Najnoviji ruski radarski patrolni avion A-100 Premier ima opremu koja je za red veličine superiornija od svih analoga dostupnih u svetu. Ovo je za ruske medije izjavio vojni ekspert Dmitrij Litovkin
Najnoviji ruski radarski patrolni avion A-100 „Premijer“ izvršio je prvi let sa radnom radarskom stanicom. Kako prenose RIA Novosti pozivajući se na sopstvene izvore, let je obavljen 9. februara u okviru tekućih testova sa aerodroma u Taganrogu. Istovremeno, poslednji put letovi A-100 prijavljeni su u februaru 2019. godine, kada je premijer prvi put poleteo. Ispitivanja su potvrdila pravilan rad specijalne opreme, kao i sistema aviona na brodu u uslovima visokog elektromagnetnog zračenja.
Kako je primetio glavni urednik Nezavisnog vojnog pregleda, vojni ekspert Dmitrij Litovkin , samu činjenicu takvog leta treba shvatiti kao važan događaj. Na kraju krajeva, reč je o testiranju jednog od najtajnijih ruskih letilica u službi Ministarstva odbrane Ruske Federacije.
„Donedavno Ministarstvo odbrane kategorički nije komentarisalo postojanje ove letelice. Odnosno, bila je klasifikovana čak i više od podmornica Борей” и “Ясень. Ali onda je poleteo, a inženjeri su uključili radar. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije je konačno prijavilo let natajnije letilice u Rusiji“, objašnjava ekspert.
Kompleks A-100 Premier nove generacije kreiran je na bazi aviona Il-76MD-90A sa ugrađenom radio opremom koju je razvio koncern Vega. Avion je sposoban da identifikuje i prati vazdušne i druge ciljeve, kao i da učestvuje u kontroli lovačkih i jurišnih aviona pri gađanju vazdušnih, zemaljskih i morskih ciljeva.
Prema rečima Dmitrija Litovkina, A-100 je stvoren da zameni avion A-50 za rano upozorenje (AVACS) u službi. A u poređenju sa prethodnikom, Premier je mašina fundamentalno nove generacije.
„Naša prethodna mašina ovog tipa, avion A-50, nastala je još u sovjetsko vreme. I, shodno tome, na njemu je instalirana i analogna oprema. A izgled A-100 je, pre svega, potpuno novi nosač Il-76, sastavljen od nule. Druga tačka su potpuno novi motori PS-90. Konačno, kao što možete pretpostaviti, unutar ove letelice nalazi se digitalna oprema sa potpuno drugačijim mogućnostima za otkrivanje, analizu i prenošenje podataka do centralnih komandnih mesta oružanih snaga. A domet radara koji je instaliran na ovom avionu je mnogo veći nego kod A-50“, objašnjava Dmitrij Litovkin.
U poređenju sa avionima porodice A-50, zadaci Premiera su značajno prošireni. U tome mu pomaže komunikaciona oprema instalirana na brodu.
Omogućava nam da integrišemo avion u moderne automatizovane sisteme upravljanja. Kao rezultat toga, A-100 može da prenosi informacije u realnom vremenu o vazdušnoj situaciji u zemaljski štab i sisteme protivvazdušne odbrane.
Međutim, da bi se istinski cenile mogućnosti Premijera, potrebno je uporediti ga ne sa A-50, već sa ruskim avionom za vazdušno osmatranje Tu-214ON. Štaviše, razvoj brodskih kompleksa oba aviona vrši isto preduzeće – koncern za radio-tehniku Vega.
„Da bismo razumeli razmere i efikasnost ove letelice, možemo povući paralelu sa našim avionom za vazdušno osmatranje Tu-214ON. Stvoren je prema Ugovoru o otvorenom nebu da leti i nadgleda Ameriku. U početku su Amerikanci odbili da ga sertifikuju, iako je po svojim karakteristikama potpuno odgovarao ugovoru. A onda su potpuno istupili iz sporazuma. Ovo ukazuje na nivo opreme koja se nalazi u ovoj letelici. Odnosno, Amerikanci nemaju ništa od toga. A zbog nedostatka analoga, radije su jednostavno istupili iz međunarodnog ugovora. Dakle, A-100 ima opremu koja danas po redu veličine prevazilazi sve što imaju zapadne zemlje", kaže vojni ekspert.
