Odbacujući ideju da je Trampova predsednička kampanja bila u dosluhu sa Rusijom 2016. godine i osporavajući kredibilitet Stilovog dosijea, Putin je rekao - I ja sam bio obaveštajac i znam kako se sastavljaju dosijei.
U svetlu toga donosimo vam pregled najznačajnijih momenatapogleda tokom Putinove karijere u KGB-u.
Putin je kao tinejdžer bio opčinjen romanom i filmskim serijalom "Štit i mač“, piše Stiven Li Majers u knjizi “Novi car: Uspon i vladavina Vladimira Putina“. Priča se fokusira na hrabrog sovjetskog tajnog agenta koji pomaže u suzbijanju nacista. Putin je kasnije rekao da ga je iznenadilo kako “jedan špijun može da odluči o sudbini hiljada ljudi”.
Putin je išao u školu na Sankt Peterburškom državnom univerzitetu, gde je studirao pravo. Njegov dodiplomski rad fokusirao se na međunarodno pravo i trgovinu. Nakon što je prvobitno razmišljao o odlasku u advokaturu, Putin je regrutovan u KGB nakon što je diplomirao 1975. Pošto su dobili dobre vesti, Putin i prijatelj su se uputili u obližnji gruzijski restoran. Slavili su uz satsivi - piletinu na žaru pripremljenu sa sosom od oraha - i slatki liker.
Usavršavao se na Institutu Crvene zastave u Moskvi. Bivši Putinov šef kabineta i kolega pripravnik KGB-a Sergej Ivanov rekao je da su neke lekcije starijih špijuna bile nešto više od “idiotizma”. Putin je pripadao “kohorti autsajdera” predsednika KGB-a Jurija Andropova koji je 1970-ih bio upumpan u obaveštajnu agenciju. Andropovov cilj je bio da unapredi instituciju regrutovanjem mlađih oficira KGB-a. Putinova špijunska karijera bila je daleko od glamurozne navodi Li Majers. Njegove prve godine sastojale su se od rada u sumornoj kancelariji prepunoj već ostarelih zaposlenih, „guranja papira na poslu i daljeg života kod kuće sa roditeljima bez sopstvene sobe“. Pohađao je obuku u Školi br. 401 u Sankt Peterburgu, gde su budući oficiri učili obaveštajne taktike i tehnike ispitivanja ali i gde su i bili podvrgnuti fizičkim treninzima . Godine 1976. postao je potporučnik, piše Business Insider.
Putinov fokus je najverovatnije uključivao kontraobaveštajne službe i praćenje stranaca. Prema Majersu, Putin je možda radio i sa Petom glavnom upravom KGB-a, koja je bila posvećena slamanju političkih disidenata. On 1985. dobija novi identitet, postaje prevodilac, i prelazi u Drezden, u Nemačkoj. U biografiji „Gospodin Putin“, Fiona Hil i Klif Gedi spekulišu da je njegova misija možda bila da regrutuje najviše zvaničnike Komunističke partije Istočne Nemačke i Štazija, krade tehnološke tajne, kompromituje posete Zapadnjacima ili tajno putuje u Zapadnu Nemačku.
Foto: Reuters
Hil i Gedi zaključuju da je „najverovatniji odgovor na to šta je od ovoga bila stvarna Putinova misija u Drezdenu: 'sve gore navedeno'.“ Putin je rekao da je vreme provedeno u KGB-u — i razgovor sa starijim agentima — navelo da ga dovede u pitanje pravac u kome ide SSSR.
- U obaveštajnoj službi u to vreme, dozvolili smo sebi da razmišljamo drugačije i da kažemo stvari koje je malo ko mogao sebi da dozvoli - rekao je on.
U jednom trenutku, gomila je okupirala lokaciju KGB-a u Drezdenu nakon pada Berlinskog zida 1989. Putin je tvrdio da je mahao pištoljem da bi uplašio pljačkaše iz kancelarije. Budući ruski predsednik se vratio kući tek 1990-ih. Veruje se da je Putinov mandat u KGB-u, koji se desio u vreme kada se moć SSSR-a raspala na međunarodnoj sceni, pomogao u oblikovanju njegovog pogleda na svet.
