Odbacujući ideju da je Trampova predsednička kampanja bila u dosluhu sa Rusijom 2016. godine i osporavajući kredibilitet Stilovog dosijea, Putin je rekao - I ja sam bio obaveštajac i znam kako se sastavljaju dosijei.
U svetlu toga donosimo vam pregled najznačajnijih momenatapogleda tokom Putinove karijere u KGB-u.
Putin je kao tinejdžer bio opčinjen romanom i filmskim serijalom "Štit i mač“, piše Stiven Li Majers u knjizi “Novi car: Uspon i vladavina Vladimira Putina“. Priča se fokusira na hrabrog sovjetskog tajnog agenta koji pomaže u suzbijanju nacista. Putin je kasnije rekao da ga je iznenadilo kako “jedan špijun može da odluči o sudbini hiljada ljudi”.
Putin je išao u školu na Sankt Peterburškom državnom univerzitetu, gde je studirao pravo. Njegov dodiplomski rad fokusirao se na međunarodno pravo i trgovinu. Nakon što je prvobitno razmišljao o odlasku u advokaturu, Putin je regrutovan u KGB nakon što je diplomirao 1975. Pošto su dobili dobre vesti, Putin i prijatelj su se uputili u obližnji gruzijski restoran. Slavili su uz satsivi - piletinu na žaru pripremljenu sa sosom od oraha - i slatki liker.
Usavršavao se na Institutu Crvene zastave u Moskvi. Bivši Putinov šef kabineta i kolega pripravnik KGB-a Sergej Ivanov rekao je da su neke lekcije starijih špijuna bile nešto više od “idiotizma”. Putin je pripadao “kohorti autsajdera” predsednika KGB-a Jurija Andropova koji je 1970-ih bio upumpan u obaveštajnu agenciju. Andropovov cilj je bio da unapredi instituciju regrutovanjem mlađih oficira KGB-a. Putinova špijunska karijera bila je daleko od glamurozne navodi Li Majers. Njegove prve godine sastojale su se od rada u sumornoj kancelariji prepunoj već ostarelih zaposlenih, „guranja papira na poslu i daljeg života kod kuće sa roditeljima bez sopstvene sobe“. Pohađao je obuku u Školi br. 401 u Sankt Peterburgu, gde su budući oficiri učili obaveštajne taktike i tehnike ispitivanja ali i gde su i bili podvrgnuti fizičkim treninzima . Godine 1976. postao je potporučnik, piše Business Insider.
Putinov fokus je najverovatnije uključivao kontraobaveštajne službe i praćenje stranaca. Prema Majersu, Putin je možda radio i sa Petom glavnom upravom KGB-a, koja je bila posvećena slamanju političkih disidenata. On 1985. dobija novi identitet, postaje prevodilac, i prelazi u Drezden, u Nemačkoj. U biografiji „Gospodin Putin“, Fiona Hil i Klif Gedi spekulišu da je njegova misija možda bila da regrutuje najviše zvaničnike Komunističke partije Istočne Nemačke i Štazija, krade tehnološke tajne, kompromituje posete Zapadnjacima ili tajno putuje u Zapadnu Nemačku.
Foto: Reuters
Hil i Gedi zaključuju da je „najverovatniji odgovor na to šta je od ovoga bila stvarna Putinova misija u Drezdenu: 'sve gore navedeno'.“ Putin je rekao da je vreme provedeno u KGB-u — i razgovor sa starijim agentima — navelo da ga dovede u pitanje pravac u kome ide SSSR.
- U obaveštajnoj službi u to vreme, dozvolili smo sebi da razmišljamo drugačije i da kažemo stvari koje je malo ko mogao sebi da dozvoli - rekao je on.
U jednom trenutku, gomila je okupirala lokaciju KGB-a u Drezdenu nakon pada Berlinskog zida 1989. Putin je tvrdio da je mahao pištoljem da bi uplašio pljačkaše iz kancelarije. Budući ruski predsednik se vratio kući tek 1990-ih. Veruje se da je Putinov mandat u KGB-u, koji se desio u vreme kada se moć SSSR-a raspala na međunarodnoj sceni, pomogao u oblikovanju njegovog pogleda na svet.
- Bilo je jasno da je Unija bolesna. I imala je terminalnu, neizlečivu bolest pod nazivom paraliza. Paraliza moći - rekao je Putin.
