Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je spremnost čak i za vojni sukob sa NATO ako ruski interesi i teritorija budu ugroženi!
"Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse", izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare posle razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom
On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, preneo je Interfaks.
Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uverili koliko je to tačno, rekao je Putin, preneo je Sputnjik. To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsetio je ruski lider.
On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.
"Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbednosnom pretnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica", istakao je Putin.
Prema njegovim rečima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gde i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtevati da se ne izvode planirani manevri i vežbe, a premeštanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao pretnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.
"Navodno, opasnost osećaju i baltičke zemlje i druge države - naši susedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji", konstatovao je Putin.
On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u predlozima za bezbednosne garancije ignorisane.
"Tokom razgovora nastavili smo da razmenjujemo mišljenja o ruskim predlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbednosti", rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.
Foto: Tanjug/AP
Francuski predsednik Emanuel Makron i ruski predsednik Vladimir Putin
Prema njegovim rečima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO". Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.
"Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvek nije uneta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula", ocenio je predsednik Rusije.
Prema njegovim rečima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom". Ruski predsednik uveren je da pri rešavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.
Foto: Tanjug/AP
"Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative", naglasio je Putin.
Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje "ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju".
"Aktuelni predsednik (Ukrajine Vladimir Zelenski) nedavno je izjavio da mu se ne sviđa nijedna tačka iz tih Minskih sporazuma. Pa sviđalo se njemu ili ne, to je - što je. Moraju se realizovati, drugačije se ne može", dodao je ruski predsednik.
On je naveo da se sa francuskim kolegom dogovorio da se čuju nakon Makronove posete Kijevu. Kako je naveo, nekoliko Makronovih ideja u potpunosti mogu da budu osnova za dalje zajedničke korake u Ukrajini. Putin je na početku svog obraćanja naveo da je sastanak sa Makronom protekao poslovno, da je bio informativan i koristan. Predsednici Rusije i Francuske razgovarali su u Kremlju više od pet sati, skoro do ponoći po moskovskom vremenu.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Pitanje političke zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ponovo je otvoreno u Hrvatskoj, nakon što je na HRT-u objavljen prilog o zahtevima koji bi, prema najavama hrvatskih predstavnika, trebalo da budu upućeni novoj vlasti u Srbiji.
Analitičar iz Hrvatske Matija Štahan otvoreno priznaje stravične posledice dolaska blokaderskih struktura na vlast - potpunu razgradnju tradicije, uništavanje vrednosti i direktno upravljanje Srbije od strane stranih centara moći!
Hrvatski politički analitičar Matija Štahan otvoreno je priznao ono na šta javnost u Srbiji danima upozorava - da je blokaderski pokret lažnih studenata potpuno nestabilan i da će vrlo brzo postati obična igračka u rukama stranih centara moći.
Dok se Srbija bori sa pritiscima i strašnim spletkama nakon pobede blokadera na izborima, iz Prištine stižu otvorene i skandalozne poruke koje u potpunosti otkrivaju za koga su šiptarski separatisti navijali na prošlonedeljnom glasanju u Srbiji.
Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo, siva eminencija blokaderske liste, izdiktirala je domaći zadatak akademiku Radomiru Saičiću ukoliko on bude kandidat za predsednika takozvane Studentske liste.
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Početak novembra 2026. donosi oblačno vreme, kišu i sneg na planinama, a krajem meseca očekuje se drastičan pad temperature i prvi sneg u nižim predelima, rekao je meteorolog Ivan Ristić.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u noći između subote i nedelje dogodila u varošici Lešnici, na magistralnom putu Šabac–Loznica, život je izgubio Ognjen N. (24).
Službenici Uprave policije Crne Gore sproveli su tokom protekle noći opsežnu policijsku akciju na teritoriji cele zemlje, tokom koje je kontrolisano oko 1.500 ljudi, pregledano 59 ugostiteljskih objekata, kladionica i kazina, dok je šest osoba lišeno slobode.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Sin Goce Božinovske i Zorana Šijana, Mirko Šijan, proslavio je rođendan u krugu najmilijih, a njegova supruga Bojana podelila je atmosferu iz porodičnog doma na društvenim mrežama.
Komentari