- Bilo je jasno da je Unija bolesna. I imala je terminalnu, neizlečivu bolest pod nazivom paraliza. Paraliza moći - rekao je Putin.
Putin je konačno napustio KGB 1991. godine, tokom tvrdolinijaškog puča protiv sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova. Postao je zvaničnik u kasnijoj administraciji Borisa Jeljcina i imenovan je da vodi FSB — postsovjetskog naslednika KGB — 1998. Putin je zatim preuzeo mesto Jeljcina nakon njegove ostavke 1999. Jedan od njegovih prvih postupaka kao predsednika bio je da oprosti svom prethodniku za korupciju.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske vlasti su ogorčene zbog učešća Evropske unije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u projektu rekonstrukcije jednog od nacističkih kolaboracionista DŽafera Deve, pokrenutog 2. februara u južnom delu Kosovske Mitrovice, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova
Slučaj navodnog pretučenog i preminulog maloletnika iz Valjeva ponovo je dospeo u fokus javnosti nakon novih polemika na društvenim mrežama i optužbi koje prate smrt jednog policijskog službenika.
Otkriće Informera o imenima na blokaderskoj listi i dalje trese srpsko političko nebo, ali je i pokrenulo pitanje biografija najistaknutijih blokadera koji su naprasno uleteli u političku arenu, nišaneći poslanička mesta na predstojećim vanrednim izborima.
Blokaderski ideolog Milan St. Protić priznao je da su blokaderi daleko od pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koju u svojim medijima danima u nazad najavljuju.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Devojčica iz naselja Obrada Lučića na periferiji Leskovca doživela je pre dva dana stravičnu traumu u blizini svoje kuće, kada ju je stariji komšija (60) kidnapovao odmah po izlasku iz lokalne prodavnice.
Srbiju je u samo nekoliko dana pogodio niz nezapamćenih tragedija u kojima su život izgubila deca. Od utapanja, preko nesreća na putu, do kobnih trenutaka koji su zauvek promenili živote čitavih porodica, svaki od ovih slučajeva potresao je javnost.
Policija u Sloveniji uhapsila je Amira Uzunovića (39) iz Kaknja, osumnjičenog da je u mestu Vuhred nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu (36). Amir se nakon zločina skrivao na raznim lokacijama, da bi se u utorak uveče sam vratio pred zgradu u kojoj je počinio zločin, gde su ga policajci uočili i odmah mu stavili lisice na ruke.
Hapšenje bosanskog begunca Mirnesa Ribića, za kojim je policija danima tragala zbog bekstva iz Kazneno-popravnog zavoda Kozlovac u Tuzli, gde je izvršavao zatvorsku kaznu, ponovo su u centar pažnje javnosti stavili slučajeve u kojima su begunci uspevali da danima i mesecima, pa i godinama uteknu policiji.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Pred polazak na odmor većina nas misli šta da spakuje u kofer, da li će to biti dovoljno i da li su putna dokumenta na mestu. U žurbi vrlo često zaboravljamo i šta ostavljamo za sobom u kući, a ovaj mali podsetnik poslužiće vam da ne napravite neku grešku koja može skupo da vas košta.
Pevačica Ivona Negovanović Cuca (36) u narodu poznatija kao "Šabanova Cuca" pokazala je svog vremešnog muža, ali i kako provodi vreme sa njim u Turskoj.
Rijaliti učesnik Asmin Durdžić je na svom Instagram profilu objavio žestoku poruku bez zadrške, budući da je razočaran što se njegova porodica grlila i ljubila sa Stanijom na žurci povodom kraja Elite 9!
Momenat kad svekar Maje Marinković Mustafa Durdžić roni muške suze za bivšom snajkom Stanijom zapalio je mreže, a pritrčale su i Asminova majka i sestra da je zagrle!
Lea Milenković, ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, raspalila je maštu najnovijim objavama u kupaćem, ali i pokazala da je trenutno na romantičnom putovanju sa dečkom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.