Putin je konačno napustio KGB 1991. godine, tokom tvrdolinijaškog puča protiv sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova. Postao je zvaničnik u kasnijoj administraciji Borisa Jeljcina i imenovan je da vodi FSB — postsovjetskog naslednika KGB — 1998. Putin je zatim preuzeo mesto Jeljcina nakon njegove ostavke 1999. Jedan od njegovih prvih postupaka kao predsednika bio je da oprosti svom prethodniku za korupciju.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, oglasio se povodom najave Miloša Parandilovića da će da ga tuži.
Društvena mreža Iks danima "gori" zbog jednog pitanja - "Gde je nestala donedavna uzdanica tajkunske televizije N1, ali i jedna od glavnih promoterki blokadera i kreatorka laži decenije o sopstvenom dedi, Žaklina Tatalović?".
Istoričar iz Nikšića i funkcioner stranke Slobodna Crna Gora, Spasoje Tomić, otkrio je šta se krije iza napada vladajućih struktura njegove zemlje na Srbiju, istakavši i kako jedan ambasador u čitavoj toj situaciji vuče konce iza scene.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu novim video-snimkom i porukom zbog koje su mreže bukvalno u nekoliko minuta počele da "gore".
Damjan Otašević iz Crne Gore podelio je jezivo svedočenje o tome šta je preživeo nakon što su njega i još 34 Srba i Crnogoraca na Gazimestanu na Vidovdan, 28. juna, uhapsili krvnici Aljbina Kurtija, inače pripadnici policije lažne države Kosovo.
Specijalizovana veća u Hagu oglasila su se povodom suđenja bivšim vođama zločinačke Oslobodilakče vojske Kosova (OVK) Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak Rusa, koji, oduševljen prirodom u našoj zemlji i Đerdapskoj klisuri, nije mogao da veruje da Srbi, ali i stranci, još uvek pre biraju za letovanje strane zemlje, a ne Srbiju.
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) sada menjaju strategiju i ponovo zapošljavaju radnike, nakon što se pokazalo da automatizovani sistemi ne mogu u potpunosti da zamene ljudsko iskustvo i stručnost.
Zagrebačka policija sprečila je distribuciju ogromne količine supstanci zabranjenih u sportu tako što je u jednoj poštanskoj pošiljci na području Peščenice zaplenila stotine kilograma testosterona i steroida.
Istraga o brutalnom ubistvu Darka Veskovića Prike (46), koji je likvidiran 22. juna u Kumodražu, otkrila je zastrašujuće detalje o tome koliko je ovaj zločin bio profesionalno i do detalja isplaniran.
Crnogorska policija, u saradnji sa Interpolom i FAST timom za ciljano traganje, uspešno je realizovala ekstradiciju Vuka Lakićevića (28), visokorangiranog pripadnika "škaljarskog klana". Primopredaja je izvršena na graničnom prelazu Debeli Brijeg, nakon što je Lakićević lociran i uhapšen u Hrvatskoj krajem aprila ove godine po poternici Višeg suda u Podgorici.
Pred Osnovnim sudom u Aleksincu 21. jula počeće suđenje Beograđaninu N.P. (33) optuženom da je 27. aprila prošle godine izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula Nevena Zdravković (20).
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
Glumica Vesna Stanković već pune dve godine prolazi kroz izuzetno zahtevan životni period, suočavajući se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, karcinomom dojke.
Producent Nikola Burovac izrazio je veliku zahvalnost predsedniku Aleksandru Vučiću, istakavši da zahvaljujući njegovoj višegodišnjoj podršci domaćoj filmskoj i televizijskoj produkciji danas svedočimo zlatnom dobu i velikom uspehu domaće kinematografije.
Mnogi smatraju da je veče, neposredno pre odlaska na spavanje, pravo vreme za intimnost, ali doktor Majkl Brus tvrdi da biologija govori nešto sasvim drugo.
Tokom letnjih vrućina grudnjak mnogo brže upija znoj i nečistoće, pa stručnjaci upozoravaju da ga ne bi trebalo nositi predugo bez pranja. Evo koliko često bi trebalo da ga perete.
Ako želite da vaša spavaća soba konačno prodiše i dobije onaj prepoznatljivi, sofisticirani izgled koji viđamo u luksuznim hotelima i na stranim sajtovima za dizajn, sve se vrti oko izuzetno pristupačnih trikova koji menjaju celokupan doživljaj prostora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.