Tu-214ON se s pravom smatra jednim od najnaprednijih aviona za vazdušno izviđanje na svetu. Domet hvatanja njegove radarske stanice je od 4,7 do 25 kilometara, vidno polje je do 50 kilometara. Što se tiče A-100, njegove karakteristike bi trebalo da budu na nivou nedostižnom čak i njegovim prethodnicima. Konkretno, ažurirani radar može da otkrije lansiranje raketa na dometima većim od hiljadu kilometara, lovce na udaljenosti od oko 400 kilometara.
Takođe, prema rečima generalnog projektanta koncerna Vega, novom opremom letelica nadmašuje sve strane analoge, uključujući i američki Boeing E-3 Sentry.
Ruski leteći radar može istovremeno da prati do 300 ciljeva na udaljenosti od 650 km. Tako će, uveren je Dmitrij Litovkin, A-100 moći da prati mete nad evropskom teritorijom, čak i ne napuštajući Rusku Federaciju, gotovo momentalno prenoseći sve dobijene informacije Oružanim snagama RF.
Istovremeno, najverovatnije neće biti moguće suzbiti ga elektronskim sredstvima, a niti napasti oružjem – A-100 je praktično neranjiv izviđački avion.
„Amerikanci neprestano lutaju duž naših granica, pokušavajući da saznaju šta se dešava na našoj teritoriji. A naš „premijer“ će takođe leteti duž naših granica, ali sa druge strane.
Ali ciljaće Pariz ili Vašington, a ne obližnje Crno more ili Ukrajinu. Što se tiče njegove sigurnosti, treba shvatiti da takve mašine ne lete same.
A, ako govorimo o odbrani našeg perimetra, onda, shodno tome, on ne mora da napušta Rusiju. A sa zemlje ga pokrivaju PVO sistemi, u vazduhu ga prate borbeni avioni.
Ovo je takav globalni izviđački i leteći super-radar koji prenosi podatke za kontrolu svih Oružanih snaga Ruske Federacije. Stoga će on biti zaštićen na najvišem nivou“, zaključuje Dmitrij Litovkin.
Nemački kancelar Olaf Šolc danas je, odgovarajući na kritike ruskog predsednika Vladimira Putina koji je podsetio da je NATO pokrenuo rat u Evropi, protiv Jugoslavije, izjavio da je Alijansa to uradila kako bi ''''sprečila genocid na Kosovu i Metohiji", javlja Rojters
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Olaf Šolc danas je, odgovarajući na kritike ruskog predsednika Vladimira Putina koji je podsetio da je NATO pokrenuo rat u Evropi, protiv Jugoslavije, izjavio da je Alijansa to uradila kako bi ''''sprečila genocid na Kosovu i Metohiji", javlja Rojters
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Banda studentsko-blokaderska opet laže, a u tome im pomaže njihovo glasilo "N1" koje relativizuje nasilje, koje se juče dogodilo na skupu u organizaciji blokadera u Frankfurtu.
U Srpskoj listi su još u izbornoj noći upozorili da je na delu izborni inženjering Aljbina Kurtija, koji, kako kažu, pokušava da otme Srpskoj listi jedan mandat i dodeli ga stranci Nenada Rašića.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da je kod predloga o postepenom pridruživanju EU, koji su podržali predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, najvažnije to što bi on onemogućio da pojedinačne države članice blokiraju proces pridruživanja.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
U narodu je rasprostranjeno verovanje da je smrt na veliki hrišćanski praznik, poput Vaskrsa, Božića ili krsne slave, poseban blagoslov. Međutim, prema crkvenom učenju, sam datum smrti ne može da bude pokazatelj nečijeg duhovnog stanja niti konačnog spasenja.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Rialda Kadrić preminula je na ulici u Atini 25. januara 2021. godine od posledica srčanog udara. Na isti način preminula je i njena majka 30 godina ranije.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar