zatvora do tri godine, pred organima gonjenja priznala je delo.
M.L. (65) iz okoline Zrenjanina uhapšen je zbog sumnje da je ubio Ivana Vijoglavina (35), a prema nezvaničnim informacijama, Vijoglavin je ubijen tako što mu je prerezan grkljan.
Ivan Vijoglavin (36) nestao je 3. januara ove godine, a njegovo telo je nađeno 12. marta u Tisi. Dvojica muškarca uhapšeni su zbog sumnje da su ga ubili i telo bacili u reku, u nameri da prikriju tragove.
Centralna komanda američke vojske (CENTCOM), nadležna za Bliski istok, potvrdila je da je jedan lovac F-35, koji je bio u misiji iznad Irana, morao prinudno da sleti u bazu na Bliskom istoku.
Ruska policija privela je danas osumnjičenog za izazivanje eksplozije u banci u ulici Menžinskog, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova Irina Volk, a prema navodima izvora, reč je o 15-godišnjem tinejdžeru koji je postupao po nalogu "ukrajinskih prevaranata".
Američki lovac F-35 izvršio je prinudno sletanje na američku vazduhoplovnu bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen, kako se veruje, od strane Irana, javljaju američki mediji.
Velika Britanija u saradnji sa najvećim svetskim silama poput Francuske, Nemačke, Italije, Holandije i Japana, spremna je da pomogne u obezbeđivanju bezbednog prolaza brodova kroz Ormuski moreuz.
Kultna serija "Čuvari plaže" koja je obeležila devedesete i stvorila planetarne seks simbole dobija svoj rimejk, a prve fotografije sa seta već su zapalile svet.
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
Epl savetuje korisnike da prilagode osnovna podešavanja svojih Wi-Fi rutera kako bi poboljšali bezbednost i brzinu interneta. Fabrička podešavanja često usporavaju mrežu i čine je ranjivom na napade.
Starleta Stanija Dobrojević sletela je na aerodrom "Nikola Tesla" u Beogradu, kada je progovorila o svom ulasku u "Elitu", pa priznala da zbog rijalitija ne razgovara sa majkom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar